DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 38     <-- 38 -->        PDF

0 ovom pitanju neniožeir.o ovdje razpravljati, nego ćemo samo sjetiti čitaoce,
žto smo malo prije rekli, kad smo svršili Daše razinatranje o gimnaziji i
redid uaime: da su ove dvie potonje dva tiela jeđae duše. To isto možemo
sada uztvrditi i za tehniku i univemi. Telinika nije ništa drugo,
nego jedan fakultet u n i v e r 2 e ^ koji se je razvio i razviti
morao tek u najnovije v r i e m e^ j e r s e j e i n d u s t r i j a i p o digla
tek u najnovije doba. Današnjoj i budućoj prosvjeti jest i biti
će tehnika ono, što je zjenica oku, ono, što je alem kruni.


Smislimo li nakon ovoga razlaganja sve misli u jednu, morat ćemo se i
nehotice zapitati: s kojih razloga neima tehnika onih prava, koja imade univerza?
Za tehniku se zahtjeva matura, zahtjeva se isti broj semestara kao na
sveučilištu, zahtjevaju se izpiti i sve što na univerzi, a ipak tehničari neimaju
prava sveučilištnih slušatelja.


Koji su ti razlozi neznarn, ali mi se čini, da će biti sebičnost sveučilištnih
građjana i nepriznavanje ili bolje rekuć nepoznavanje velikih zasluga tehnike.
Tehničari su se odlučili boriti za njihova prava, te će kako se iz uspjeha u
ovom kratkom razdobju vidi i uspjeti, U toj težkoj borbi pomaže ih u nojnovije
doba nasiala težnja za ravnopravnošću na jednakom stepenu stojećih slojeva
pučanstva.


Prvi korak k posvemašnjom izjednačenju sa sveučilištnimi gradjani učinjen
je pred njekoliko mjeseci. Svjestni tehničari podnieli su na ministarstvo,
odnosno oa sabor molbu, da im se podieli „akademički naslov" na temelju
položenih državnih izpita. Svi govornici, što su do sada govorili (raedju
timi je dvorski savjetnik prof Esner i zastupnik Tilšer) u bečkom parlamentu,
bili su za predlog, a svi su pođjedno dokazali, đa su tehničari vriedni, da im se
naslov podieli i. zakonom zaštiti. — Nakon tih sjajnih govora, koje su štovani
čitaoci u izvadku u prošlom broju Šum. lista čitali, neusudjujem se više ni
pera zamočiti, nego još jedino sa kolegami tehničari uzkliknuti: Ist e đ u žn
0 s t i, i s t a p r a V a i


Zakijučak:


Iz ove moje razprave mogli bi se dakle na koncu konca izvesti sliedeći
zakljačci:


1. Na jugu Evrope neobhodno je nuždna šumarska akademija, visoka šu.
marska iikola ili šutnarski odsjek na sveučilištu, na kojem učilištu bi slušatelji
mogli steći najviše znanje iz šumarskih predmeta. Pri predavanju tih predmeta
imao bi se uzeti osobiti obzir na šumarske prilike ciele južne Evrope.
2 Ta visoka šumarska skoia morala bi se osnovati u kojem gradu Hrvatske
stoga, što je upravo ta krunovina od svih zemalja balkanskoga poluostrva
iiajprosvjetlenija i najuvaženlja u stranom šumarskom svietu sbog svojih
hrastovinom obilujućih šuma.


3, Od svih gradova Hrvatske morali bi doći u prvom redu u kombinaciju
Zagreb, ili Križevac a po mogućnosti i gradovi Požega, Otočac i Slunj.