DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 393 — neriešeno, nu valja nam priznati, da se sve na jedan dušak ni učiniti dalo nebi, ali dosta je, da imamo čvrste nade, da nećemo na pol puta stati, jer je šumska uprava povjerena prokušanim muževom šumarstva, koji će doista brižljivo nastojati na usavršenje šumarske struke sebi na čast, domovini na uhar, a šumarstvu na slavu. U takovoj kobi i u tom izgledu možemo mirnom dušom gledati u dalnju budućnost naših šuma. Šumska procjena hrastovine za prodaju."^ Još kao djaci učili smo, da su na oko (okularno) izvedene procjene cielih porastlina nevaljane, ako pogrieška prekoračuje 10 postot. i da sa strojevi i odnosnimi matematičkim! formulami izvedene procjene 1 postot. differencije pokazivati nesmiju. Mnogo je mučnije procieniti deblovinu praktično, nego teoretično, osobito za onu vrst građje, koja se u velike promiće, kao što je to dužica, podvaljci i rezana gradja. Da je tomu tako, vidi se to najbolje od tud, što ciena udarena po trgovcih za 10, 20, dapače kadkada i za 50 postot. po šumarih naznačenu cienu nadmaši. Povod ovim redcima dala mi je posljednja prodaja u državnih šumah: Sočiva, Zib, Desićevo. Naši drugovi kod državne šumske uprave procienili su te šume na 3,342^531 for. a prodane su za 4,520.000 for., dakle za 26-1 postot. vrh procjene t. j . 26 postot. više, nego što su procienili stručari, a ipak su u školi učili, da niti okularna procjena za 10 postot. diferirati nesmije. Po mojem sudu je to žalostna činjenica. Priznajem, da su proizvađjanje, izradba i izvoz robe tečajem decenija podvrženi promjenam i da ciene robi rastu i padaju. Tako je na pr. meni poznato, da je od god. 1882.— 1890. obrtnik tako daleko proizvađjanje dužica usavršio, da je absolutno nemoguće više ih od iste kolikoće materijala načiniti; dapače mogli bi reći, da obrtnik upravo iz danog mu materijala 100 postot. dužica izkala. Prije toga, naime u razdobju od g. 1874. —1882., proizvadjao je obrtnik iz iste količine tek 68 postot., god. 1866.—1874. 46 postot., a god. 1820.—1866. samo 27 postot. * Mi ovu razpravu štovanoga pisca po narožitoj njegovoj želji priobćujemo bez stilističke ili druge kakove promjene ovako, kako ju je sam pisac zamislio i napisao. Moramo u ostalom po duši kazati, da nam je nazočna razprava dosta nerazumljiva, a to ce biti odtuđ, što je slog i jezik u razpravi težak i što se g. pisac ne drži našega naputka, da treba pisati onako, kako bi se stvar, o kojoj se piše obično drugomu nanstice pripo vj ed ala. U ostalom rado ćemo primiti stvarn u kritiku na ovu razpravu, jer želimo, da se takav važan predmet do kraja izcrpi i razbistri. 27 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 394 — Prodajne ciene duge na Rieci bile su pro 1000 monte duge g. 1882. do 1890. = 228 for. Ako uzmemo tu cienu kao mjerilo i označimo ju sa 100 postot., onda će biti ciena za godine 1874.—1882. == 213 for. samo 86 postot., za g. 1866.—1874 = 198 for. = 74 postot, a za god. 1820.—1866. = 146 for. dakle tekar 35 postot. Kako se iz navedenog vidi skakalo je proizvadjanje duge rapidno, ali i ciene nisu zaostajale. Zar naši sudruzi kod drž. šumarije nisu mogli kod spomenute procjene uzeti te činjenicu u obzir? Kod rezane gradje su ciene u istinu mnogo stalnije, nego kod dužica, ali to ipak ne može opravdati lahkoumlje, kojim su se državne šume vinkovačke procienile. Zar je država svoje milijune zato povjerila državnim šumarom, da se oni s njima igraju? Po mojem mnienju može državna šumska uprava tržištne ciene regulirati s toga, što Hrvatska i Ugarska na svjetskih tržištih duge i hrastovine odlučuje, što je trošnja od hrastovine poznata i što državna šumska uprava pomoću šumskoga zakona ima vlast opredjeljivati godišnji prodaju etat državnih, imovno-obćinskih, dapače i privatnih šumš,. Kada ona to može, pita se, zar joj je tada težko ustanoviti maksimalnu cienu za hrastovinu? Zašto ima procjeni´ telje i statističare, koji bi taj posao obavljati morali? Rješitba toga zadatka vrlo je lagana. Treba samo izpitati, koje vrsti hrastovine dolaze iz Amerike i Rusije u.konkurenciju s našom hrastovinom; treba izpitati najnižu moguću cienu te hrastovine i prama tomu se kod opredjeljivanja ciene naše hrastovine ravnati, eventualno više ili manje hrastovine na trg dovažati. Neima sumnje, da bi i privatnici stupili u savez sa državnom upravom, kada bi vidjeli, da se država brineć se za sebe takodjer i za njih brine. Čini se ali, da se državna uprava za to baš mnogo ne brine, a zato i jesu naši cjenici tako nehajno sastavljeni, da niti za prodaju služiti ne mogu. Neću se dalje upuštati u reguliranje ciena po državi u obće, nego ću specialno opisati jednu manu kod prociene drvnih gromada na pr. za „Sočnu", nebi h barem donjekle procjenitelje trgnuo iz letargije, da u buduće bolje i točnije vriednost šum^ opredjeljivali budu. Prije nego predjem na moju metodu procjenjivanja, budi mi dozvoljeno u glavnih crtah ocieniti do sada običajno procjenjivanje. Do godine 1870. postojala je za hrastove šume u nas pravo reći njeka vrst stablimične procjene na oko, koja se je u tom sastojala, da je lugar iduć od stabla do stabla ubilježio tehničku duljinu, koju je kad kada i pomoću motke ustanoviti nastojao, a srednji promjer ocienio je okom i k tomu priračunao ogrievno drvo. Trgovci pako procjenjivali su pomoću svojih poslovodja (rekrutiranih iz običnih bačvara ili drvodielaca) svaki hrast na proizvod duge. Rezultati dobiveni po ovih posljednjih bijahu naproti rezultatom neukih lugara mnogo sigurniji, a posljedica toga bila je ta, da su trgovci šumarske procjene javno ruglu izvrgavali. