DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 8     <-- 8 -->        PDF

, — 382 —


Prema stečenom izkustvu raditi ćemo upravo lahkoumno i nerazborito,
ako za vrieme bljeskavine tražimo zaklonište pod hrastom, crnogoricom, vrbom,
topolom, briestom, jasenom i javorom, jer su ta stabla kao škrobnjaci dobri
vodici munjevine, dočim ćemo biti sigurniji od udaraca munje, ako se kod
bljeskavine sklonemo pod bukvu, orah ili brezu, jer su ove potonje vrsti drveća
pravi maslinkovci, dakle i loši vodici munjevine. S toga divlji Indijanac u
sjevero - američkih šumah bježi za vrieme bljeskavine pod granatu bukvu, a
kloni se od hrasta.


Jonesco je svojimi pokusi dokazao, da je pogibelj od trieska munja veća,
ako ima na stablu suharaka t. j . suhih gran^.
Po sabranih podatcih udarila je munja:
god. 1879., 1880., 1881., 1882., 1883., 1884., 1885., 1890.


u vršak stabla 15 put, 17 put, 3 put, 2 put, 1 put, 22 put, 16 put, 2 put
u deblo stabla 20 „ 50 , 10 , 8 „ 3 ., 89 „ 35 „ 7 „
u sirove grane 3 „ 14. _ q 4 _
u suhe grane 15 „ 12 „ 4 „ 3 „ 3 „ 18 „ 9 „ 5 „


U gore naznačenih godinah udarila je munja ponajviše u zdrava stabla.


S toga je prava istina, da u suhe grane više udara munja, prem jih je prema
količini sirovih grana relativno manje bilo. Za 4 godine t. j . god. 1881., 1882.,
1883. i 1890. nije nigdje zabilježeno bilo, da je munja u sirove grane udarila,
dočim se iz gornjih brojka vidi, da munja nije uviek ni u vršak stabla
udarila, kao što se to obćenito misli, jer i naša poslovica kaže: „najviših
se vrha treskovi hitaju" (Daničić), pače protivno, jer je munja udarala
ponajviše u samo deblo, a u njekih godinah više u deblo, nego u vršak stabla.


Konačno navesti ću njeke statističke podatke o čestom udaranju munje u
drveće na različitoj stojbini, kako je to motrenjem zabilježeno u već više put
spomenutih spisih.


U postotcih udarila je munja u stabla, koja su bila:


god. 1879., 1880., 1881., 1882., 1883., L884., 1887., 1890.
na vapnenini . . 3 4 4.5 — — — 6.2 11.1 8.„
na šarun laporu . 69 I0.4 7.; lo.g — 4.9 6.7 —
na glinenom tlu . 10.6 I6.4 231 10.^ — 9.4 22.2 —
na pjeskulji . . 27.6 19.4 — 30.^ — 34.6 15.6 25.,,
na ilovini . . . 57.? 49,3 69.2 50.o 100.^ 444 44.4 67.0


Cielo motrilište rečenog kneževskog dobra zaprema oko 18.180 ha. a od


toga ide na vapneninu . . . 26.05 postotaka
šarun lapor . . 31.o „
glineno tlo . . . 17.38 „
pjeskulju . . . 13.01 „
ilovinu ... . 12.54 „


Prema prostranstvu različitih vrsti tla i obzirom na česte udarce munje
na takovih stojbinah predočiti će nam dalnji podatci, koliko put je munja više
udarila na pojedinoj stojbini, ako za vapneninu uzmemo 1.