DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 402 — gubiti dapače ona nam služe za revizije i za ogled trgovcem, a ovima bi se morao i način procjene na uzor-stablah pokazati, da tim sigurnije nudjati mogu. Prodavaocu mora biti zadaća, da točno procieni, a osim toga dužnost mu je, da kupca o valjanosti same prociene uvjeri. Prodaje narodnog imetka nesmiju se dakle obavljati izpod ruke, a niti trgovcem nuditi mačka u vreći! 7. Uzor-stabala mora se čim veći broj uzeti, a imenito zato, da se po istih provadja prava podloga za sortimente. Metar do 2 metra iznad žilja stabla jest najglavniji dio vrstnoće drva, a iznad toga mogu još 3 razreda postojati, te bi prema tomu morali imati ukupno 5 razreda za procjene na rezanu gradju. U I. razred spadala bi čista deblovina bez mane 1—2 metra iznad žilja u duljinah od 3—8 met., ako je gornji promjer inad 65 cm., a to bi bila gradja za polutke (Wagenscliussholz). U II. razred spada sva nemanjičava čista deblovina od 45—65 cm. U III. razred spada perač (oguzina, Barenschnitt) t, j . 1—2 m. iznad žilja, a isto tako i onaj dio deblovinž, koji ima od metra do metra ili sliepicu ili doživotnu granu, a sve nečistije, te i onaj dio, koji leži izmedju grana do 30 cm. gornjeg promjera spadao bi u IV. razred. Ciene polutka dadu se lagano ustanoviti t. j . za I. razred, a ciena IV. razreda jest danas ona, koja se na proizvodnju dužica reducirati ima, dakle je opet točno ustanovljena, dočim ciena za II. i III. razred leži u cienah izmedju I. i IV. razreda. Da je držav. šumska uprava zbilja prema ovakovim sortimentom kockovine uzor - stabalah tražila, nebi zaista nikada na veleprodajnoj dražbi 1 m´ sa lr 5 for. procienila bila, nego znatno više. Za šumarsku procjenu manjkaju upute o sortiranju deblovine, s toga ne mogu niti procjene o tehničkih kockovina bez toga nikad točne biti, a pošto se niti cienici tomu ne prilagođjuju, ne može niti proračuna na vriednost istinita biti. Mi smo vidili iz javnih razprava glede veleprodaje, kako se natječe dužičar sa njemačkom bačvarskom gradjom i sa rezanom gradjom. Njemačka gradja nije doduše za ustanovljenje ciena odlučujuća, ali bi zato kod francezke duge i rezane gradje, koja potonjoj svaki dan sve više mah preotima, morali bi tražiti propise za sortiranje i za uzpostavu temeljnih cienika. 8. Izmedju svih metoda za procienu drvne gromade, razvrstane ili u sve vrsti gradje, gdje se proračunavanje uzimlje kao podloga njeki broj uzor-stabala, nije niti jedna tako prikladna za hrastovinu, kao ona od Draudta. Po njegovoj metodi opredieljuje se broj uzor-stabala po množini stabala za svaki pojedini razred debljina, a time se upravo i velika različitost uvažiti dade i jer je njegova tvrdnja matematički osnovana naime: da se površine temeljnica uzor-stabala (o) sadržavaju prema površini temeljnica svih stabala na sječini, za koje se račun traži (0), upravo toliko puta, koliko se put sadržava |