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 395 — Šumarske procjene bijahu veoma pogrješne s toga, što neuki lugari nisu znali na oko cieniti, a dapače i od šumara je bio malo koji kadar kod svakog hrasta točno naznačiti visinu tehničko uporabive deblovine. Kod debelog hrašća morale su već sbog nepouzdanog oka takove pogrieške za srednje promjere znamenite biti. Ako i uzmemo, da su šumari znali izpravljati pogrješke za procjenjivanje neuvježbanog lugara, to im obično preobsežne ine zadaće nedozvoljavahu tomu poslu potrebitu brigu posvetiti. Pa makar da su šumari drvnu gromadu najtočnije opredieliU, ipak nije mogao rezultat procjena istinit biti sbog cienika, kojega je dotična vrhovna šumarska uprava za procienu vrjednote sastavljala. Po tom cieniku bio je na pr. za brodsko-petrovaradinske šume propis 1 m* ciepke gradje računati po 7 for. 60 nvč. bez razlike, da li šuma leži u barah bez izvozna puta ili na suhom tlu; di li je ona tik Save ili više milja od iste udaljena; da li je ona a popriečnih promjerih 50 ili 100 cm.; da li je deblovina granaša sa tehničkimi visinarai od 5 ili 20 m.; da li je crvotočna, zdrava ili crvenotrula ili ne i t. d. Već pomoću ovako bezsmislenog cienika mogla se je šuma po tri puta u svojoj vriednosti pogriešao procieniti i zato su imali trgovci podpuno pravo, što su šumarske procjene ruglu izvrgavali. Trgovačke procjene, osnivajuće se na okularnom ocienjivanju, jesu takodjer površne, buduć poznajem osobno mnoge tobožnje vještake iz drvarstva, koji će kod pojedinog hrasta broj dužica i za 50 postot. nadcieniti ili podcieniti, al ovi su ipak pouzdaniji u svoje procjene bili već s toga, što je isti znao točno proračunati trošak za izradbu i odvoz, te opredieliti cienu dužici unapried na temelju njemu poznatih ciena već prodane duge. Kupujuć trgovac na dražbi objekt, koji je 100—150 postot. po šumarih podcienjen bio^. mogao je po miloj svojoj voljici ponudu staviti. Istom odkad je naš Danhelovsky pronašao ključ iz surovine dugu ocieniti, i njega nasliedio ravnatelj držav. šuma Durst, počela se je šumarska procjena emancipirati. Već su sada trgovci prisiljeni točnije rezultate za svoje ponude tražiti, al žali bože još je daleko, daleko do efektivnih rezultata, a uzroci tomu nedostatku su razni. Šumarske procjene za drvne gromade približile su se poslie god. 1870. znatno zbiljnosti, ali još su uviek tako slabe, da naši šumarski matematičari Konig i Pressler za naš viek sa takovom procjenom hrastovine zadovoljni bili nebi, kad bi iz groba ustaU i te procjene viđili. Cienici su i dan danas vrlo površni, pa s toga trgovci šumarske procjene po vriednosti n»alo i uvažavaju. Od god. 1870. napredovale su, kako sam gore spomenuo, šumarske procjene drvne gromade prilično, pa se s toga već i mnogi trgovci danas oslanjaju na šums. procjene drvne gromade. Trgovci pako ostali su, što se procjene tiče, kod svojih šukundjeda, jer ih je i sada vrlo malo, koji bi jednostavnu kubikaciju stabla temeljito razumjeli. Oni ocjenjuju stabla kao i prije na oko, te se u svoje rezultate i sada bolje uzdaju, nego u šumarske, a to zato, jer mnogi, radeć od god. 1820. sa hrastovinom, imade iz sličnih šum§, rezultate, koji mu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 396 — pri procjeni pomažu, a osim toga i ciene robe bivaju dnevno stalnije, pače što je glavno, jer se već i šumari više na tržištne ciene osvrću. Trgovci tjeraju empiričnim putem šumske procjene kao svoj specialitet, a šumari zaboravljaju, da jim je procjena jedna od najvažnijih zadaća, pak s toga i nadkriljuju u toj zadaći prvi potonje, što se na našu sramotu priznati mora. Za dokaz toga netreba nam inih dokazala, nego iztaknuti ono, što spomenuh — naime da, neima nijednaga trgovca, koji bi iz šale svoju kožu na pazar nosio, nadcjenjujuć stabla. S druge strane mogu sa sjegurnošću uztvrditi, da neima empirika, koji bi bio kadar tako točno gromadu i cjenik ustanoviti, kao šumar, koji si postavi za zadaću, da procjene specialno obavljati ima s toga, što mu je šumarska nauka o procjenah pružila temelj teoretični, o kojem trgovci još niti pojma neimadu i pomoćju kojeg je mladi šumar kadar u jednoj godini praktično toliko za procjene stabalja naučiti, koliko empirik trgovac cieli svoj viek naučiti ne može. Kad je tomu tako, zašto onda i procjene specialitetom ne tjeramo, da te grdne ljage već jedanput nestane! Rekoh,, da´ smo procjene drvnih gromada u novije doba prilično istini dotjerali, ali još daleko ne onako, kako to Konig ili Pressler zahtieva, a mane takove procjene za hrastovinu jesu sliedeće: 1. Premjere za prodaju opredieljenih hrastova klupiraju lugari samo na jednoj strani, a naputkom šumari, koji misle, da se mjerenjem velikog broja stabala popriečno izmjere ipak zbiljni prsni promjeri, ali se ljuto varaju. Pravilo ovo može imati i ima vriednosti, ali samo u takovih porastlina, u kojih su stabla u deblovini pravilnih oblika, ali nikad kod hrašća, koje je nepravilnog oboda. Zato je nedvojbeno, da