DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 426 — risti, nu koje posredno kao hrana ribama veoma važnu zadaću u kućanstvu prirode i naroda vršiti imadu. S toga bilo bi nerazboi´ito ili proti načelu go spodarstva, da mi te vode neizrabljujemo. Narodno-gospodarstveni proces razvija se kao nešta veličanstvena i silovita, kao nešto, što stoji nad našimi socialnimi prilikami, dakle samo po sebi, dapače biva svemu povodom od najmanjih do najvećih društvenih promiena. On je naša životna sila, isto tako, kao što je svemoguća priroda stvoriteljica svih fizičnih stvorova. Čim je dakle neka socijalna ili fizična stvorba dovršena, to mora da taj stvor pojedine svoje organe sam uporablja i njeguje, te kao što država, kao najodličniji društveni obhk, nemože da tu zadaću mimoidje, tako isto ju nesmije ni fizična stvorba zanemariti, ako neće da propadne. S toga je država dužna, da mudrim zakonodavstvom primi u svoje ruke njegovanje ribarenja, te ovo sa svim ostalimi gospodarstvenimi granami u sklad dovede. Tim neka nitko ne misli, da mi zahtjevamo od države, da ona cielokupnu ekonomičnu izradbu te grane narodnoprivredne politike samostalno rukovoditi ima; ne, to nije njena zadaća, nego država treba da stvori takove uvjete, da se ta izradba pomoću pravnog reda pojedini gospodarstva omogući, te da ova osebujnosti ribarenja takodjer i ekonomično odgovaraju. Svako pravo dolazi od države, nu samo kroz pravo država živi. Budućje pravo ribarstva u svojih poglavitih točkah jedno javno pravo, to će, ako mora da postane gospodarstvenim pravom, prividno tangirati kakova privatna prava. S toga ćemo sad izpitivati, da li je u obće vriedno takovo pravo stvoriti, odnosno na temelju novih znanstvenih obreta isto osnovati. Prije smo spomenuli, da su praktični amerikanci u Sjedinjenih država Sjeverne Amerike, akoprem je ondje ribarstvo još uvjek veoma unosna grana narodne privrede, ipak pronašli za shodno, da isto pravnim redom obskrbe, t. j . oni su tim priznali, da je trajna koristonosnost voda sveobćeg i prevažnog interesa. Ovdje se poglavito radi prije svega, da se pravnim putem odstrane svi oni štetni momenti, koji su na uštrb ribjem obstanku. Da li je pako tim moguće znatno poboljšati ribarstvo, te da li je njegova važnost tako velika, da se od pojedinaca, koji će biti od tih nužđnih ustanova oštećeni, zahtjevati mogu žrtve u javnome interesu? Mi mislimo, da se oboje zahtjevati smije, nu nipošto odmah i na jedanput, nego to možemo oživotvoriti postepenim, laganim ali energičnim njegovanjem. To ćemo zaista postići, ako budemo štitili mriestilišt a i šteđili ribe za doba mriestenja; ako se pobrinemo, da se selećim se ribjim jatam ostave otvoreni putevi, a zakloništa naprave ribama; ako strogo zabranimo grabežni ribolov i uništavanje riba otrovom i dinamitom, te ako prirodne vodene struje obranimo, da se vremenom sve to manje okaljaju odpadcima stanovitih industrijalnih poduzeća i gradskih kanala; ako nadalje uz popravljene uvjete umjetnim ili polumjetnim ribogojstvom priskrbimo t. j . pridodamo u naših vodah novu mladj, te se i za hranu tih ribica i poboljšanju vode pobrinemo nasadom |