DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 334 -vapnenca sa množinom petrefakta (cesto olitickn); onda jedan pojas bieiožutkastoga ponešco dolomitskog vapnenca (sa 2.43G7o Mg. CO,) i konačno posebna jedna vrst mraiaora (Breeien-Marinov) sa znatnioii žLcaini tamno-crvene gliue. Ovi ograničujud pojasi prve i druge forJ!)acije osobito se jasno vide kod Kamenjaka, Zlobina, na Stojaćii i kod Eavna, Opustošenje ove gornje stupajevine najmladje je dobe, zato tlo nije ovdje tako golo, kako u doinjih dvijiih stupnjevina; mjestimice najme nalazimo ovdje okrajak ftanalian bus) one skiipociene crnice (humus), kojoj u obće kraški predjeli obrašćenib visoclna zahvaliti imaju, da se zelene. Taj je bus postao od nebrojenih generacija bilja, koje se je od lišnja počamši, pa sve do stasite krupnogorice tuj nekako uvriežio. Odpadci toga bilja naslagaše se tečajem stotina i hiljadu godina pod zaštitom šumskoga sklopa u naslagu crno-smedje mekote, koja je u obraštenih visočinah na više mjesta do 1 m. duboka. Pošto su odpadci i hlad šume uvjetom postanku i obdržavanju te crnice, to je posve naravno, da iste sve to više nestaje nestašicom šum_e, jer ju sunčana žega razprši, a kisuica i bura raznese. Ad 2. i 3. Početkom druge ili srednje kraške stupajevine počimlje i druga formacija t, j . miadje kredno vapno, koje u glavnom sačinjava i treću ili doinju stupnjevinu. Kredno vapno razlikuje se od starijeg triadnoga vapna gornje stupnjevine po svietloj, bielkasto-suroj, bieloj. kadkad i po ružičavo-crvenoj boji, osobito jako po množini žila od dvrste (Kaikspatb) i po znatnih naslaga istog. Dolnji slojevi toga vapnenca su tamniji, nu isti riedko gdje proviruju na površinu tla. Mjestimice ležu poveče partije numulinskoga vapnenca na kredi. Ove su petrograiično veoma slične rnladjem krednom vapnu i gdje neima uloženih, numuiita, skoro se nedaju razlikovati. Svi vapnenci ove formacije neraztroše se niti se ne razprhavaju pod uplivom atmosferillja, dakle oe pretvaraju se u sitni gruh kao vapnenci gornje stupnjevine. Znatne i ogromne gromače, koje nalazimo nagomilane po površini, kao i mnogobrojni grebeni nastali su poremećenjem u naslagah, kao što tomu sveobćemu poremećenju u obče pripisati moramo sadašnju toli karakteričnu plastiku tla cielog ovog kraja. Na drugoj i trećoj stupnjevini skoro je jedina kulturna zemlja (tlo) tako zvana „terra rossa*´, koju spomenusmo već na gornjoj stupnjevini. Tako imademo u kotlinaii i ponikvah, koje osobito karakterišu srednju i doinju stupnjevinu, po više metara duboke brusničave naplavice i crljenice, koja je od r.eizmjerne važnosti, pošto prija kako vapnenim, tako i kremenitira biljkam, nu treba obilne željezne hrdje, koja iz zraka privlači amonijak, to bitno hranivo biljka. Žali bože, da je ta crljcnica vrlo gruđasta i da se na suši skrkajuje u čvrstu razsjeditu gromadu, te svojom suhoćom, i gustinorn i svojimi pukotinami često nahudi na njoj poraslim biljkam. |