se prsni promjeri ili iz oboda sa vrpcom ili klupom iz najvećeg i najmanjeg promjera tražiti i kao srednji prsni promjeri ubilježiti moraju, i to za sva procienit se imajuća stabla. Mjeriti prve promjere, kako se to danas obavlja znamenita je pogrieška, jer je nemoguće i kod većeg broja hrastovih stabala doći do zbiljnih promjera. Eto zašto: U ravnici poraslo stablo ima obično prama južnoj strani izbočinu (trbuh), dočim ono na briegovih uzraslo ima trbuh prama briegu. Na strani trbuha visi stablo, pa s toga i jest na protivnoj strani žilje jače i razvijeno, a to je uzrok, da štipalac t. j . mjeritelj i nehotice iz doljne strane promjer hvata, te uslied toga rezultat manji nadje, nego li u istinu je,->t, a pošto štipalci, vazda njeki pravac da posao bude pregledniji uzeti moraju, nije jim moguće hvatati stabla štipaljkom sad ovamo sad onamo t. j . tako, da svršetkom posla promjeri raznih stabala sa raznih strana izmjereni budu, nego oni hvataju uvjek istim smjerom, pak je nemoguće, da će popriečno izići zbiljni prsni promjeri. Ovom dosadašnjom praksom čini se kod mjerenja promjera glavna pogrieška imenito kod mjerenja promjera u ravnica, a po brgžuljcih i briegovih još veća. 2. Iza pogriešnog klupiranja sliedi opet pogrieška kod ocjenjivanja duljina, jer će nesavjestan lugar (a ovakovih žalibože najviše ima), umoriv se neprestano |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 397 — u vis gledajući, raditi nehajno, dahile i netočno, a to najviše s razloga, što nije podpuno drvarstvu vješt, te nezna uvažavavati pogrieške, koje lošim ocjenjivanjem nastaju. Te pogrieške mogu biti osobito znatne, ako se nevjestu čovjeku prepusti odbijanje duljina sbog bolesti, kao okružljivosti, crvene i biele truleži, prhljadovine, šupljine, žulja, bez i sa ervotočinom ili ine vanjske ozliede i t. đ. Okularna procjena tehničke visine ne može se bez pomoćne motke nikada pouzdano označiti, dapače ni po onom vještaku, koji umije posve točno razne pogrieške u đuljinah odbijati. Vid je nestalan, a gustoća zraka mienja se u danu po više puta, dočim oko, imajuć posla svaki čas sa drugom debljinom hrasta od 30—130 cm., nemože objektivno i bez pogrieške raditi. Ja tvrdim to iz izkustva i mojeg osobnog osvjedočenja. U jednolikoj šumi dopuštam, da će vješt procjenitelj kod duljina od 30 met. ocularno na 0-5 m. točno raditi, a kod srednjih promjera jednolikih debljina iza kako je prispodobami oko uvježbao (već razna boja zavara oko, jer hrast crnije kore vazda tanji i kraći vidimo, nego hrast bielo pepeljast) kadar je i na 1 cm. sigurno označiti, ali to su još velike pogrieške za skupocjeni objekt. Tehničku duljinu označiti će dotični lugar dvojbeno osobito ako mu se dozvoli, da kod množine granja istu nješto kraće (koliko ?) upiše, a´ pogotovo učiniti će pogriešku kod dvojnaša, trojnaša i granaša, jer već kod jednog dvojnaša iznosi naproti samcu hrastu uz istu tehničku kockovinu njegov proizvod do 50 postot. manje vriednosti. 3. Jer je do sad u običaju bilo, da se za podlogu procjene premalen broj oblikaša (uzor-stabala) izabere, a uslied toga se lugarom dozvoljava, da razne bolesti kod pojedinih stabala približno ili kod promjera ili kod duljine u odbitak stave. Pogriešno je obadvoje, osobito kod prvog slučaja, jer će lugar znamenite pogrieške učiniti buduć nezna, da već 5 cm. odbitka kod različne debljine (osobito kod debelih stabala) prouzrokuje veliku pogriešku. Okružljivost, crvena i biela trulež, te šupljina nalaze se vazda u dolnjem t. j . najboljemu i najdebljem dielu deblovine, pa i u tom bolestnom komadu ima kadkada još dosta zdrava drva oko bolestnoga mjesta. Pitam dakle, koliko imademo lugara, koji to procieniti umiju ? Obično rade lugari tako, da taj hrast kao i drugi u prsnom promjeru izmjere i ubilježe recimo sa 100 cm. a pošto je njegova ciela tehnička duljina 25 m. od kojih odpada na trulo drvo recimo 10 mtr., to upiše lugar 15 m. što nikako nevalja. Ta očito je, da je morao iznad 10 m. ucieniti promjer, pa ga kao prsni upisati, jer će šumar inače naći računom pogriešno uzor stablo i pogriešno cielu procjenu izračunati. Imade u šumi pletenaca (Strickera), koji su za dužičarčtvo bezvriedni, a mogu se činiti iz vana najliepši. Kod stabala vrlo se često opaža bolest od jedne razkoline do razviezdanja (Waldriss bis Strahlenriss), te se i takova bolest vazda od žilja prama vršku proteže. Pitam, kako će ovu lugar u dimenzijah bez pogrieške upisati? Bolest od vršike, koja nastaje kod stabla uslied pomanjkanja hraniva procienjuje lugar, te ju sigurno odbija, al ne odbija nadrtine od groma, niti na |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 398 — drtine nanesene obaranjem susjednih stabala ili sjekirom ili nastavše lošim uzgojem šume. Osobito mogu uzgojom učinjene pogrieške biti tako ^znatne, da vriednost ciele šume za 30 postot. smanju. Meni je primjerice poznata njeka šuma sa inače gustimi godovi, ali pošto je ista prije kojih 60 godina oštro progaljena bila, imadu stabla uslied toga samo oko 10 uzporednih godova, koji su preko 3 mm. debeli, te bi i ova šuma sbog tih bedaka (grosso) sigurno za 5 postotaka manje vriedila, kad bi se htjela upotrebiti za pravljenje dužica; dočim nebi pogriešili, ako bi se upotriebila ta šuma za rezanu gradju. Poznam opet drugu šumu, koja je slična gornjoj, ali