DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 400 — koje se računom rezultat traži. I zato je zadaća procjenitelja, da si sječinu raztavi u pododsjeke a u koliko pododsjeka se sječina ili šumski predjel, koji se procieniti namjerava, razstaviti imade, to odlučuje: dobrota tla, sklop šume, doba, vrst drva i t. d. Čim su veće sekcije, tim se površnije razlučuje, a takove rezultate možemo rabiti za manje važne poslove, dočim kod prodaja, gdje je procjenitelju naloženo, da udari cienu niti veću niti manju, nego je predmet vriedan i gdje se veli da se izpod procjene prodati neće, a neželi se niti se smije želiti, da trgovac davši previše za objekt štetuje, ondje mora i procjenitelj upotrebiti sva sredstva, da što točniji resultat postigne, te da stoga što po-mnije izluči sekcije. Taj postupak nije se rabio kod spomenute veleprodaje, akoprem bi se svakako bio morao rabiti jer ako i stoje šume: Desićevo, Zib i Sočna u ravnici, to je ipak u svakoj toj šumi velikih razlika. Iztičem ovdje Zib, koji ima malih i velikih greda, gdje hrastovi stoje čas u razanici kao i susjedna dva šumska predjela, a čas za 0´5 met. nižje na njekad po Savi izlizanih nizina, a tako i uz grede po obroncih napram bivšim baram, pa zato će šumar i u prvi mah upoznati, da je deblovina na uzkih gredah već poradi drugog propuha vjetra i smrzi drugčija, nego što je na ovećih gredah, a uslied toga je ovdje razmjerje sposobnosti, ter bolesti posve drugačije. Šumar dakle mora prije nego odpočne za predradnju lugare namještati, generalno dotični šumski predjel razstaviti na što više sekcija i to radje više nego premalo. Državna šumska uprava mimoišla je tu velevažnu okolnost, pa je time otegotila znamenito i užji izbor uzor-stabala. Upliv tla na oblik tehničke deblovine i njezine sposobnosti kao i upliv miešanja vrsti drva i t. d. neću ovdje posebice niti dodirnuti jer je to u obće svakomu poznato, nu želim se malko osvrnuti na sklop poraslina. Što je šuma gušćje porasla, tim joj je i deblovina čišća i tim je manja krošnja stabala, a dakako da je i deblo zato valjanije, a osim toga ima manje odpadaka kod izradbe, i kalavost je bolja — riečju: sva su svojstva deblovine eminentnija. Protivna svojstva nalazimo kod stabala u riedkom sklopu ili na okrajcih šume. Popriečno naći ćemo u šumah, da kod sklopa 1 0 i duljina krošnje zaprema 74 ciele duljine stabala, a kod sklopa 0 5 = ´/a i kod najredje stojećih stabala = ^U- Svatko će iz toga razumjeti, da je veličina krošnje vrlo odlučna za kolikoću tehničke deblovine pa i za dobrotu njezinu, a pošto to nije uvažio u svojih skrižaljkah o proizvodu duge iz surovine niti g. Danhelovsky niti g. Durst nemogu se te skrižaljke niti upotrebljavati, osim za onaj malen dio šuma, za koje su sastavljene. S razloga, što je veličina krošnje njeko kazalo za sklop i kazalo za vriednost deblovine, mora se istoj kod procjene i vrlo velika pozornost obratiti. |