DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
-- 478 -— nici svih trijah škola pobrinuli, da šumarstvo usavrše, a´ to im je zbilja za rukom pošlo- Kako sada stvari n Njemačkoj stoje, težko da će u budućem, stoljeća biti šum. akademija. Osim njekojih neznatnih mana imaju akademije još jednu veliku manu, a ta jebježanje profesora s akademija na univerzn. Neće dakle ništa drogo preostati, nego akademije pripojiti ili tehnici ili sveučilištu. tJ zapadnoj polovici Austro - Ugarske monarkije bje god, 1806. po Caru Franji I. utemeljena šumarska škola u Purkersdorfu, mjestu ležećem blizu tako ZV. ;,Wienerwalđa´^, te je imala zadaću uzgajati šumarsko osoblje za tu šumu. Škola je dakle bila lokaln e naravi. God, 1813. bude joj podieljeno" prav o javnost i i bje prenesena u Mariabrun. Istom kada je škola došla na glas, kada su joj predavanja razširena bila i kada su u nju vrvili pitomci iz svih strana monarkije, bude podignuta na akademiju. Napokon se je po-" kazala potreba za najvišom šum, naobrazbom. Još uviek naime manjkala su predavanja iz državoslovnih i tehničkih predmeta. God. 1866. budu i ta predavanja uvedena i škola kao savržena podignuta na visoku školu. God. 1875. bude spojena s netom ustrojenom gospodarskom školom u Beču i podignuta na raug univerze. ´ " - Iz navedenoga povjestničkoga điela proizlazi, da su se šumarske škole malo po malo razvijale, i da današnji viek od šumara zahtjeva akađemičku naobrazbu. Faktična potreba te akademičke naobrazbe sliedi iz već pod 1. navedenih činjenica. Na kakovom zavodu ima Šumar svoju naobrazbu steći, nije još definitivno odlučena stvar u nijednoj zemlji; samo se je u svih zemljah pojavila želja^ da naobrazba bude akademička t. j . da bude jednaka naobrazbi sveučilištnih slušatelja. Jedina Bavarska izjavila se je do sada za univerzu, ali svoj zaključak još podpunoma ostvarila nije, nego je razdielila šumarstvo na akademiju u Aschaifenburgu i sveučilište u Miinđenu. Ostale zemlje imaju što akademije, što univerze i to: ^ Pruska akademija u Neustađt-Eberswalđa i akad. u Miindenu; Wurtenbergžka sveučilište u- Tiibingenu, Hessenska sveučilište u Giesenu, Bađenska na poljtehnici u Karlsrohe, Saska šum, akademiju u Tharandu. Osim toga imamo već spomenutu školu u Dolnjoj Austriji: „Hochschule fiir Bodencultur", šum. akademiju u Sehemnitzij šum. odsjek na poljtehnici u Ziirrichu i Stockholmu, Nancju i Petrogradu. Kako se iz toga vidi, predaje se, šumarstvo na ´ svih mogućih visokih školah, ali još najviše na´ akademijah.´ Njemačka je počela uvadjati, kako sam to već spomenuo — šumarske odsjeke na univerzi, dočim Austrija misli podieliti svršenim slušateljem šumarstva sva prava svršenih slušatelja univerze, te na taj način školu kao^ .samostalnu strukovnu i nadalje zadržati. Sami slušatelji te visoke škole imaju već .sva prava, Što ih universitetlije uživaju, a oni slušatelji, koji se kašnje učiteljskom zvanju na zavodu posvete, imaju sva prava svršenih ^ slušatelja univerze, koji su postigli naslov ^^doktor". Na svih navedenih zavodih zahtjeva se kao prednaobrazba matura gimnazije^ realke ili realne gimnazije, ´ |