koja je još oštrije progaljena bila. I kod ove je vanjski red godova na 20 cm. uzduž cielog debla pun zaraslih grančica, te ta manja obaljuje vriednost ove šume za 50 postot., prem se ta mana izvana po kori stabala opaziti nemože. Ima jedna slična mladja šuma, koja je uslied neurednog proredjivanja postala u deblovini toli neupravna, da sbog te pogrieške sigurno 20 postotaka manje vriedi. Skupimo tu silesiju svakovrstnih pogriešaka, pa se pitamo, može li empirik, bio to poslovodja ili lugar, sve te pogrieške kod procjene uvažiti? To može temeljito shvatiti samo šumar, vješt u uzgoju šuma, vješt u šumarskoj matematici odnosno u procjeni kao i u drvarskom obrtu. Lugari, kao naši pomoćnici kod procjene, imali bi samo takove predradnje izvadjati, koje oni brzo i sigurno pojmiti mogu te bi o tom imali voditi što jednostavnije izkaze, jer ako bi i bile spomenute bolesti ma kako neznatne, ipak se sbog istih radjaju grdne razlike kod konačnog preračunavanja. Da se pogrieške pod 2. i 3. po pomoćnicih u predradnji za procienu po uzor-stabhh neuvuku, imao bi lugar, nakon što je točno za svako stablo aritmetični prsni promjer štipaljkom pronašao i upisao, upisati još u opazki onu duljinu kod svakog stabla, koja odpada na crvenu ili bielu trulež ili na prljadinu ili šupljinu (kora i trbuh uz tutanj izpod sjekire siguran su znak), nadalje imao bi ubilježiti za svako stablo, da bi ono imalo ´/*—´/2 ili ´/* krošnje, a tako neka si zabilježi i dvojnaša, trojnaša ili više granaša. Sva stabla neka upisiva razvrstano na 1. zdravo, 2. suhare za domaću tehničku porabu sposobne, kao što su: kolje, tarabe, stupovi, drvo za burad, za šljive i tesano drvo za kućni lies dapače i za podvaljak, te 3. suhare za gorivo sposobne. Medju zdrave hrastove neka pribraja svako onakovo stablo, koje ima još zadnji trag života, što mu i malen dio živih grančica nedvojbeno pokazuje, a isto tako i bjelika. Sve ostalo iz predradnja ima biti posao šumarev. Šumar će iz pregledno vodjeno obrazca lugareva sam sebi sastaviti preglavak, iz kojega će imati: 1. Zdrave hrastove sa V« krošnje poredanimi razredi prsnih promjera uz duljine za crvenu, bielu trulež, prhljadovinu i šupljine, a tako i broj 2—3., te grana. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 25 <-- 25 --> PDF |
399 sa V2 krošnje isto kao gore. sa 7« krošnje n n » 2. Tehničke suhare sa V4 » n » n sa V2 » n 1 » sa ´/4 » n n n 3. Suhare za gorivo sa V* )7 " » 1) sa ´ji » » ;j « 4. Kad je lugar svršio predradnje pod 1—3 pogriešno, tada tek dolazi izbor uzor-stabalš,, koja se procienjuju ili kao oborena ili na panju sa strojevi. Pošto malen broj uzor-stabala odlučiti ima rezultat za sva stabla, to se tek sada šumar laća ovog vrlo važnog posla. Za izbor ovih stabala služi proračunana popriečnost prsnih promjera svih stabala. Ako smo našli za svaku proračunanu popriečnu debljinu i tomu slično debelo hrašće ili što je još bolje, za svako jedno ili više njih, da tako po čistoći deblovine i t. d. sve u tom uzor-stablu aritmetično zastupano bude, onda mislimo, da smo sbilja uzor-stablo našli, a ni ne mislimo, da kod 1,000.000 hrastova nećemo dva jednaka hrasta naći. Zar se možemo pouzdati tada u izbor našeg uzor-stabla ? Ja to poričem i držim, da nisam ni ja sam kadar po dosadašnjem načinu izbiranja uzor-stabala pouzdati se u dobivene rezultate, akoprem sam u toih poslu ostario, te vrlo dobro shvaćam, koji upliv ima dobrota tla, sklop, bivša gojitba it. d. ili ina svaka vanjska ili nutarnja sastavina na kakvoću i kolikoću drva a nisam baš niti loš matematičar. Makar da mi odabrano stablo razstavimo u trupce i točno tjelesninu izračunamo po Smalianu ili Hossfeldu, Pressleru ili Huberu, pa baš i po Simpsonu nećemo dobiti pravih rezultata, stoga, što je podloga t. j . uzor-stablo nevaljano izabrano, a krivo izabrati ćemo takova uzorstabla još i onda, ako jih netražimo samo po aritmetičnih debljinah, nego i po visinah ciele stablovine ili deblovine. Izbor uzor-sbabala po broju i vrsti jest majstorski posao, a tomu se hoće ne samo šumarskog nego i drvarskog znanja. Potanje znanje naše šumarstvo premalo goji, pa zato je upravo težko izabrati sgodno uzor-stabla. Ako se računa uz varava uzor-stabla rezultat polag popriečnih stabala po Guttenbergu, Urichu ili Draudtu, polag uzor-stabala za pojedine razrede debljina ili polag obličaka, onda će vazda i uz najbolju metodu rezultati krivo proizaći, a to će biti tim više, čim se manji broj uzor-stabala izabere. Osjećam, da sam već dosadašnjom primjetbom neugodno dirnuo naše procjenitelje, nu to me nesmeta još i dalje poći, imajuć našu obću strukovnu i patriotičnu zadaću pred očima, te tvrdim ovdje javno, da i g. Garlaty iz Budimpešte hrastovinu procienjivati neumije, a dakako da neumije niti uzorstabla izabrati, jer to spomenuta veleprodaja dokazuje flagrantno. Uzor-stablo jest onakvo stablo, koje u sebi sa(kžava aritmetičnu kolikoću i kakvoću drvne gromade razvrstano u sortimentih i to za onaj broj stabala, za |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 400 — koje se računom rezultat traži. I zato je zadaća procjenitelja, da si sječinu raztavi u pododsjeke a u koliko pododsjeka se sječina ili šumski predjel, koji se procieniti namjerava, razstaviti imade, to odlučuje: dobrota tla, sklop šume, doba, vrst drva i t. d. Čim su