DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 424 — stavnog gospodarstva! U cielom svietu, u koliko smo upućeni na temelju dugotrajnih izkustva, jedino dva naroda postoje, koja su u gospodarstvenom pogledu tako sretna, a to su sjever o-a raerikanski i franceski narod. Poznata je stvar, da divna sjevero-amerikanska republika, koja je neizmjerno bogata na šumah, i pošto su njezine stare šume dobro uzdržane, već sada iraade praktični šumarski zakon, a pošto su njezine rieke i jezera prenapućene krasnimi ribami, ima već i zakon o ribarstvu, a ta oba zakona stoje posve na visini znanstvenog napredka naših dana. To isto vriedi i za Francesku, nu svakako u manjoj mjeri, pa mi držimo, da je to poglaviti uzrok, zašto su ovo najbogatije zemlje na svietu. Za Ameriku možemo reći, da je r i b a- r e n j e ondje samo gospodarstvo, dočim ga u Europi (riedkimi iznimkami) moramo tekar podići do poduzeća , pa da još i stare rane viđamo, da možemo tamo doći, gdje se već sad djevičanski novi sviet nalazi. U nijednoj grani narodne privrede neočekuje gospodar, da će neprekidno dobit´ plodine, ako štogod neposije, a tako je i kod naših voda, s toga čujemo svaki dan sve to većih tužba sa strane ribara, da ribarstvo propada. Te su tužbe opravdane i neće do tada prestati, dok se nebude ukinulo dosadašnje grabežno ribarstvo, i dok se nenadomjesti s umnim ribarstvom, koje će biti utemeljeno na znanstvenih obreta. Kod nas u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji možemo bez prigovora uztvrditi, da je naše sladko-vodno ribarstvo propalo najviše sbog nerazboritog grabežnog ribarenja, jer u našem narodu obstoji presuda, da su ribe neizmjerno plodne, te da ništa ne škodi, ako se u svako doba dozvoljenim! i nedozvoljenim! sredstvi tamane. Ako izuzmemo dio Dunava, što kod nas teče, onda Savu od Broda do Beograda, a Dravu do Osieka, to ćemo viditi, da sve ostale naše rieke nisu od parobrodž, uznemirene, osim Dunava, Save, te Drave i to veoma malo tako, da ribari naši neimaju nipošto pravo tužiti se, da uslied plovitbe parobroda ribarstvo propada. Isto tako i glede regulisanja naših rieka moramo na žalost konstatovati, da o tom kod nas neima još govora, te obzirom na to nemožemo se potužiti, da je i regulisanje krivo nazadovanju našeg ribarstva. Nu tom prilikom nam je upozoriti mjerodavne krugove, da kad se bude i kod nas jednom počelo oko regulisanja naših voda raditi, da nipošto inžiniri ne zaborave pri tom poslu na važne interese ribarstva. Poznato je, da se je baš uslied regulisanja mnogih rieka u Evropi zadao smrtni udarac ribarstvu, uništujuć ribja mriestilišt a (Laichplatze), te i vodenu bujnu vegetaciju, koja osobito služi mladim ribam kao najprikladniji zaklon i gdje one nalaze obilnu pašu. Još nam je spomenuti, da su kod nas i vodeni mlinovi takodjer uzrokom utamanjenju silesiji riba, navlastito mlinova na turbine , pošto svi ti mlinovi nisu obskrbljeni rešetkami, koje bi imale zapriečiti, da ribe nedodju pod kolesa mlinova, da tu nepropadnu. Dan danas kako u Englezkoj, tako i u Njemačkoj i Austriji svagdje su mlinari zakonom obvezani, da svoje mlinove tako upriliče, da ne budu na uštrb ribarstva, a inžiniri su već izumili sgodnih sprava, |