DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 385 — kojim se je nastojalo, da se nastavše zloporabe odstrane. Najvrieđnije prašume bijahu bo vandalskom pustošenju izvrgnute, a od kakvoga šumskoga gospodarenja, pa makar i u najprimitivnijem obliku, nije bilo ni spomena. Mi ćemo se potanje osvrnuti na za ono vrieme vrlo karakterističan šumski red od g. 1787., ali prije toga vriedno je spomenuti, da su po karlovačkom šumskom redu od god. 1765. posjedovale obćine u istinu svoje vlastite šume, 0 čemu je jurve gore govora bilo, no nije se moglo iz arkiva bivšeg vojnog zapovjedništva konštatovati, koje su bile i kad su se obćinske šume spojile sa državnimi šumami. Od takovih obćinskih šumž ostadoše jedino sačuvane one grada Petrinje i Karlovaca sve do danas. Uvod sam »šumskoga reda" od god. 1787. glasi ovako: „Pošto je dobro i stalno uređjenje c. i kr. krajiških šum^ znatnim i bitnim uvjetom novog ustrojenja i uzpostavljenja kantona, ter se potreboća tog uredjenja u ob(5e priznaje, jer će iz istog proiztičuće koristi ne samo eraru, nego ponajviše stanovnikom zemlje kao sada, tako i u buduće u prilog doći, koje se uređjenje u ostalom po postojećoj okolnosti mimoići ne može s toga, što u zemlji, u kojoj se pučanstvo ne samo vlastitim naraštajem, nego i naseljivanjem pomnožava, potreboća na drvu, kao za čovječji obstanak vrlo nuždno sredstvo godimice raste, a s druge strane, što je poznato, da hrast lužnjak treba dok izraste 200, cer 150 a bukva 120 god., prirast dakle sporo napreduje, dočim se drvlje brže posjeći može, to će dakle svaki, komu je stanje erarskih šumS, i sadašnji postupak sa istirai poznat, lako uvidjeti, da se ima brižljivo promišljavati o tom, kako će se šume sačuvati. Nadalje valja promišljati i o tom, kakova bi se sva sredstva poprimiti imala, da se predstojećoj nestašici na drvu ne samo za sada, nego i u buduće predusretne u svrhu, da se tako sve do sada postojeće zloporabe posve uklone. Postupak s drvljem imao bi se u dva diela porazdieliti, kako bi se naime obaranje drvlja najmogućnijim oprezom obavljalo, te kako bi se u obće šumariti imalo, da se ipak podmladak ne samo brižljivo uzdrži, nego da se i mlada šuma osnuje i sačuva, pošto bi se u protivnom slučaju, ako bi se samo godimice Šume sjekle, a nebi se nikakav obzir na pomladak uzimao, cielim okružjem proći moglo, bez da bi se samo jedan cigli hrastić pronaći mogao. To bi zaista neizbježivom i podjedno žalostnom posljedicom bilo, ako bi krajiških šumft godimice nestajalo i ako bi iste posve sa vidika izčeznule." Podjimo sada, da se upoznamo sa bitnimi ustanovami toga šumskoga reda. Po tom redu pripada pravo doznake gradjevnog drva: 1. za erarske sgrade, 2. za neobhodno potrebiti lies za Graničare i 3. za ono drvo, koje će se po ustanovljenih šumskih ciena prodati. / Već se je sada posvetila hrastovom drvu osobita pozornost s razloga, što se je do sada za sve erarske sgrade bez razlike uključivo i za crkve, te škole samo hrast upotrebljavao. Po spomenutom redu odredjuje se, da se odsad neima hrastovo drvo doznačivati osim u onih slučajih, u kojih bi to obzirom na mokrinu i vlagu neobhodno potrebito bilo. Previšnjom odlukom vladara |