veće sekcije, tim se površnije razlučuje, a takove rezultate možemo rabiti za manje važne poslove, dočim kod prodaja, gdje je procjenitelju naloženo, da udari cienu niti veću niti manju, nego je predmet vriedan i gdje se veli da se izpod procjene prodati neće, a neželi se niti se smije želiti, da trgovac davši previše za objekt štetuje, ondje mora i procjenitelj upotrebiti sva sredstva, da što točniji resultat postigne, te da stoga što po-mnije izluči sekcije. Taj postupak nije se rabio kod spomenute veleprodaje, akoprem bi se svakako bio morao rabiti jer ako i stoje šume: Desićevo, Zib i Sočna u ravnici, to je ipak u svakoj toj šumi velikih razlika. Iztičem ovdje Zib, koji ima malih i velikih greda, gdje hrastovi stoje čas u razanici kao i susjedna dva šumska predjela, a čas za 0´5 met. nižje na njekad po Savi izlizanih nizina, a tako i uz grede po obroncih napram bivšim baram, pa zato će šumar i u prvi mah upoznati, da je deblovina na uzkih gredah već poradi drugog propuha vjetra i smrzi drugčija, nego što je na ovećih gredah, a uslied toga je ovdje razmjerje sposobnosti, ter bolesti posve drugačije. Šumar dakle mora prije nego odpočne za predradnju lugare namještati, generalno dotični šumski predjel razstaviti na što više sekcija i to radje više nego premalo. Državna šumska uprava mimoišla je tu velevažnu okolnost, pa je time otegotila znamenito i užji izbor uzor-stabala. Upliv tla na oblik tehničke deblovine i njezine sposobnosti kao i upliv miešanja vrsti drva i t. d. neću ovdje posebice niti dodirnuti jer je to u obće svakomu poznato, nu želim se malko osvrnuti na sklop poraslina. Što je šuma gušćje porasla, tim joj je i deblovina čišća i tim je manja krošnja stabala, a dakako da je i deblo zato valjanije, a osim toga ima manje odpadaka kod izradbe, i kalavost je bolja — riečju: sva su svojstva deblovine eminentnija. Protivna svojstva nalazimo kod stabala u riedkom sklopu ili na okrajcih šume. Popriečno naći ćemo u šumah, da kod sklopa 1 0 i duljina krošnje zaprema 74 ciele duljine stabala, a kod sklopa 0 5 = ´/a i kod najredje stojećih stabala = ^U- Svatko će iz toga razumjeti, da je veličina krošnje vrlo odlučna za kolikoću tehničke deblovine pa i za dobrotu njezinu, a pošto to nije uvažio u svojih skrižaljkah o proizvodu duge iz surovine niti g. Danhelovsky niti g. Durst nemogu se te skrižaljke niti upotrebljavati, osim za onaj malen dio šuma, za koje su sastavljene. S razloga, što je veličina krošnje njeko kazalo za sklop i kazalo za vriednost deblovine, mora se istoj kod procjene i vrlo velika pozornost obratiti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 401 — Do sada toga nije bilo, stoga mogu uztvrditi, da neima nigdje šumara, koji je kadar sklop šume temeljito na oko naznačiti ili prošetav se šumom temeljito izabrati uzor-stabla obzirom na oblik krošnje osobito u naših hrasticib, gdje je svako stablo u drugom sklopu poraslo. To je jedna od najodlučnijih pogriešaka kod procjene, pa s toga i ja sam naveo pod 3. da je lugareva zadaća ta, da bi za svako stablo upisati morao, da li spada medju V*—´/^ i´i ´/* krošaje. Ta oznaka krošnje mogla bi se doduše još preciznije označiti t. j . da se izmedju ´A—´/* označuje u desetičnih slomcih: 0"1 — l´O, kako se to i za oznaku sklopa rabi, nu već i u 3 razreda razvrstane krošnje daju procjenitelju vanrednu slobodu, da može i uzor-stabla istini najbližje odabrati. Što je to V*—´/^ i´i ´A krošnje, naučiti će svaki seljak za jedan sat, ako mu se u šumi raztumači i pokaže, te neće u tom pogriešiti. Dakle tražimo si za svaku sekciju uzor-stabla za onaj broj hrastova, kojeg je lugar pronašao sa 7^—´/a i ´/* krošnje i time smo glavnu pogriešku prociena odstranili. 5. Poslie toga, kad smo uzor-stabla odabrali, zadaća je procjenitelja, da onda za svaki razred onoliko krošnja i debljina ustanovi, koliko to različnost oblika i t. d. zahtjeva, a naravno je, da čim više istih izabere, da će mu i rezultat biti sigurniji. Gosp. Garlatj revidirajuć veleprodaju uzeo je par uzorstabala i povisio procjenu za 10 postot., ali ja velim da je taj broj i za samu njegovu umjetničku vještinu premalen biti morao već toga što sam ja za samu Sočnu pronašao tek 44 potrebita uzor-stabla a za Zib preko 100. Okanimo sedakle malenog broja uzor-stabala; nepouzdavajmo se odviše u našu taksatornu vještinu i neštedimo truda niti novca za poslove procjenjivanja. Tko će žaliti u slučaju veleprodaje za desetak hiljada, što će ih za obavu točne prociene potrošiti kada zna, da ga trgovac za 1,177.369 for. jur kod svote od 3,342.631 for. prikratiti neće? 6. Izabrana uzor-stabla dadu se točno i na razne načine kubicirati i to na panju ili oboreno pomoćju vrpce i mjerača za visinu i debljinu. Neima dvojbe, da ćemo mnogo točnije proračunati kubični sadržaj oborenog stabla, nego na panju s toga, što je oboreno stablo pristupno u svih svojih čestih. Kod pravilne deblovine na pr. crnogorica možemo brzo i sigurno strojem na panju procieniti, al ne tako kod hrastovine, koja je iza svakog metra drugog oboda i kojoj je u obće stablo grbuljasto. Tu treba vazda sa dvie strane promjere tražiti, pa niti onda nije rezultat siguran, s toga što nismo kadri u visini okom pronaći najdeblji i najtanji promjer, a s toga nemože niti aritmetični promjer biti istinit. Osim toga je i deblo