DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 480 učilišta. S^akili 10 ili 20 godina morao bi se po koji bolji slušatelj ili asistent poslati na koju drugu školu, da kroz sve tečaje polazi predavanja, ista po mogućnosti zabilježi, ter onda možebitne reforme u predavanju na akademiji kod nas predloži. Tim bi se naš zavod od vremena do vremena pomaknuo u savršenosti napređ, ako bi slučajno gdje gdje zaostao«. S vremenom i j . onda, kad naše šumarske prilike, pođpunoma poznate budu, nećemo se trebati oslanjati više na tudje zavode i tuđja iztraživanja, nego ćemo na jugu stvoriti šumarski zavod, koji će moći za uzor služiti svim zavodom šumarskim, koji će se tekom vremena na jugu Evrope osnovati. Do toga vremena biti će i naša Atena — Zagreb — malko veći nego što je sada, moći će uzdržavati ne samo tri fakulteta, nego sva žetiri; do toga vremena trebat će i naši susjedi malo više šumara, nego što ih sada žalibože trebaju, biti će po tom i malo više slušatelja šumarstva, a ako im bude Križevac pretjesaa, neka se razdieli predavanje na dvoje i utemelji nova šumarska akademija u Zagrebu, za kojom sada već mnogi čeznu! Na akademiji upravlja direktor, kojega imenuje zemaljska vlada. Postoje to doživotna čast odnosno čast, koju dotičnik uživa sve do umirovljenja, nije ni izbor osobe za tu čast tako lagan. Strukovna naobrazba, praktična sposobnost, ugled međju vanjskim! šumari, ugled medju profesori, čvrst značaj i takt za upravljanje zavoda jesu sposobnosti, koje direktora riesiti moraju„ Hoće ii se svake godine birati rektor poput na uaiverzi ili izabrati direktor, ovisi o mjerodavnih faktorih. Za samo šumarstvo neima ta stvar nikakove važnosti, Njekoji profesori obićavaju njekoje partije razvlačiti na daleko i široko, dočim druge samo letimice prođju. Pita li vladin izaslanik na izpita, mora se čuditi, da učenici kađkada sasvim jednostavne stvari neznaju. Potrebito je dakle predavanja ograničiti osobito ona iz temeljnih znanosti. Na koji način se dadu predavanja indirektno ograničiti, opisat ću kašnje u pogla\Ju „o izpitih". Promotrimo li naše šumarske prilike, uviđit ćemo takodjer odmah, da je utemeljenje akademije neobhodno nuždno. Sjeverni đielovi Evrope obiluju crnogoricom, dočim južni Imaju ponajviše listaJa, ponajpače dubrava. „Bog je najprije sebi bradu stvorio," veli naša poslovica. Zato Njemci i uđešavaju svoja šumarska predavanja prama svojini šumarskrni pnlikam, te onda ako im pretekne vremeBaj osvrnu se ponješto i na šum. prilike drugih zemalja. Iz toga sliedi, da bi se u južnoj Evropi navlastito za zemlje: Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Istru, Bosnu, Hercegovina, Srbiju, Bugarsku i t. d. morala utemeljiti šumarska akademija, kojoj bi bila zadaća njegovati šumarsku znanost prama šum. prilikam balkanskoga pokostrva. Ta akademija morala bi se utemeljiti u Hrvatskoj kao najprosvjctljetiijoj zemlji na slavenskom jugu i to kako sam prije spomenuo n Križeveu, iipotrebiv za nju sve dosada za gumarski zavod u Križevcih rabljene sgrade, vrtove i t. d. Nedvojbeno je, da bi se broj slušatelja podvostručio, jer bi dolazili slušatelji |