DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 32 <-- 32 --> PDF |
L državni izpit: Viša matematika, geođe^sija, botanika, geologija i nacionalna ekonomija. Za taj izpit moraju položiti prije gimnazijalci eoloquium iz kemije, a svi slušatelji iz fizike. Osim toga moraju pridonesti gimnazijalci dokaz, da su slušali opisno mjerstvo (početke), a realci, da su slušali zoologiju i kemiju; II. državni izpit: Odgajanje šuma, čuvanje šuma, uporaba šuma i šumarska botanika. Svi slušatelji imaju k molbenici priložiti cologuialne svjedočbe iz agrikulturne kemije, klimatologije, opisnog mjerstva i šumsko-kemijske tehnologije. Svi moraju imati takodjer podpis iz povjesti šumarstva i anatomije drva. III. državni izpit: Pravo (zatonarstvo), računanje vriednosti šuma, uredjenje šumskog gospodarstva (dendrometrija, uredjenje šuma), šumsko graditeljstvo i iogenieurstvo i zagradjivanje bujica. Podpis, da je slušao organizaciju šumarstva, mehanizmi tehnologiju i građjenjo kanala i mostova. Za svaki državni izpit dobije slušatelj posebnu svjedočbu, u kojoj je naznačeno vrieme, kada je izpit položio i redovi, koje je iz pojedinih predmeta dobio. Osim toga su naznačeni redovi iz predmeta, koje je učenik coloqmrao, a u svjedočbi trećega izpita takodjer red iz risarskih radnja. Možebit će se naći Ijidij koji će pr!e:ovoriti upisivanju redova za pojedine predmete s razloga, što mnogima nebi bio loš red iz kojeg predmeta u svjedočbi mio. Ako mu nije loš red mio, trebao je bolje dotični predmet proučiti, da dobije bolji red, a ne da kasnije dodje na pr. k reambulaciji medja, a mjeriti nezna ili da dodje k sađjenju šuma, a nezna kako se sadi. Ovo je dobro za privremene službe, jer ua pr. imovna obćina želi kultivirati znatne površine, a neima dosta osoblja, pa s toga mora uzeti privremeno vježbenika. Ako nebi u svjedočbi pisali redovi o pojedinih predmetih, moglo bi se dogoditi, da dobije takvog vježbenika, koji se za taj predmet nezanima. Tim bi štetovala obćina, a za slušatelje bi se reklo, da ne uče, ne gledeć na to, da ovaj taj predmet, proučio nije. Na koncu moram se dodirnuti i tako zvanih strogih ili diplomnih izpita. Po mojemu sudu bili M ovi izpiti suvišni, kad već imamo državne, već s toga razloga, što se veli, da profesori propušćaju slušatelje zato, što su izpit dobro platili, te se na neki način tim baca ljaga na profesorski sbor. Po istini govoreć, težko je pojmiti u cem´ se sastoji strogost tih izpita. Profesor neće nikada svoj način pitanja za volju izpita promienit!, a mora se uzeti u obzir, da popriečno dodju učenici jednake naobrazbe i jednake volje za rad, pa što jedan nauči za tri godine ^ može i drugi. Pošto pako jedan nema više vremena za učenje, nego drugi, ne može jedan toliko od drugoga više naučiti^da bi mogao polagati stroge izpite t, j . takove izpite, za koje se zahtjeva više, nego što se je predavalo, ´ Obično se događja, da bogatiji prave diplomne izpite, jer imaju više novaca, dočim siromašniji, akoprem bi možebit bolje strogi izpit načinio, nego, onaj,, pravi državne izpite, jer su jeftiniji. Iz toga nastane prepiranje medju sluša |