grbuljasto, te bi morali za svaki promjer posebno i odaljenost od oculara tražiti, a to je dosta skupociena priprema. Po mom izkustvu mogu dva uvježbana procjenitelja tek 20 stabala dnevno sa strojem točno proračunati. Oborena uzor-stabla prodati će se doduše sa njekim gubitkom, ali ako se ona izvan kolanja soka posieku, neće do dražbe puno^na svojoj vriednosti iz |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 402 — gubiti dapače ona nam služe za revizije i za ogled trgovcem, a ovima bi se morao i način procjene na uzor-stablah pokazati, da tim sigurnije nudjati mogu. Prodavaocu mora biti zadaća, da točno procieni, a osim toga dužnost mu je, da kupca o valjanosti same prociene uvjeri. Prodaje narodnog imetka nesmiju se dakle obavljati izpod ruke, a niti trgovcem nuditi mačka u vreći! 7. Uzor-stabala mora se čim veći broj uzeti, a imenito zato, da se po istih provadja prava podloga za sortimente. Metar do 2 metra iznad žilja stabla jest najglavniji dio vrstnoće drva, a iznad toga mogu još 3 razreda postojati, te bi prema tomu morali imati ukupno 5 razreda za procjene na rezanu gradju. U I. razred spadala bi čista deblovina bez mane 1—2 metra iznad žilja u duljinah od 3—8 met., ako je gornji promjer inad 65 cm., a to bi bila gradja za polutke (Wagenscliussholz). U II. razred spada sva nemanjičava čista deblovina od 45—65 cm. U III. razred spada perač (oguzina, Barenschnitt) t, j . 1—2 m. iznad žilja, a isto tako i onaj dio deblovinž, koji ima od metra do metra ili sliepicu ili doživotnu granu, a sve nečistije, te i onaj dio, koji leži izmedju grana do 30 cm. gornjeg promjera spadao bi u IV. razred. Ciene polutka dadu se lagano ustanoviti t. j . za I. razred, a ciena IV. razreda jest danas ona, koja se na proizvodnju dužica reducirati ima, dakle je opet točno ustanovljena, dočim ciena za II. i III. razred leži u cienah izmedju I. i IV. razreda. Da je držav. šumska uprava zbilja prema ovakovim sortimentom kockovine uzor - stabalah tražila, nebi zaista nikada na veleprodajnoj dražbi 1 m´ sa lr 5 for. procienila bila, nego znatno više. Za šumarsku procjenu manjkaju upute o sortiranju deblovine, s toga ne mogu niti procjene o tehničkih kockovina bez toga nikad točne biti, a pošto se niti cienici tomu ne prilagođjuju, ne može niti proračuna na vriednost istinita biti. Mi smo vidili iz javnih razprava glede veleprodaje, kako se natječe dužičar sa njemačkom bačvarskom gradjom i sa rezanom gradjom. Njemačka gradja nije doduše za ustanovljenje ciena odlučujuća, ali bi zato kod francezke duge i rezane gradje, koja potonjoj svaki dan sve više mah preotima, morali bi tražiti propise za sortiranje i za uzpostavu temeljnih cienika. 8. Izmedju svih metoda za procienu drvne gromade, razvrstane ili u sve vrsti gradje, gdje se proračunavanje uzimlje kao podloga njeki broj uzor-stabala, nije niti jedna tako prikladna za hrastovinu, kao ona od Draudta. Po njegovoj metodi opredieljuje se broj uzor-stabala po množini stabala za svaki pojedini razred debljina, a time se upravo i velika različitost uvažiti dade i jer je njegova tvrdnja matematički osnovana naime: da se površine temeljnica uzor-stabala (o) sadržavaju prema površini temeljnica svih stabala na sječini, za koje se račun traži (0), upravo toliko puta, koliko se put sadržava |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 403 — i drvna gromada uzor-stabala (k), u drvnoj gromadi svih stabala (K) a odtud sliediti. da je K = - X k. 0 Za primjer moje procjene u Sočni uzeto je u 1. odsjeku 29 uzor-stabala a u 2. odsjeku 15, po metodi Draudtovoj odabrano obzirom na V4—´/a i ^1* krošnje, te mi evo rezultata za izklupiranih 5655 + 1113 stabala, što je preneseno za svih 16.337 prodanih hrastova. (Vidi skrižaljku na str. 404.) Te nas zaključne popriečnosti poučavaju, da 1. popriečni hrast u južnom đielu Sočne sadržaje 5-87 m´ tehničke gradje, gdje je Vranycani svakako najveće i najbolje hrašće izbirao, dočim u sjevernom dielu t. j . u 1. odsjeku popriečni hrast 6"02 m^ iznosi a tomu podpuno slično iznose kockovine i suhara. Nu ove popriečnosti pokazuju nam silne diferencije u kockovini i sortimentu po obliku krošnjah i to je ona prevažna okolnost, koja se za izbor uzor-stabalja i po najvještijem izbiraču šetnjom i na oko u velikom broju stabalja točno uhvatiti nemože. Glavno nas pako poučavanje postot. polutkah, trupcah I., II. i III. razreda, da je broj uzor-stabala još nedostatan bio, jer bi inače postot. za hrašće V* krošnje u 1. odsjeku naproti postot. V« krošnje u 2. odsjeku veću suglasnost pokazati morao a tako i redom ´I2 i ´/« krošnje, a uzme li se da stoji 1 m´ polutkah 27 for. a gradja ovdje označena za IV. razred 6 for. to se vidi, da bi prociene u novcu iznosile zamašne razlike, koje izvanrednu pomnju procjenitelju kod njegovoga posla nalažu! 9. Zagovarao sam, da bude zadaća pomoćnika kod procjene, osobito što se tiče kvalifikacije zdravlja hrašća, što jednostavnija, te su ovi kod gornjeg tobož zdravog ih bolje reći živećeg još hrašća pronašli da imade u I. odsjeku: a) tehničkih suhara *k, 72 i "I* krošnje 382 komada sa 2292 m* b) gorivih suhara „ „ „ „ 227 , „ 1362 m´ a da imade u svemu tom stabalju: c) crvene, biele truleži i prhladovine za ´U, ´I2 i "/* krošnje 76-8 m´ l d) šupljinah za hrastje od V* krošnje . . . . 318-T m* ( == 732-5 m* ´/2 „ . . . . 260-0 m´ , ili 2-14 post. "!*„.... 77-0 m´ ) u II. 0 d s i e k 1 a: a) tehničkih suhara V*, V2 i ´´/4 krošnje 45 komada sa 270 m^ b) gorivnih suhara n 34 n 224 m^ J? » rt n a da imade u svemu tom stabalju: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 30 <-- 30 --> PDF |
