DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
^ 337 -~ G. Podoebje. Podnobje primorskog kratkog obronka nije vrlo različito, kako bi se obzirom na zaatiie razlike visina nusliti uioglo. Ta nnjeniea dade se rastumačiti tim, što je cieli ovaj kraški predjel okreivut prama jugu; svuda je i^ta vrst kamena^ ista goljetina. I na vise leže(Mh točka uije inače, nego što je i na obali, a tekar na rubu sljemena i na podnožju opaža se neki prelaz u visokociosko podnebje. Gole stiene ugrija se na suncu kad nije bure, ter su za 8—10*´ tOj/lije od uzdaha, a za 12- 14" toplije od tratine; ljeti se popne toplina do 40´´ IL, a pošto neiina rosotvorzjih livada i žuraa, to se i u uoći zaaUio aeohiadjuja kao ondje, gdje se je sve a zelenilo zaodjelo. Uz takove okolnosti izhiapijuje dakako vlaga tla brzo, a i uzJiih je u velike suh. Ovaj upliv goljetina ostaje isti ljeti i zimi, jer ugrijane pećine raztope jos i na vlsočinah od 700 mt. brzo padsi saieg, Tekar u blizini kraSkih visočina oćuti se prava zima 4—5 mjeseca. Cielokupni ovaj kraški obronak razdieliti se inože na tri klimaticka pojasa, 1. Prvi ili dol nj i klimatički pojas. Ovdje iznimno tećajem cićc zime pada po koji put suieg, r.m to traje samo nekoliko ?ati; kiulkad dovitla bura leptiriće sniega s gorskoga sljemena do obale, gdje se dakako odinab raztope. Eazlika je noćne temperature veoma neznatna; riedke sii obilne ki5e i to jedino u jeseni i proljeću. Proljeće počimlje već u di-ngo] polovici veljače, a ]jeto najkašnje u, polovici svibnja; jesen početkom .studenoga, a zima početkom prosinca tako, da ljetna doba zaprema polovicu ciele godine. Ovi klimati6ki odnošaji protežu se od morske obale do nešto izpod dolnjih prama jugu visećih strana druge ili srednje kraške stupnjevine. Dakle dolaji klimatički pojas skorom se druži sa dolnjim geografickim. 2. Drugi ili srednji klimat, pojas. Od sjevernih strana početkom druge stupnjevine poćimlje nješto oštrije podnebje. Zimi često pada snieg, kad kada do mjeseca ožujka, nu ne leži nego nekoliko dana, a samo mjestimice neprekidno zastre tlo, i to više usljed zameta bui-e. Ohladjivanje zraka po noći i ovdje Je još neznatno; kiša pada nešto češće, nego USL obali," dočim su magloviti dani veoma rieđki. Proljeće poćimlje popriečno oko polovice mjeseca ožujka; ljeto koncem svibnja; jesen koncem rajna, a zima koncem listopada. Usiied izparivanja ugrijanih pećina ljetna žega je i ovdje ista kao i na obali. Drugi ovaj klim. pojas diže se do podnožja visoćina tako, da trećem pojasu nepreostane, nego malena površina. 3o Treći klimat, pojas. Bez izrićne dolnje orografiSke medje, koja samo mjestimice označuju k sjeveru padajući sljemeni, proteže se ovaj prelazni uzki klimat, pojas do ruba visočina. U področjii ovoga pojasa često snieži po više dana neprestance, ter je tlo tri mjeseca pokriveno sniegom. Nagla je promjena temperature u večer i ijefei, te su česte magle i kiše. |