DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 436 — 12. Na slieđedu to5ku dnevnoga reda povjeri odbor gg. RaSkom i Trotzeru škontriranje družtvene imovne blagajne. Skontriranje bude odmah pređuzeto, te blagajničko stanje u redu pronadjeno, 13. Gr. urednik V. Eački moli usljed molbe vanjskih družtvenih članova, da se shodno odredi da tiskara C. Albrecht u budude rabi bolji papir za tisak jjSum. lista" — Odbor ovlašćuje gg. tajnika i urednika, da u tom pogledu dalnje shodno sa ti-´ skarom ustanove odnosno odrede. Tim je dnevni red sjednice izcrpljen i pošto dalnjih predloga bilo nije, bude sjednica zaključena, a ovaj zapisnik u sjednici od 27. lipnja t. g. nakon pročitanje ovjerovljen. Zakoni i normativne naredbe. Okružnica kr. zemajske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16. srp. 1892. br. 10.075. „Povodom tim, što se je gospodarstveni ured njeke imovne obdine upitao, kakove se odštete zaračunati mogu šumarskim pristavom i vježbenikom, koji putnoga paušala ne uživaju, za službena putovanja odnosno, što naredbom od 28. srp. 1885. broj 28.983. glede zaračunavanja takovih odšteta ništa ustanovljeno nije, a kasnije naredbe iz´ane su u tom pogledu samo u pojedinih konkretnih slučajih, dočim su okružnicom od 14. rujna 1891. broj 12.219. ustanovljene samo dnevnice šum. vježbenikah i pristavah, akoprem za šum. pristave nije do sad dnevni razred ustanovljen", te se šum. vježbenici neuvršduju u nikakav razred, prem se dnevnice istim odmjeruju za 12-đnevni razred i pošto nekoji gospodarstveni uredi obređjuju samo dnevnice bez obzira na pođjedno u poslovnih dnevuicih zaračunanu kilometrinu, nalazi kr. zemaljska vlada jednakog postupka radi sliedede odrediti: Buduć je nastala potreba, da šum. pristavi i vježbenici imaju od slučaja do slučaja obavljati i vanjsku službu u gumi, to je posve pravedno, da u slučajih takovog službovanja odštečeni budu u ime troškovah, koji su sa vanjskim putovanjem skopčani. Takovi slučaji mogu biti, ako šum. pristav ili vježbenik 1. mora putovati zajedno sa kotarskim šumarom ili s kojim drugim šumarskim činovnikom u šumu sbog zajedničkog obavljanja većih šumskih poslovah; 2. mora zastupati šumara u vanjskoj službi i u slučaju šumareve bolesti ili dopusta i 3. mora putovati sbog obavljanja vanjske službe sam za sebe s toga, što pri« mjerice nije mogao kot. šumar to s4m izvršiti, jer je bio u drugom kojem šum. predjelu neodgodivim vanjskim poslom zapriečen. Za slučaj pod 3. pripada šum. pristavu ili vježbenicu pravo na zaračunavanje kilometrine po obstojećih propisih, a za slučaj pod 1. nepripađa nikakova kilometrina, dočim za slučaj pod 2. ima dati dotični šumar, jer uživa putni paušal, šumarskom pristavu ili vježbeniku podvoz o vlastitom trošku za obavljanje vanjskog službovanja. Osim toga pripada šum. pristavu ili vježbeniku za slučaje pod 1., 2. i 3. pravo na zaračunanje dnevnicah po izmjeri najnižeg dnevnog razreda, koje su dnevnica ovo- vlađnom naredbom od 14. rujna 1891. broj 12.219. jur ustanovljenje. U slučaju pod 3. imati c´e gospodarstveni ured poslovne dnevnike šum pristava i vježbenika uz predhodno izpitanje potrebe izaslanja i konstatiranja kilometrine po protustavniku imovne občine potvrdom providiti u svrhu, da je posebno izaslanje potrebito bilo i da je izaslanik vanjsko službovanje obavljao, što se na temelju šumskih izvještaja i posebnih dnevnika šumarevih konštatovati dade. S razloga pako, što je naredbom od 7. lipnja 1890. br. 3330. odredjeno bilo, da se u budude poslovni dnevnici gumarskih činovnika neimaju na uvid ovamo predlagati, dočim se po naredbi od 28, ožujka 1892. broj 8947. imaju upitni dnevnici od slučaja do slučaja, na obredjenje predložiti, ter pođjedno zatražiti dozvola pokrića do |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 63 <-- 63 --> PDF |