404 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 405 — c) crvene, biele truleži te prhladovine *k krošnje 17 štab. 58 m. duljine 31-9 m* crvene, biele truleži te prhladovine Va krošnje 28 štab. 81 ra. duljine 46-7 m´ crvene, biele truleži te prhladovine ^jt krošnje 1 štab. 10 m. duljine 7´9 m´ \ = 149-3 m´ d) šupljinah za hrastje od */* krošnje 9 stabala / ili228post. 26 met. duljine 12-5 m* šupljinah za hrastje od ´/^ krošnje 20 stabala 70 m. duljine 42-1 m´ šupljinah za hrastje od "/* krošnje 5 stabala 21 m. duljine 8-2 m´´ Crvenu i bielu trulež ili prhladovinu kao i šupljinu može lugar, kako već rekoh, lako upoznati, ali nije to tako lako upoznati kružljivost i ostale bolesti. Okružljivost se može brzo upoznati po nepravilno razpucanoj kori, a ako je pucina oko godova veća, onda nastaje i trbuh. Bezdvojbeno nastaje iz okružljivosti, čim pučine oko godova jednoč izpod žilja prodru, te sa zrakom i vlagom u tlu u dodir dodju, tako zvana crvena i biela trulež i prhljadovina (to ću prigodice još posebice pokazati), a leže vazda u najdolnjem, te najboljem dielu deblovine. Pošto su dakle te bolesti jedna od druge zavisne, te stoje u njekom razmierju, s toga ne možemo znatno pogriešiti, ako poprečno uzmemo, da imade u šumi onoliko okružljivih stabala, kokiko ima i crveno-bielo trulih i prladovih stabala. Nu okružljivost je poznata, imade oko pučina zdravo, ali raztrešeno drvo i po tom se mora i na nju barem ^/s odpadaka računati. Zato sam se 7325 odlučio, da za okružljivost za naš slučaj odbijem u I. odsjeku —5^ = 244-18 m^ 149´3 a u II. odsjeku —^— 49-76 m", a te pogrieške moramo odbiti u najboljoj o đeblovini t. j . u polutkah (a) te zato mora takovo računanje obaviti sam šumar. 10. Sada još dolaze sve ostale bolesti, a ove može ustanoviti samo šumar uz pomoć zato uvježbanih lugara. Ovaj posao obavljao sam ja posebice ovako: Za pronaći obično u malom broju zastupane bolesti moraju već upućeni lugari proći kroz pruge ili kroz pojedine šumske plohe, koje za cielu sječu popriečnost sačinjavaju, te moraju redom sva živuća stabla potanko glede zdravlja izpitati a suhare, okružljive, crveno-bielo trule, prhladive i šupe hrastove mimoići, jer su ti već upisani, te tražiti samo žuljave, u gornjoj đeblovini natrule i crvotočne hrastove. Žuljavost je onakova razkolina, koja od srdca prama kori po srčanicah puca, te može nastati tik razkolina toliko, da je deblo podpuno razviezdano (Strahlenriss). Ta bolest nastaje uslied zavijanja deblovine i dolazi vaz(M u najboljem trupcu, al se odozdol gore nikad dalje ne proteže, već do prvog zakreta (Wechsel) ili do prve životne grane, a razpoznaje se dok je još mladja nedvojbeno po kori, dočim ju onda, kad je starija i izvana obraštena, karakteriše nabrekiina. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 406 — Ako se može razkolina mirovanjem stabla na skoro vanjskim prirastom zacieliti, onda se ona zatvori; pa kad uz te ozlede nebi našli trulež i crvotočinu, ipak ta deblovina nije za dužičarstvo i rezanje tako sposobno, kao deblovina od zdravoga hrasta. Žulj se kod čiste deblovine i do pod krošnje nalazi, pa on ide i preko 20 met. duljine, ali ako u prorezu debla na istu bolest samo 7* odpađaka pripada, onda reducirajmo ovu na cielu duljinu stabla, a za ovaj slučaj upišimo, da je 5 met. podpuno za žuljavost nesposobne deblovine. Ako bi na pr. ´/a proreza poradi veće žuljavosti nesposobno bilo, onda ubilježimo 10 m. deblovine nesposobne. , Crvotočina se nalazi uviek samo u onom dielu nezdrava drva, gdje drvenina u trulež prelazi, jer veliki crv ne napada nikada još životnu drveninu. S toga tu bolest nalazimo samo u hrastu, koji je zbog pomanjkanja hraniva već poginuo ili ju nalazimo u živećemu hrastu, koji jefizikalnimi silami osakaćen, dakle uz crvotočinu. Ako nam bjelika ili posliednje grančice ili još bolje zeleni list pokazuju, da hrast ipak života još imade, naći ćemo onda ili razkoline ili ine mehanično nastale nadrtine skupa. Velika crvotočina, koja se kod prociene veoma uvažiti ima (mala crvotočina vrlo je riedka) jest po opisu dvosastavna bolets. Motritelj znaka crvotočine neka s toga odmah po nepravilnosti kore pravac razkoline traži i onda nastavi oštrim okom motriti crvotočine, pa će tada i vrlo točno zaključiti moći, kako daleko i kako prostrano ta bolest u prorezu deblovine leži i po tom reducirati će odpadak kao i kod žuljavosti. Ta bolest opet u najboljem dielu deblovine leži a za ovu točno ustanoviti treba najprokušanije motrenje. Natrulost jest bolest, koja nastaje u gornjoj deblovini i to vazda izmedju granja a labko ju je odkriti. Iznemoglo stablo umire vazda ozgor dole zbog pomanjkanja hraniva, po veličini obumrlog diela razlikujemo vrho-suhe i polusuhe hrastove. Suha drvenina ciepa se težko ali inače može imati sasvim dobru dugu a tako i rezanu gradju i s toga imademo paziti, nije li suhi vrh deblovine postao već crvotočan ili natrul i u potonjem slučaju odbijamo kod deblovine, inače ne. Grana ili grančica prelomi se uslied