DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 426 —


risti, nu koje posredno kao hrana ribama veoma važnu zadaću u kućanstvu


prirode i naroda vršiti imadu. S toga bilo bi nerazboi´ito ili proti načelu go


spodarstva, da mi te vode neizrabljujemo.


Narodno-gospodarstveni proces razvija se kao nešta veličanstvena i silovita,
kao nešto, što stoji nad našimi socialnimi prilikami, dakle samo po sebi,
dapače biva svemu povodom od najmanjih do najvećih društvenih promiena. On
je naša životna sila, isto tako, kao što je svemoguća priroda stvoriteljica svih
fizičnih stvorova. Čim je dakle neka socijalna ili fizična stvorba dovršena, to
mora da taj stvor pojedine svoje organe sam uporablja i njeguje, te kao što
država, kao najodličniji društveni obhk, nemože da tu zadaću mimoidje, tako
isto ju nesmije ni fizična stvorba zanemariti, ako neće da propadne. S toga je
država dužna, da mudrim zakonodavstvom primi u svoje ruke njegovanje ribarenja,
te ovo sa svim ostalimi gospodarstvenimi granami u sklad dovede.


Tim neka nitko ne misli, da mi zahtjevamo od države, da ona cielokupnu
ekonomičnu izradbu te grane narodnoprivredne politike samostalno rukovoditi
ima; ne, to nije njena zadaća, nego država treba da stvori takove uvjete, da
se ta izradba pomoću pravnog reda pojedini gospodarstva omogući, te da ova
osebujnosti ribarenja takodjer i ekonomično odgovaraju. Svako pravo dolazi od
države, nu samo kroz pravo država živi.


Budućje pravo ribarstva u svojih poglavitih točkah jedno javno pravo,
to će, ako mora da postane gospodarstvenim pravom, prividno tangirati kakova
privatna prava. S toga ćemo sad izpitivati, da li je u obće vriedno takovo
pravo stvoriti, odnosno na temelju novih znanstvenih obreta isto osnovati.


Prije smo spomenuli, da su praktični amerikanci u Sjedinjenih država Sjeverne
Amerike, akoprem je ondje ribarstvo još uvjek veoma unosna grana narodne
privrede, ipak pronašli za shodno, da isto pravnim redom obskrbe, t. j .
oni su tim priznali, da je trajna koristonosnost voda sveobćeg i prevažnog
interesa.


Ovdje se poglavito radi prije svega, da se pravnim putem odstrane svi
oni štetni momenti, koji su na uštrb ribjem obstanku. Da li je pako tim moguće
znatno poboljšati ribarstvo, te da li je njegova važnost tako velika, da se
od pojedinaca, koji će biti od tih nužđnih ustanova oštećeni, zahtjevati mogu
žrtve u javnome interesu? Mi mislimo, da se oboje zahtjevati smije, nu nipošto
odmah i na jedanput, nego to možemo oživotvoriti postepenim, laganim ali energičnim
njegovanjem.


To ćemo zaista postići, ako budemo štitili mriestilišt a i šteđili ribe
za doba mriestenja; ako se pobrinemo, da se selećim se ribjim jatam ostave
otvoreni putevi, a zakloništa naprave ribama; ako strogo zabranimo grabežni
ribolov i uništavanje riba otrovom i dinamitom, te ako prirodne vodene struje
obranimo, da se vremenom sve to manje okaljaju odpadcima stanovitih industrijalnih
poduzeća i gradskih kanala; ako nadalje uz popravljene uvjete umjetnim
ili polumjetnim ribogojstvom priskrbimo t. j . pridodamo u naših vodah
novu mladj, te se i za hranu tih ribica i poboljšanju vode pobrinemo nasadom