DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 7     <-- 7 -->        PDF

~~ 335 —


Po Sućbenon~i iztraživaiija dr. KeiUechiiiera cva- crijeaica iina:


vođe o´OGO postot,


organičkog porietla ....... . G-18 ,,


nera:it?orivih tvari .,..,. . 48.11


kremene kiselirte . . „ l-]5


Fe 0;j i ponešto gline i fosforne kiseline 20´950 ,,


vapnena ugljaua ,„...„... 18´05 ^


Ugljana gorčike ......... 0*04 .,


Neznatnu iznimku čini područje „eoceaaskoga pješčenjaka" dukoke doline
Riečine, Drage i Vinodola.


0 postanku te „terre rosse" geolozi se a svojih aazorih prilično razilaze;
osobito bavili su se tim pitaDJem: Zippe, Lipold, Tietze, Bone, Staobe^ Fotterle,
Fucbs, Neumajer i Dr. I^orenza, a za stalno to pitanje nije još. konačno rieseno.
Od svib teorija o postaaku „terre rosse" najviše pristaša je steklo mnienje
NeuTDajera i dr, Lorenza. Neumajer umije, da „terra rossa´´ postaje na taj
način, da kod raztvaraaja kraškin vapnenaca ponioćju atniosferilija ilovaste
česticej koje se u njima u neznatnoj količini nalaze kao ostatak preostaju,
dočini dr. Lorenz drži, da je „terra rossa" samo produkt Izpiranja vapnenaca,
koji sadržavaju u sebi crvene ilovaste žile. Oba ova mnienja naš vrli domaći
geolog dr. E. Kramer u Zagrebu veoma zanimivom razpravom* oprovrgnuo je,
ter obširno i temeljito dokazao, da jj terra rossa" nije ništa drugo, nego u pukotinah,
špiljah, lijevcih i koritih meteornoin vođom nakupljeni i po svoj prilici
više puta pretvoreni glineni ili ilovasti preostatak u naulj tereijarnili ilovača,
glina i lapora, koji se oz to, jer uvjek više manje sadržavaju u sebi željeznih
slučaka, može tim laglje okisiti u željezni oksid, pošto je Kras tako stvoren,
da je uzđuh u svib slojevit vrlo pristupan.


Posve drugu sliku pružaju nam prostrane duboke doline, nalazefe se na
drugoj i trećoj stupnjevini t j . u području pješćanjaka (Eocena).


Na dnu prostranib tih dubokih dolina, koje se steru u daljinu od 44 kilom.,
leže znatne naslage numulinskog pješčenjaka (t. z. Tasello, moleka) i to na većoj
površini doline .Riečine, Bakarske doline, Bakaračkog dola i cielog Vinodola.


Strme i grebenaste strane tih dolina sastoje iz čistog i suhog krednog
vapna, dočim podnožje istih" kao i cielu dolinu pokrivaju golemi slojevi numu-
Unskoga pješčenjaka, koji se po svojem složaju razlikuje kao krupni ili kao
sitnozrnast, pravi pješćanac ili kao sivi i žatkasto glina vi škriljevac (Thoniger
Sehiefer) ili pako kao zatvrdjeni lapornik (llergelstein). Pod timi slojevi
eoceanske pješćine, ilovače i lapora nalaze se mjestimice naslažine drvenasta
ugljevlja (osobito južno od Bribira) sa fosilnimi ostanci tercijalnih biljoždera od
Mastodona augustiđensa Cuv., Tapira prisca kaup. (Cervus ,Nanby)** i t. đ.


* IztražlTasije o postanku t. z. „terre rosse", razprava đr. E. Kramera, vidi
j,Ead jugoslav. akademije znan, i umjeti kujlga XCY. Mat. prirod, rasr. X. g. 18B9."
^* Homes, okamenjeni sisavci Bribirski n Haidingerovom izvješću j^Prijatelj prirodoslovja"
Be