pritiska sniega ili poledice, vjetra ili obaranjem susjednih stabala a nalomljeno mjesto može biti uzrokom truleži. Ako je prebito mjesto vlagi pristupno i ako je taj nalomak tako dubok da vlaga spram srcu deblovine dospjeti može, tada postaje i ozgor dole crvena, biela trulež i prhladovina a dapače iz ovih i šupljine nastaju, ako se pristup vlage zatvori a suhi zrak trulež razt varati može. Pod mojim dakle izrazom »natrulost" razumievaju se svevrstne bolesti, koje izmedju krošnje leže a i ove se reduciraju kao prednavedene, nu odbitak se proteže vazda na trupce III. razreda. Iz navedenog o bolestih može se razabrati da se kod još živućeg hrašća glavni odpadak u najboljih trupcih t. j . do 10 m, iznad tla tražiti imade; dočim ostale bolesti izmedju granja leže. U srednjem dielu deblovine kao u trupcih I. i II. razreda pravo reći i neima bolesti u šumi „Sočna", navedenoj za primjer. Što sam razlaganjem pod ovom točkom polučiti htio neka još pobliže raz jasni sliedeći izpitnik: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 33 <-- 33 --> PDF |
407 — a 0 0 o s Ć5 o t o CD 0 0 CO cp o o ^am-finp 1 O 0 3 1 o 1 0 cb 1 o3 M roiq 1 T—1 1 !M 1 0 1 +^ -M 3 rt a ^8tn ´[p p o 1 o p IO O 1 CT3 O l p 0 3 1 1 1 1 0 1 SI a V foiq 1 i H 1 o: 1 1 i a o cn o Ti a .^ > ´3 a ´\am finp 1 * t ^ 1 c b 0 5 1 0 3 0 5 cb CD 1 e se 0 p< a o n d o n a> .s roiq a 1 0 5 o 1 CO OJ 7-1 I O 1 TU 0 5 0 2 T—1 0 0 1 1 0 c b 0 3 cS P l đ o ´B:jSEi q iojq 1 0 5 1 OJ 1 0 0 0 3 1 os O P 4 CD "a 1—1 o O 6 o TH 0 0 3 0 I a r-s c3 Pi o (3 1— H c3 -4-3 O ´5* O o (jara -finp ´B:j8Bi q TOj q 1 1 iN 1 1 o 65 iH 1 1 0 0 3 1 1 TS a i-t Pl rt a o O 1 1 CO 0 0 0 c! e Ci :)9uifjtip 1 o era 1 i 1 0 l b 1 ts) (D ´B:}SBj q Ćojq 1 o T ) ´P a ifora finp 1 IM 1 0 0 3 1 UO 1 >t9 T i o B:)SBj q [Mq 1 1 CO 1 0 0 1 rt a CO 0 5 0 1 0 i) OJ 0 0 1—i C33 &9 ´B}SBi q foj q 1 S I no 1 0 0 1 0 3 1 o ´ft _« erasoj:^ ^MO ^ 0 TO g-,0 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 408 ,^^ i: ^ ^ ^ ^ > o Oblik krošnje 1 1 1 H-^ to 1 rt^ 1 broj hrasta CD * ] 0 3 cc to 0 3 0 0 IX> O i 0 0 !Ll h-t to to to ^ J t o -^ 3 O l ^^ 0 0 to OD 0 5 Bw S>9 1 H^ 1 to 1 o 1 broj hrasta o p- 1 t j 0 9 O i 1 1—1 cc O t 1 h-i- VI 1 đulj.met. p : a>´ ^. CD CH \^ 0 3 0 5 -a o <1 O 3 0 5 c» * J -1 0 0 O i to t * 1 t s 1 0 5 1 H ^ 1 broj hrasta Ci CD W ?= ED P ^3 1 IO o 1 0 5 1 0 0 o 1 dnlj.met. (Tt- P CD c + CD o ^ 3 0 5 1 o 0 0 h-i o« o I O 1 1—i If´ t o o 1—´ 1 0 5 to CT (f^ >6. 1 3 broj hrasta o PJ &= CD* crt- O B CD c+´- i EO P ^ -i—. P CD 1 o «" o o 0 0 i y 1 o co o to -q 1 1—t o d l to l i 1 o 05 đulj met. B o trt- O 0 O CD n3 o o S P 1 co co rf» 1 1—» t_^ b S * J *a >|i´ 1 co -^ ^f^ 1 0 5 0 5 5D H^ * 3 1 1 to to m 1 ^~ j . >*» )—* h— 1 t o oo 0 5 1 broj hrasta B broj hrasta t3 e>3 <*~" C3 CD ClE3 CD Cl 5 (Tih- i ^13 t » CS o 1 B 1 o 1 1 1 05 o 1 đulj. met. *T3 o o « 5 0 3 IsS 0 5 hf^ to o 1 1 _ ox 0 0 o to B ea 3 *- 1 1 1 1 1 1 1 broj hrasta g r* CD ^ 0 1 1 1 1 1 1 1 đulj.met. 1 ert- P 1 1 1 ´ 1 1 1 1 1 i 1 3 CJ PJ g3 1 b O 1 0 5 1 0 5 i broj hrasta ^ «^. i 1—* 1 to 1 to 1 đulj. met. 1 .^.-^ o O´ to o ^ 1 ^ J o C n co (—* os o 0 5 1—* 0 5 o B " o« |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 409 - Temeljem gornjih brojki Ei odbit ćemo radj( i nješto više već manje na polutke u Sočni za žuljavost i crvotočinu i to ne: 0-95 + 0-8 postot., već okruglo == 2 postot. a za natrulost kod trupcah III. razreda ne 0"23 postot. već okruglo = 0-3 postot. 11. Stegnimo sada sve podatke u Sočni za 1. i 2. odsjek, jer je i broj stabala u tih odsjecih pojednak, to dolazimo do zaključka da imade jedno popriečno stablo 5-95 m´ tehničke gradje uz sve bolesti u deblovinah izključeno suhare a da odpada aritmetično od toga: Na polutke . . . 1-45 m´ = 244 postot. Na I. razr. trupce 1-22 , = 20-6 „ Na II. „ „ 1-92 „ = 32-3 Na III. „ „ 1-36 „ == 22-7 Ukupno . . 595 m´ = 100 postot. Sve bolesti iznose pako za 1 popriečno stablo = 4-51 postot. ili pre neseno ostaje tada čiste zdrave gradje po tom stablu i to: Za polutke ... . 1-45—0-36 = 109 m´ Za I. razr. trupce . 1-22-0-00 =1-1 2 „ Za II. „ „ . 1-92-0-00 = 1-92 „ Za III. , . . 1-36—0.004 = 1-356 „ Ukupno . . 5 95—0-364 = 5-586 m-´ a državna šumska uprava pronašla je u Sočni po 1 stablu = 4796 m* te je popriečno računala isti kubični metar po 11-5 for.?! Tko sada umije pronaći ciene jedinice za pojedine gornje vrsti gradje izračunati će brzo zašto je Biedermann i Tiikorj toli mnogo šumu Desićevo, Zib i Sočnu preplatio, osobito ako ovdje iztaknem, da Lamarsch istima danas nuđja po 1 m´ za trupce I. i II. zazreda 22 for. 50 nvč. TiLkoryu i Biedermannu smijali su se ostali trgovci a kako se iz gornjega vidi, mogu se oni sada drugima smijati osobito procieniteljem spomenutih šuma, jer trgovac je trgovac, koji ne nosi svoje kože na pazai pak je ni oni sigurno nosili nisu! Botanički vrt kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Piše Josip Ettinger. Medju mnoge uredbe, za podupiranje umjetnih svrha, kojimi se glavni grad Zagreb ponositi može, spada botanički vrt kr. sveučilišta Franje Josipa I. koji je u domovini još malo, a u susjednih krajevih naše zemlje još posve nepoznat. Ovaj vrt zasnovan je pod banovanjem grofa Khuena Hedervarya god. 1890. za znanstvene svrhe, odnosno za medicinski fakultet. U tom vrtu gojiti će se 28 |