DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 502 —


Poloeajak, Vjekodav Bauer i Biaž IštakoTić, dočim je Jedan kandidat na 6 mjeseciii
reprobiran.
Borba za obstansk. U prošlom broju Šum. lista iztaknuli smo prijateljstvo
medju pojedinimi vrstmi životmja, a gada ćemo pokušati da prijateljstvo i neprijateljstvo
jnedju životinjami i bilinami opišemo,
Ye6 odavna opazili su Ijudi^ da se ptice hrane bilinskimi tvarmi, dakle da na
njeki na5in bilinama škode, ali zato da one takodjer sjeme raznašaju i na taj naSin
počinjenu gtetu obilato nadoknade razsadjivaisjem bilina.
Da bi biline imale posla samo sa pticami, lako njima, ali one se moraju boriti
proti stotinam mnogo gorjih neprijatelja. Komu nije poznata gusjenica kupusara-leptira;
ona je malenu, ali kada ih se skupi na hiljade, onda će nestati i kupusa iz vrta. U
Africi živi druga izjelica; šaš ka ^ koja se u tako velikih jata pokaže, da sunce potamni.
Nepomažu tada ni vatre, ni mlatenje, ni ništa; sto je u polju ili u Sumi za
pojestij sve bude pobršteno, a onda se nepozvani gosti dignu i odlete na druge krajeve.
Amerika je opet nadarena mravom-krojačom, koji valjda iz dugog vremena iz
lig<5a izrezava okrugle pločice u veličini od ^j^ novčića. Kako su mravi mnogobrojni,
nede trebati dugo, da se izrezivanjem takovih pločica ciele šnme utamaue. Da se posvelaaSnje
utamanjenjs pojedinih bilina preprieči, pobrinula se je majka priroda za obranu
njihovu. Pogledajmo samo čim je narav obdarila drveće južne Amerike, da je može
obraniti proti napadajem mrava-krojača. Jedna vrst drveća ima gladku, vošćanu korn,
da se mravi na stablo penjati nemogu; iz druge opet euri sluz, koja neda mravima ni
blizu, dočim ei je treda našla saveznika u aztekskom mravu, kojemu daje stan i hranu,
ali ju on zato od mrava krojača braniti mora. Stabljika naime toga drveta imade pregradke,
u kojih se aztekski mravi ugnjezde, a iza dlačica na peteljkah lisda zriju
svaki dan jajašcem slični izrasti, puni ulja i bjelančevine, koji slui^e aztekskom mravu
za hranu. Svaki dan zriju ta tjelešca na drugom mjestu, a mravi dakle moraju cielo
stablo pretražiti samo da ih nadju. Mravi azteki su dakle na tom đrvedu kod kude,
jaki su, pak zato i mogu odoljevati napadajim mrava-krojaČa.
Druge vzsti drveda brane se na sličan način od svojih neprijatelja. Ovu obranu
dakako da nisu izmislile ni biline, ni mravi, nego je to rezultat borbe kroz hiljade
godina.
I ove vrsti prijateljstva, sto smo ih netom opisali, slične su donjekle prijateljstvom,
što smo ih u prošlom broju „Šum, lista" naveli, naime ili jedna stranka ima
probitak ili druga. Kod bilina je obostrana korist ponajviše razširena, i onda se biline
proti životinjam nebrane, dočim se brane na sve moguće načine, ako životinje samo
sa svoje strane korist crpsti žele, Liep primjer o potonjem pružaju nam izjelice puževi.
Biline doduše ih hrane, ali jim nedaju premoć. Puževa ima 2 vrsti; sveždera i
specialista. Svežderi jedis svaku bilinsku hranu, a specialisti samo od njekojib vrsti,
bilina. Specialisti su se prilagodili i takovim bilinam, koje inače druge životinje bježe,
kao što su otrovne pomoćnice (solanocea) i koprive (uztlca). Sa specialistima lako je
bilju obračunati. Ako se oni umnože, nestat de jim hrane, napasti de jih kakova bolest
i normalno stanje je povradeno. Drugačije je sa puževi svežderi, jer ovi od gladi poginuti
nede, ako jedne vrsti bilina nestane. Proti ovima moraju se dakle biljke svom
snagom boriti, a one se u istinu i bore. Da vidimo kako?
Specielno proti puževom brane se biljke mehaničkimi i kemijskimi srodstvi. Mekanička
sredstva su igle, četinje, dlačice itd., koje otežčavaju penjanje pužu; nadalje
ovspnenenje iii okremenjenje stanica, usliod Česa jih puzi jesti nemogu, te napokon služenje,
da flc puževi na drvo penjati nemogn. Kako vidimo, fco su mnogobrojna sredstva,
ali ipak nepomažu toliko, koliko kemijska, kojima je takodjer biljka oboružana, a ta
jesu: oksalna kiselina i mnoga druga gorka sredstva. Poznata je stvar, da rotkvu puži
Trio rado jedu. Ako ju polijemo sa razredjencm stopinom tamna, onda neće ju puži