DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 503 ~ m dodirnuti, pa$e prije ce od gladi nglmt´u Puževi ce one biljke, koje takoTib kemijskih tvari xr sebi sadržavaju, samo u toliko jesti, u koliko jim je potrebito, da ei Bkrajtii glad utaže. Ako osloboditao biljke tih kemijakili spojeva, ouda <5e jih puževi odmab pojesti. ^ Ako se pređnavedeno uvaži, onda mora se nebotice pomišljati, da su izjelice ži votinjstva upravo uzrokom, da su mnoge biljke — u svrbu da se nezataru — pro mieniie ne samo svoj oMik, nego takodjer i svoj kemijski sastav. I boja bilina aije samo onako naglo promjenljiva, nego i ta promjena ovisi o raznib faktorib. Protivne boje lakše u o5i padaju, nego slične boje, stoga će i biljke jedna prema drugoj svoju boju promieniti, samo da na taj naSiu pozornost kukaca, koji jim pelud raznose, te jih razplodjuju, na sebe svrate. S toga se i netrebamo Suditi, ako inače mođrobojni zvončec (campanula) uz crveno cviece najednoč biele cvjetove dobije. Uz zelenu boju nalazimo dakle na Uvađah najčešde po dvie i to: bielu i crvenu, modru i žutu, ljubičastu i narančastu itd. Kukcima za ljubav promienjuju takodjer biljke svoje cvjetove, jer n. pr. pČela najvoU modre cvjetove, zatim biele, svjetlocrvene, tamnoervenej onda Žute i napokon zelene. čuvanje mladih nasada proti ogrizanju, Nadšumar A. Penszl priob<5uje u „Oesterr. Forstzeitung" sliedeče i Naše kulture stradaju vrlo od ogrizanja po divljači. Jele ođgriza divljač posvema, ali malo. Štedi i smreka. Kada nam je ogrizanje dodijalo namazali smo prošle jeseni izbojke Hitzovim liepkom za gusjenice, a gdje to nije moguće bilo, namazali gmo kolči proljeće kada se je snieg otopio mazanje obnoviti. Samo se po sebi razumije, da smo toliko puta morali mazati, koliko put se je ljepilo osušilo. Dalnji pokus načinili smo stim ljepilom, upotriebiv ga kao sredstvo proti pipam (Uiisselkafer). Presađjene smreke namazali smo sasvim ili samo na doinjem dieiu tim ljepilom i gle Čuda, nijednu biljka, koja je ljepilom namazana bila^ nisu pipe nagrizle, docim su ostale biljke, koje namazane bile nisu, ogrizle. Neznamo još^ da li su kukci namazane smreke samo zato netaknute ostavili, što su imali dosta braniva na nenamazanih smrekah. Svakako je pojav spomena vriedan, a dalnji pokusi će dokazati istinitost ili neistinitost njegovu, Primjetiti mi je, da su biljke ostale snažne kao što su i bile i da liepo napreduju. Troškovi nisu veliki, a miris se dade podnositi. Boj sa gvjerokradicom. Lugari gospoštije virovitičke Antun Faček, Josip FaČovski i ToŠo Vojnović, Čekaju(5i pred nedavno vrieme u reviru „Eit krčevina** u zasjedi na zvjerokradice, koji se tamo viŠe no obično pokazivahu, uhvatiše pri samom poslu nekog Paunoyiča, žitelja iz Vraneševca, koji se, Čim opazi lugare, p^isti u bieg. Lugari ga uzeše progoniti, al u čas kad ga baš Vojnovič htio pograbiti, okrenu se Paunovih, te opali Vojnovit^u cieli hitae svoje puške u glavu, bježe(5 dalje. Mjestnim oružnikom podje medjutim joŠ iste večeri za rukom Paunoviča uhvatiti te predati sudu. Jedna o pogibeljnosti lasice po divljač. G-osp. Fr. Kreuszel iz Stupnika pripovieđa u ^^Vlestniku hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva" ovo; Daje lasica, toli velika koli mala, po sve vrsti koristne divljači pogibeljan neprijatelj, poznato je svakomu lovcu, da je ista pako baš. jedan najvećih razbojnika u lovačkom pogledu, neka nam siiedečl dogodjaj.opet potvrdi: Dne 11. srpnja po podne začu moja supruga u bližnjem zobištu ciku oko 14 dana starog zečica, pohitlv odmah onamo, aadje ga ved ugušena; ubila ga lasica. Pred zoru siiedečega dana odem na dotično mjeato na čekaj, gdje sam medjutim skoro tri ure zahman čekao. Napokon ipak začujem i opet u susjednoj,, jedno 150 koračaja odaljenoj, pirom obrasloj oranici, jecaj mladog zeca, |