DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 479´ ~ Pošto smo se mi već za maturu odlučili, morali bi se još odlučiti za akademiju ili sveučilište: Z,.agTeb ili Križevac!- Istina je, u Zagrebu bi se šumari više svjetski naobrazili, nego u Eriževcili, ali što se tiče same struke, bilo bi svejedno, postojao šumarski odsjek na sveučilištu u Zagrebu ili šum. akademija u Križevcih u raugu univerze/ To nam posvjedočavaju druge zemlje u kojih ima šumarstvo uauniverzl i na akademiji, a slušatelji u oba zavoda dobro napreduju. Troškovi kod ovog pitanja ne mogu doći u obzir, jex svaka zemlja, koja za prosvjetu svojih sinova više žrtvuje, ima od njih kašnje i više koristi, te joj se trošak opet naknadi. Važnije je pitanje o osamljen ju učenika i učitelja. OđkinM od sljedbenika drugih znanosti ne mogu se ni jedni ni drugi sa sebi ravnimi porazgovoriti, te se na taj način na čas osloboditi strukovnoga posla, češće ekskurzije slušatelja i šiljanje profesora za vrieme praznika u strane zemlje na proučavanje, odmoći, će ovomu zlu. Dobro bi bilo, da se u Križevcu samomu namjesti više oblasti, te na taj način stvori više inteligencije. U malom građu rieđko je gdje naći dovoljno liepih stanova za slušatelje i profesore. Ova mana, koja može često vrlo štetno uplivati na napredak učenika, dade se odstraniti jedino voljom kućevlastnika. Koliko sam čuo 0 požrtvovnosti Križevčana mislim,, da bi oni ovaj uviet vrlo rado izpunili. Kako u svakom gradu, tako i u Križevcih morala bi se sagraditi gradska zabavišta: kazalište, kavana i slično, a ako je to nemoguće, morao bi zavod pružiti priliku slušateljem, da se malo raztresu. Sgodno sredstvo bila bi pođuka u jahanju, koje je i onako važno za šumare, zatim u gombanju, mačevanju, vožnji na bicjclu, plivanju, sklizanju i slične zabave, kojima se tielo jači. U Nemačkoj se je većina strukovnjaka dapače i samih profesora izrazilo za predavanje na univerzi s razloga, što na akademijah profesori samo tako dugo ostanu, dok ne bude mjesto prazno na univerzi. Tim se mienja prečesto učiteljsko osoblje, koje je i onako većinom složeno iz mladih još neprokušanih sila. Ovaj nedostatak ne može kod nas doći u obzir, jer na jugu neima sveučilišta, na kom bi se predavalo šumarstvo. Pošto dakle ta važna, dapače najvažnija mana njemačkih šum. akademija kod nas neobstoji, opravdana je zamisao o utemeljenju akademije u Križevcih pođpunoma: profesori će s vremenom postati izkusni, te zadovoljavati svim na njih stavljenim zahtjevom. Pošto se neuvidja do danas prednost sveučilišta ni akademije, jer bi se mane i jednog i drugog zavoda lahko odstraniti dale, mislim, da bi najbolje bilo ostaviti šumarski zavod ondje, gdje je i sada, naime u Križevcih. Zavod bi se morao podići na akademiju,* te prama tomu providiti učiteljskimi silami. Profesori za šumarsku struku imali bi rang .sveačilištnih profesora dočim bi profesori temeljnih znanosti, pošto su i .onako osposobljeni za, srednja učilišta i predaju na gospodarskom odjelu zavoda, biU u rangu profesora srednjih * Ime jjakademija" moglo h\ se zadržati^ jer je obće poanatOj ali rang škole same bio bi jednak univerzi. |