DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-"- 489 -™ telji sami, koja prepirka napokon u javu prodre, a trpi sam /.avod najviše, a kako i Debi, kad sami njegovi pitomci okolo pripovjedaju, da je državne izpite iako naMciti, dočim su strogi izpiti već po imeru strogi. Drugi opet veie, da su državni teži, a điplomoi da sis mačji kašalj. Ova razlika bi bila onda donjekie opravdana, kad bi se za dipiomne izpite zahtjevala najprije barem jednogodišnja praksa, jer onda bi slušatelji, koji ih polagati žele, sbilja iiaali više vremena za čitanje diela, te po tom mogli nješto više naučiti od onih, koji prave izpite državne u 3 godine. 6. Praksa. U njekojih pokrajinah zahtjeva se za šumarski stadiam praksa prije i poslie polazka akademije, a u drugilt samo poslie studija. Praksa prije polazka studija Je u teoriji viio dobra, te se s mnogo strana i preporuča. Ona bi imala biti na njeki način uvod u šumarstvo. Mnogi mladić bi u toj predpraksi učio poznavati ljepote i potežkoće šumarskoga zvanja, te mu se na temelju vlastitog izkustva nebi težko bilo odlučitij da ostane ili ne ostane kod šumarske struke. Na taj način dobili bi šumare, koji bi dušom i tielom uz svoje zvanje prirasli, to je istina, ali uzmemo li u pretres potežkoće, koje su s pedpraksom skopčane, nećemo joj sigurno u prilog govoriti, makar da je u teoriji opravdana. Dvanaest godina probavi slušatelj u srednjoj školi, tri godine na zavodu, a dvie godine u praksi poslie svršetka akademije. Pribrojimo li još k tomu jednu godinu, koju većina slušatelja kao dobrovoljci u vojničtvu probaviti moraju, imamo već punih 18 godina, kroz koje se šumar proturati mora, da do stalnoga kruha dodje. Po mojem mnienju nebi bilo nikako ljudski naprtiti slušatelju još godinu ili dvie predprakse tim više, što on znanje, što bi ga u predpraksi stekao, može vrlo lako i za kratko vrieme u praksi poslie studija nadoknaditi. Kada bi se s praktikantom u predpraksi onako postupalo kako to teorija predprakse zahtjeva, neka bi bilo, ali po pripovieđanju kolega iz austrijanske polovice monarkije postupa se u istinu s njima gore, nego sa dnevničari. Kad je tomu tako, onda je svakako izgubljeno vrieme, što ga,, stušatelj u praksi provede. Praksa poslie svršenih studija zahtjeva se u svih zemljah i to za sve struke. Ova praksa je uvedena zato, da se slušatelj praktično donjekle uvježba u onom, što je teoretično naučio, te se pripravi za praktično-teoretični izpit. Prvo vrieme svoga namještanja, naime za vrieme prakse poslie studije morali bi se slušateljem povjeravati svakovrstni poslovi, šumari bi im morali od temelja tumačiti kod njih uobičajene metode itd. jer samo na taj način polučiti će se praksom onaj cilj, koji se postignuti, želi naime, što svestrana ja praktična naobrazba. 0 svom radu u praksi morali bi slušatelji voditi dnevnike, u koje bi bi. Iježili sva opažanja na polju šumarstva, što su ih doživjeli u svojem reviru. morali bi bilježiti sve prednosti i nedostatke pojedinih metoda, koje su pri poslu upotrebljavali, te podjedoo navesti, koje bi metode možda prikladnije 33 |