DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 448 — mjesto, na kojem bi mnogi lovac prije ulovio, nego na mjestu, Sto ga sam izabere —, đo6im drugi pas tjera. Ako se psi nauče na lov u vlastitoj režiji, onda nepreostaje gazdi nižta drugo, nego da jih ustrieli. Ima mnogo primjera, da se životinje u toliko sprijatelje, da svoje gnjezdo medjusobno diele. Tako n. pr. njeka vrst jazavaca i njeka vrst guštera. „Hohleneule" (vrst sove) oponaša glas svog stanodavca divljeg psa (Prairiehund). Morski orao dozvoljava štakorom ledi u vlastitom gnjezdu. Smiešan je prizor viditi prijateljstvo medju prasetom i svrakom. Kad više takovih prijatelja ide, mislio bi fiovjek, da su to njekakvi starovjegni konjanici, koji upravo sa dalekog puta dolaze. Prasci igraju naime ulogu blatnih konja, a svrake ulogu konjanika, obnSenih u crno-bielo sukno. Zanimiv je takodjer prijateljski ođnošaj medju mravi i ušenci. Ušenci rado jedu hranu iz ustiju mravi, dofiim mravi rado sišu sok, što ga ušenci izlučuju, kad se po trbuhu škaklje. Isto je sa kukcem topurlija, samo što ovaj neide dobrovoljno u mravinjak, nego ga mravi moraju silom odvući. Kao što ljudima, tako se i mnogim životinjam smile mladi od drugih životinja. Kamanes je u tom smjeru činio pokuse tako, da je braminki (kokoš) metnuo za izleči paunovo jaje. On je htjeo da vidi, da li de kokoš, koja je već njekoliko puta vodila piliće, dakle i više puta legla, imati strpljivosti, da dugo sjedi na paunovom jaju i da pauniea vodi. Kezultat je bio taj, da je kokoš jaje izlegla i mladoga paunića posve odhranila. Ovo dvoje nije se nikad kašnje razstajalo. Dapače opazilo se je, da kokoS svojemu gojenčetu češlja perje na glavi, što inače samo paunice svojim mladim čine. Kokoši, koje inače plivati neumiju, vode mlađe patke, ako su jih izlegle, do bare, da u njoj plivaju. Isti iztražitelj podmetnuo je kokoši, koja je upravo na jajih sjedila, dvie još sliepe vretice (vrst lasice), i gle čuda, kokoš je razumjevala njihov glas s vremenom tako, da je odmah dolećela, čim bi ju u pomoć zvali, ^-amo joj nepojmljivo bilo, kad su ju htjeli sisati, te je onda puna straha znala pobjeći, ali bi se odmah vratila, čim bi zacvilili. Inače veliki mudrijan i sebičnjak, domaći mačak upušta se takodjer kađkada u prijateljstvo sa životinjami drugoga roda. U njekoj kući, pripovjeda Perty, sjedila je kokoš na jajih, a čim bi ustala, da pije vode ili da se nahrani, odmah bi domaći mačak skočio na njezino gnjezdo i ležao na njemu tako dugo, dok se nebi kokoš povratila. Da i patka, koja inače skoro za ništa smisla neima, nego za gackanje po blatu, znade sklopiti upravo veliko prijateljstvo s kojom životinjom; evo ovdje dokaza. Tako je jedna đielila sve, što je imala, sa morskim prasetom; druga je opet posvuda pratila mesarskoga psa, a kad bi se umorila, nosio ju je pas na ledjih, pri čem bi mu se ona kljunom za vratnu kožu primila. Iz orlovog gnjezđa uzeli su pokusa radi dvoje jaja van, a metnuli mjesto njih guščja. Orao je izlegao guske. Jedno gušće je crklo doskora, dočim je drugo ostalo živo, samo nije htjelo s početka jesti meso, ali kašnje se je priučilo. Još i onda, kad je guska odrasla bila, znao joj je orao donieti mesa za jesti, a ona bi željno doletjala k njemu. Boda i pelikan zaljubili se jednoč jedno u drugo, te se nisu nikad jedno od drugoga odalečivali. Isti slučaj opazio se je medju žđralom i volom. Pas i gavran sprijateljili se jednoč i išli skupa u lov na zečeve i vjeverice. Sličan primjer je medju psom jazavčarem i lijom (lisicom) opažeu kao i medju košutom i volom. Psi nam čuvaju obično kuću od tatova, ali oni znadu stoku sami čuvati. U tu svrhu meću se štenci pod kravu, da ju sisaju, pak se s vremenom tako na stoku pri vikau, da nemogu bez nje živiti. Na isti način odgoje se psi za čuvanje ovaca. Da se kurjaci neusudjuju na te pse navaliti, razumjeva se samo po sebi, jer psi brane svoje. |