DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 374 — Bom spremnicom, koja izvore uTiek napaja, a uz duh vođenom parom zasiti, ^ ^ Na oyu t?rdnju nađovezat <5emo njekoiiko primjera, U doisjem Egiptu padala je kiša u prTO Trieme veoma riedko t. j . u 3 do 4 godine samo jedanpiat, Odkad je podkralj naredio, da se 20—30 milijuna stabala zasadi, od onda postalo je toliko vodenih izvora, da se sad tamo računa na 30-^40 kišovitih dana u godini. Kad je još Perzija bogata bila na šumah, ravnice su se zelenile, a dolovi bijabu kao vječna bašda. Sad su joj šume tako uništene, briegovi i brda tako pusti i ogoljeni, da je gotovo hez svakog zelenila ostala. Vele, da sad uzduh tamo tako malo vodene pare ima^ da ni gvoždje ne može na užduhu da hrđja. Slične dokaze daje nam povjest, kako su naime prije plodni krajevi kao: Palestina, Grčka, Španija i Sicilija, većim dielom sbog opustošenja svojih šumž. osiromašile. Pomislimo samo, kako mora da izgledaju proredjeiie i nemilice opustošene šume ! Drveće već u svojoj mladosti slično je sjedim starcem, jer je gubom i lišajem — siedom bradom i kosama — gusto pokriveno. Sunčani traci prodiru lako kroz proredjene krošnje drveća, te suše i sišu svu vlagu iz šumskog tla. Tamo se sad ne čuju više ni one vesele pjesmice Šumskih ptičica, jer i one bježe iz opustošenih krajeva, a konačno tamo neima ni potočića, da žubore onako tajinstveno, kao oni u mrčavoj zelenoj Šumi, te se osušeni od sunčanih traci i od vjetrova bore na život i smrt. Tako izgleda i šuma, koja je lišena svoga prirodnog branika (pokrivača) i svoje hrane. Koliko još hiljada hektara njiva i pašnjaka leži kod nas neposumljeno i posve golo, koji bi kud i kamo veći dobitak ne samo pojedincu, nego i državi davali, kad bi se posumili. Dalje delovanje Šume na postanak uzduŠnih oborina jest i snabdjevanje izvora sa vodom. Tako na više mjesta viditi, da izvori na ljetnoj žegi presuše, a da se razina vode u potocih i u riekah snizuje. Prema tomu samo nerazumno zatiranje Šume prouzrokuje oskudicu vode u ni^inah i u dolinah. Iz ovoga sliedi, da se izvori i potoci napajaju i nadopunjuju vodom iz spremnica, koje se nalaze u zračištu, a ovakovih ima više u šumovitih predjelih, nego Što jih ima u pustih predjeiih bez šume. S toga djeluju šume na postanak izvora i na množinu vode u njima, ´ U krajevib, koji obiluju na šumah, nemogu oluje i vjetrovi veliku štetu počinitij a odtud opet sliedi, da se ni tlo nemože jako izsušiti, jer ga šuma čuva od ovih neprilika. Osobitu vriednost ima čuvanje i gajenje šume za brdjane (planinci), Odbranbene šume (Scbutzwalder) zadržavaju urvine i usove sniega i leda, i tim brane brdjane od poplave velikih gorskih bujica. Ako visovi i brda nisu pokriveni sa šumom, onda dolaze razne opasnosti, kao.; odvaljivanje i rušenje obronaka, jake kiše i druge štetne posljedice, koje žiteljem štetu čine u svakom pogledu. U dolovih brane nas šume od oluje i letećega pieska (mura). Jos treba da ovdje napomenemo važnost šume po zdravstveno stanje i duševno razpoloženje Čovjeka. Kako li se samo osjećamo ljeti osnaženi i pomladjeni u liepoj i ubavoj zelenoj šumi! A tko nije još osjetio onu veliku dražest, koju šuma budi u čovječjem srcu? Gdje bi se uzvisenije i toplije pomoliti mogli, nego u zelenom raju svibanjske prirode, na koju sunčani i zvjezdani traci svoj Ijubki posmjeh šalju? Ako te stigne tuga; ako te mori jad i briga^ onda podji u šumu, odkud ćeš se vratit zdrav i pomladjen. . |