DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 30 <-- 30 --> PDF |
-"´ 486 — - -. " ijžpitu s eksaminatorom protivnog temperamenta; njihovi nazovi neće se slagati, a posljedica će biti, da će slušatelj slabo ili nikako proći. Ta razlika temperamenata pokazat će se još većma međju slušatelji, koji su naučni na pitanja profesora i eksamiiiatora, koji pitanja sgođno stavljati neznadu. Koliko i koliko prilićno dobrih učenika samo s toga na izpitu padne, što eksamioator ima osobito pasiju znanstvene doskočice pitati ili kako se obićno veli 5,motati" kandidata. Takova jedva znanstvena doskočica je pitanje: za koje vrieme odpadnn češeri sa jele; ako slušatelj momentano se nesjeti, da češeri neodpadaju, nego samo ljuske, pak naprosto veli za 1 god, dana, reći će eksaminator, da nevalja i zabuna je gotova. Slično pitanje je iz meteorologije: U koliko satih izlazi sunce na sjevernom polu 1, listopada? Učenik mnijuć, da je to predavano, ali da on čuo nije, zaboravi posvema, da sunce šest mjeseci šija na polu, a šest mjeseci da je noć, te ili šuti ili se upusti u pogađjanje. Uvaži li se napokon okolnost, da mnogi učenik dobije na izpitu tako zvanu „tremu", premda je inače marljiv bio, čini mi se, da osobita strogost kod izpita nebi uspješno djelovala kao poticalo na rad, jer saznavši slušatelji, da koji eksaminator na izpitu „mota", oslone se iz njegovog predmeta na sliepu sreću, a uče one predmete, koje će prama svomu temperamentu lakše odgovarati. Strogost je opravdana samo kod pitanja onih slušatelja, koji su sbilja predavanja nemarno polazili, jer glas zavoda i interes struke zahtjeva, da nevrieđni na izpitu s lahke i-uke ne prodju« Primjetiti mi je ali ovdje odmah, da mnogi slušatelji mnogo lakše iz knjiga uče, nego po predavanju, te stoga kod kuće ostanu i uče iz knjiga, dakle se međju marljive učenike ubrojiti moraju. Pošto ali tu marljivost većina učenika, koji nemarno predavanja polaze, neposjeduje, opravdava se strogost, koja se kod nemarnih učenika upotrebiti ima. Iz navedenoga sliedi, da bi osobita strogost samo onda kao poticalo uinjestna bila, kada bi svi slušatelji i svi eksaminatora jednakog temperamenta bili, pošto ali to ne postoji, moramo potražiti na poticanje drugo sredstvo, a to je zgodno poredanje izpita medjii semestre. Ako je već njetko dužan njekoga uzdržavati da radi, ima nedvojbeno i pravo, da zahtjeva dokaz njegovoga rada. Na akademiju dolazilo bi slušatelja (i to razmjerno velik broj), koji bi uživali podpore i stipendije što zemaljske vlade, što opet imovnih obćina, a ove su zakonom obvezane zahtjevati od slušatelja, da prave izpite, koloquije i t. d., da iz njih prosuditi uzmognu, je li slušatelj, dalnje podpore vriedan ili ne. Pošto se podpore običavaju dieliti na početku svake godine, to je i najzgodnije vrieme za izpite svršetak svake godine, jer onda slušatelji mogu svjedočbe o svojem prošlogodišnjem uspjehu odnosnoj oblasti predložiti, koja im je pođporu dala. Ovo doba za pravljenje izpita je sgodno i s drugih razloga. Ako učenik radi ciele godine, neće se žacati poći na izpit na koncu iste, tim više što zna, da hi inače mogao n naucih zaostati. Na pravljenje izpita potiče ga takodjer i njegov ponos, koji mu nedopušta, da m svojim! kolegami zaostane i kasnije izpit s mnogo mladjimi od sebe pravi. |