DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 70     <-- 70 -->        PDF

_ 444 —


Hranjenje stoke sa granoieami (brstom). Dr. Ramaun i posjednik Jena-
Cothen pronašli su naCin, na koji se mogu grančice sasjeckati i sgnježiti, te onda za
hranu stoke upotrebiti. Krave muzare hranjene sa granCicama daju više mlieka i
bolje se ugoje, nego krave, koje su hranjene sa slamom. Korist ima ođtud i gospodar
i šumar, jer prvi dobije dobru krmu, a drugi proda suvišne grančice. Samo se po sebi
razumije, da budu čim manji tako, da ova krma bude jeftinija, nego slama i sieno.


Šumarske prilike u Rumunjskoj. U novije doba podigla se je silno
trgovina hrastovinom u okolici Krajove. Uzrok tomu je potreba hrastovine kod gradnja
kuda, potreba za željezničke podvaljke te potrošak na drvih gradova Galca i Bukarešta.
Prodaje se po kubičnom metru i po komadu. Ciena je daskama, koje se u stolarstvu
izrađjuju 60-—80 franaka po m*, a hrastovim kusovom 40—50 franaka. Za
ogriev rabi se takođjer izključivo hrastovina, a stoji loco Krajeva 7 — 8 franaka po
m^. Okružja Balcea i Uorjin imala su najdragocjenije i najliepše šnme prije gradnje
željeznice Piatra Balcea i Pila-Jin. Čim se je počela spomenuta željeznica praviti počeli
su šumovlastnici na vrat na nos šume prodavati samo đa novac dobiju. Najljepši
hrastovi pali su žrtvom lakomosti pojedinaca, a upotrebljeni su za kojekakve malenkosti,
kao traverse itd. Da nepriteče vlada u pomoć, bilo bi valjda nestalo šume u tih predjelib.
Ministarstvo izdalo je naredbu, kojom se zabranjuje prodavati i sjeći šume bez
vladine dozvole. Sad se vladin povjerenik izašalje na mjesto, te ođređjuje kako se
drvo upotriebiti ima i koliko ga se upotriebiti smije.


Na tržišta dolazi hrastovina, jasenovina, javorovina, bukovina i dr. i već gotova
roba, kao stolovi, stolci, krizi, žlice, tačke, kola itd.
Smrekovine ima malo, a i ta je slabe vrstnoće. Naručivaju srarekovinu iz Bukovine,
ali sbog spekulacije stoji 1 m´ na 60—65 franaka.


Jelovine ima takođjer malo, pak prem je ista vrlo prikladna za gradjevine, nerabi
se ipak toliko, koliko hrastovina. Uzrok tomu leži u naviki. Ciena 1 m´ jelovih
dasaka je samo 30 franaka.


U brdovitih predjelih ima mnogo pilana staroga kroja, ali ove režu daske vrlo
lošo, zato i jesu daske tako jeftine. Velike; po novom kroju sagradjene pilane nalaze
se u Slatini, Valcea i Brezvinu.


Tehnička uporaba bukovine. Da se prodja bukovini poveća, potrebito je
koliko moguće porabni postotak iste povisiti. Porabni ili užitni postotak drva zavisi, o
prikladnosti za porabu i o tražnji. Prikladnost za porabu zavisi opet o svojstvih drva
i o svrsi uporabe.


Bukovina spada međju težka drva, kad je sirova, onda ima 42´6´´/(, vode, speccifična
težina joj je 0´71—098, a 1 puni metar važe 720 kg. Bukovina je prilično
tvrda, lako se kala. malo je pruživa, a neđa se savijati. Čvrstoća joj je vrlo mala,
pak se sbog toga niti nerabi za nošenje tereta kod gradjevina. Najlošije pako svojstvo
bukovine je to, da upija vlagu, te se uslied toga izvitoperi (werfen des Holzes) i puca.
Kazne gljivice raztroše takođjer bukovinu, a kad je suva, napadaju kukac Anobium
i Ptilinus — vrsti. U vlažnoj zemlji strune bukovina skoro, drži se jedino posve
dobro pod vodom ili na suhom zraku. Ako se ostavi lišće na oborenomu stablu njekoliko
nedjelja onda se uzčuva drvo od takovih bukava bolje. Za gorivo je bukovina
od ostalog drveća najbolja.


Iz toga se vidi, đa se bukovo drvo za gradjevine upotriebljavati nesmije, jer
nije trajno, niti čvrsto. Naprotiv se posve dobro upotriebiti može za taracanje ulica i
željezničke podvaljke. U ruđokopju upotriebljuje se bukovina za izgrađjivanje hodnika,
a kod mostogradnjah za mostnice. Nadalje se upotrebljuje kod strojeva i mlinova, a
ponješto i u brodogradnji. Bukovina se rabi u mnogih obrtih za sitnije predmete, a
tu je tako rekuć neobhodno potrebita. Ti obrti jesu: stolarstvo, tvornice pokućtva.