DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 3     <-- 3 -->        PDF

´timmt


Br. 9. i 10. u ZAGREBU, 1. listopada 1892. God. XVI.


0 uzrocih udaranja munje, u šumsko drveće.


Piše Vatroslav Rački.


Već u drevno doba poznato je bilo, da munja rado udara u stanovitu
vrst drveća, dočim u njeka drveća neće da udara. Tako je primjerice munja
osobito zavolila dfib (hrast), jer u njega često treska. S toga su stari narodi
hrast ili dub posvetili bogu munja ,Perunu".


Theophrast pri6a o njekom dubu, kojega je munja često ošinila, da ga
uslied toga ne htjedoše vi>4e bogu gromovniku posvetiti. Nasuprot pričaju naši
stari pradjedovi o njekih vrstih drveća, u koja neće munja da udara, a medju
ovakovo drveće spada „lovorika" (javorika).


Suetonius priča o caru Tiberiju, da si je kod svake bljeskavine glavu
okitio lovorovim vjencem, da ga munja ne ubije. Pače još dan danas ima ljudi,
koji iz praznovjerja misle, da ima stanovitih vrsti drveća, koje munja ne voli
ošiniti, pa s toga zavoliše bukvu i orah u pogibelji oluje, pod koja se drveća
rado zakloniše, jer mnijahu, da su sigurni od trieska.


Danas J9 poznato svakomu čobančetu, a po gotovo stručnjaku, da neima
takovog drveta, u kojega nebi munja više ili manje udarila.


Iz dosadašnjeg izkustva znamo, da munja udara kad kad i u onakovo
drveće, o kojemu se priča, da ga munja štedi. Bilo ovako ili onako, svakako
je po statističkih podatcih dokazano, da ima ipak i takovih vrsti drveća, u koje
munja zaista vrlo riedko, rekli bi upravo nerado udara.


Kao što u vasionoj prirodi ima svakomu dogodjaju njeki stanoviti razlog,
tako mora da je i ovom čudnovatom pojavu njeki uzrok. Ali uz najpomnjivija
iztraživanja o tom pojavu nije se moglo sve do danas ući na pravi trag naime,
zašto munja u njeke vrsti drveća riedko kada udara. Sve do nedavna nagadjalo
se je 0 tom svakojako, te je uslied toga bilo sijaset nagadjanja i različitih
nazora, jedan protuslovniji od drugoga.


Ljeti god. 1891. i u zimi god. 1891./2. počeo je na pobudu prof. dr. M.
Fiinfstiicka iztraživati mladi rumunjski slušatelj stuttgartske tehničke škole
Dimitrija Ch. Jonesco željeznom voljom i neutrudivom pomnjom o zamršenom


26