- 437 — tičnih troškova, ođređjuje se buđudeg ravnanja radi, da gospodarstveni ured putne odnosno poslovne dnevnike šum. pristava i vježbenika odsad takodjer obredjivati ima, a za točno obredjivanje odgovarati de upravitelj gospodarstvenog ureda i protustavnik, te se samo dozvola za pokriće troškova od slučaja do slufiaja od ovud izhoditi mora. Razumieva se samo po sebi, da u slufiaju pod 3. ne pripada šum. pristavu ili vježbeniku, kad obavljaju vanjsko poslovanje, nikakova posebna odšteta za kretanje t. j . za hodanje (hodarina) po šumi s razloga, što hodanjem po šumi vrši dotičnik onaj službeni čin, kojega on u šumi obaviti mora i za koji čin svoju plaču i dnevnice dobiva. Ovo potonje vriedi i za upravitelja gospodarstvenog ureda i za sve šumare. O tom se ima gospodarstveni ured tamošnje imovne obdine znanja i prema tomu shođnog uredovanja radi obaviestiti. Okružnica kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 11. srp. 1892. br. 4123. „Buduć je opaženo, da kr. kotarske oblasti prigodom vodjenih razpravah šumskih šteta nejednako dopituju lugarom troškove razpravnog postupka na teret štetočinitelja: to nalazi kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, odrediti jednakog postupanja radi, da se lugarom u ime svjedočkih pristojba kod razprava prijavljenih šumskih kvarova dopitati ima u ime hranovine 84 nvč. na dan, te u ime hodarine 14 nč. po kilometru i to ova potonja pristojba u slučaju, ako je lugarevo prebivalište preko 7 kilometara do sjedišta kotarske oblasti udaljeno. 0 tom se ta oblast znanja i shodnog uredovanja radi obavješćuje s tim, da su o nazočnoj odredbi podjedno obavješteni kr. šumsko ravnateljstvo u Zagrebu, kr. nadšumarski ured u Vinkovcih, kr. šumski ured u Otočcu i svi zamjenici vladinih povjerenika u području bivše vojne Krajine." Političke su oblasti nadležne suditi o naknadi štete, nastale s požara šume, koja je prouzrokovana željezničkim prometom i u onom slučaju, ako nije poveden redarstveno-kazneni postupak. — Proti ravnateljstvu željeznice neima mjesta redastveno-kaznenom postupku. Eavnateljsto kr. ugar. državnih željeznica bilo je po nižih upravnih oblasti radi požara šume, prouzrokovana vrcanjem iskara iz lokomotive, ođsudjeno po §§ 44. i 68. šumskoga zakona od 3. prosinca 1852. proglašenoga za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju ces. patentom od 24. lipnja 1857. na novčanu globu i na naknadu štete. Ravnateljstvo je prigovorilo, da je osuda na globu u obce ncumjestna, a pitanje o naknadi štete da ne spada pred političke oblasti, ved pred sud. Kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove izrekla je riešenjem od 22. siečnja 1892. broj 39.547., da se proti ravnateljstvu kazna izreći ne može, nu da pređsuda ob odšteti pripada političkim oblastim. Razlozi k tomu riešenju jesu u bitnosti ovi: Subjektom čina kažnjivih po zakonu kaznenom ili po redarstvenih zakonih može biti samo čovjek, individuum, a nipošto juristička osoba (država, obdina, družtvo i t. đ.), ni organi jurističkih osoba (uredi, ravnateljsta družtva i t. d.). Juristička osoba, jer ima samo fingiranu osobnost, nemože kažnjena biti, na njoj se nemože kazna izvršiti. Po § 44. al. 2. stavke 2. šumskoga zakona mogu doduše političke oblasti radi šumskih požara povesti i redarstveno-kazneni postupak, ako neima mjesta uporabi kaznenoga zakona, nu mogu po al. 2. stavak 1. cit. paragraf bez toga postupka izviditi i suditi glede odštete. Tu, kao što i glede poljskih šteta (§ 4—6. zakona od 14. siečnja 1873. o poljskom redarstvu) nije odštetno pitanje adhaesija redarstveno-kaznenoga postupka, pa su političke oblasti nadležne suditi ob odšteti i posebice, sasma neovisno od kaznenoga postupka. U drugoj stavci § 44. šum. zak. sadržana je obdenita ustanova, da u slučaju, ako se po zanemarenju opreza kod uporabe predmeta, pogibeljnih radi vatre, ili po |