DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 13 <-- 13 --> PDF |
-™ 517 — repu jak a i t. <1,, koji svi h biiinskog carstva hnnu crpe. Tako fi najniži stvorovi životinjstva služe poglavito ribaraa kao hrana, a ribe, pak ijudern, pa to je ono vječno kolanje materije, koje uzdržava ekonomiju svieta. Ako dakle u iyekoj prirodnoj vodi iieima ribu, onda te rnroogobrojne sićušae životinjicej koje su baš u kućanstvu prirode namjenjene ribama, nenaia;?e svoju prirodoo-ekouomsku uporabu, te u nečuvenom nafinu napadajii biliustvo tako, da ovo više za Djibovo uzdržavaBJe nedostaje i tim nestaje ga. Kad se u najboljem slueaju i to nebi dogodilo, to opet te biline neizpunjavaju cilj, kojim su namienjene, naime za p r i r o d n o-e k o n o m s k u uporabu. Da se vrši racionalna ekonomija u vodab, nebi dostatno bilO; da samo ova ili ona vrst riba stanovitu vođu napućuje; jer baš raznolike vrBti riba medjuscbom se nadopunjuju i uzdržavaju ravnovjesje izmedju obstojeće brane i osebujnosti dotične vode t. j , ravnovjesje izniedju bilinstva i životinjstva. Mi imademo u vodah njekili riba, koje se brane bilinam, drugih koje se hrane sa mrtvimi organskim! tvarima, a napokon onih, koje jedu ikru i iue njanje inbice. Ako bi dakle u jednoj struji biio samo riba, koje se bilinam hrane, onda bi ostale obstojeće sićušne životinjice ekonomski neuporabljene; ima li pak u toj vodi samo malenih ribica, onda nebi bile ni one za gospodarstvo prirode od nikakve vriednosti. Posve je racionalno i u interesu prirodne ekonomije, dajednn riba drugu uništi, i>o^to su ribe grabilice za kućanstvo vođa od prave nužde, jer po iijik uništene ribe tako su plodne, da kada se nebi to dogadjalo, nebi onda pomladak našao dovoljno hrane i morao od gladi proj)asti. Tim dakle, što one ribam grabilicam 2a hranu služe, u velike doprinašaju ravnovjesju s jedne strane izmedju obstojeće hrane i broja riba, a s druge, da se tako vrlo ekonomski npotrebljuje rastenje grabilica kao i onaj preostalih individua iste vrsti (negrabilica). Iz ovoga svega sliedi: da u vodah obstoji jedno automatično kućanstvo, koje je od prirode točno ustanovljeno, u kojem mora da ljudi samo dobro proniknu, a nipošto da unj diraju, ako se žele š njime okoristiti. Mi primamo od prirodnih vođa isto kao od poljodjelstva, šumarstva i rudarstva njeki prirodni prihod (rentu), koju i nazivljemo gruntovnom rentom; nu u prirodnom nepokvarenom stanju ribarenje nam izmedju svih gospodarstvenih grana pruža najobilniji prihod. Kako smo u prošlom članku dokazali, naše vode nenalaze se u onom stanjuj^u´""kojem smo prozvali gospodarstvenom, nego u stanju poduzeća, s toga moramo nastojati usljed poduzeća, da dovedemo vode u prirodno stanje obilnosti, pa tek onda da ih UKmognemo poput racionalnog gospodarstva njegovati, Teniel] tog poduzeća pruža nam ekonomija prirode. Mi moramo samo prirodne glavnice i2rabljivati ili ih nadopuniti, gdje ovih neima dovoljno. Po omm, što dosada rekosmo, neima dvojbe, da tu vodene biljke igraju glavna ulogu; one služe najviše hranom sićušnim životinjicam, kojom se opet ribe hrane. S toga prva zadaća racionalnog ribarenja biti će ta, |