DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ 49J — dinih predmeta opei opisivati. Dovoljno je naznačiti uspjeh ospo^obljenja s obćenitiffii redovi: veoma dobro, dobro ili dovoljno osposobljen. Svaki i^pit, što ga slušatelji akademije prave, može se opetovati tri puta; treći put Jedino s dozvolom visoke kr. zemaljske vlade« U svjedočbi bi se imalo opetovanja izpita naznačiti. Dodatak: Kada sam već kod razpravljanja šumarske nauke, nemogu mimoići još jednoga pitanja, koje je u posljednje doba mnogo prašine uzvitlalo, i koje stoji u uzkom savezu sa šumarskom naukom. To je pitanje o akademičnom naslovu. Prije nego počnem razvijati moderne nazore o podieljenju toga naslova, moram se osvrnuti u njekoiiko rieči na ona lanjsku i predlanjsku hajku za naslovom, koja se je u Šumarskom listu podigla bila, tim više, što je, ako se nevaram i uredničtvo Šumarskoga lista bilo pozvalo slušatelje visoke škole u BečUj da svoje mnienje o toj „borbi za naslov" izjave. Da sa je borba vodila onako, kao što bi se bila morala voditi, bilo bi došlo do izjave, aii ovako mogu reći onOj što bi i drugi moji kolege rekli: S v a d i i e se zebe za t u d j e proso . Ciela razprava po mom mnienju nije imala nikakvoga temelja, niti ikakve svrhe. 0 čem se je pisalo? o ničem, Kako se je pisalo? da bog oslobodi! Praznu slamu mlatiti nismo htjeli, a pravdati se za ništa, a još k tomu za drugoga takodjer ne. Veli se, da su križevčani zahtievali naslov, a da visokoškolci nisu na to pristali. Kakov je taj naslov po svojoj naravi; da li su s njime skopčana kakova prava, da li je taj naslov samo zato, da se njim šumari — križevčani — služiti mogu kao što se služe realci i gimnazijalci naslovom maturant, ili je to naslov, koji ima istu vriednost sa naslovom „Doctor", o tom svem negovori nijedan članak. Iz razprava dalo se je razabrati, da se radi o njekakvom naslovu, koji se usljed pastignute naobrazbe dobiti ima. Kakova je to naobrazba, neveli takodjer nijedan članak, ali zato ipak svaki članak sadržaje riee naobrazba po stotinu puta- U koliko sam ja iz članaka razabrati mogao, pravda se je vrtila najviše oko naobrazbe, ali ne oko naobrazbe u naucih, nego 0 finoći u kretanju, fitioći u društvu i življenju itd. a ti predmeti nespadaju nikako u šumarske stvari ni najmanje, jer čovjek može biti fin, ali az to biti velika bena, dočim naobražes čo\^ek nemože biti bena, ali može ako je u sgodnimi friliskama odrastao biti iin. — Iz svega toga proizlazi, da nismo imali našto odgovoriti, jer ciela razprava ob tobožnjem naslovu ticala se je jedino uljudnosti, uglađienosti ili kako oni vele naobra;;be pojedinaca, o kojoj mi nemogosmo suditi, jer većinu pisaca poznavali nismo. Ako su križevčani zalitjevali akademički naslov — o čemu ali dvojimo — onda su zahtjevali cješto nemogućega, jer akademički naslov može dobiti samo onaj, koji je polazio u akademickom stapaju stojeći zavod i položio propisane izpite. Ima dodaše samouka t. j . takovih ijadih, koji se iz osobitog veselja knjigom bave^ te se iz pojedinih predmeta vrio izobraze« Dodia li ti ljudi na |