DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 374 —


Bom spremnicom, koja izvore uTiek napaja, a uz duh vođenom parom
zasiti, ^ ^


Na oyu t?rdnju nađovezat <5emo njekoiiko primjera,


U doisjem Egiptu padala je kiša u prTO Trieme veoma riedko t. j . u 3 do 4


godine samo jedanpiat, Odkad je podkralj naredio, da se 20—30 milijuna stabala zasadi,
od onda postalo je toliko vodenih izvora, da se sad tamo računa na 30-^40
kišovitih dana u godini.


Kad je još Perzija bogata bila na šumah, ravnice su se zelenile, a dolovi bijabu
kao vječna bašda. Sad su joj šume tako uništene, briegovi i brda tako pusti i ogoljeni,
da je gotovo hez svakog zelenila ostala. Vele, da sad uzduh tamo tako malo
vodene pare ima^ da ni gvoždje ne može na užduhu da hrđja.


Slične dokaze daje nam povjest, kako su naime prije plodni krajevi kao: Palestina,
Grčka, Španija i Sicilija, većim dielom sbog opustošenja svojih šumž. osiromašile.


Pomislimo samo, kako mora da izgledaju proredjeiie i nemilice opustošene šume !
Drveće već u svojoj mladosti slično je sjedim starcem, jer je gubom i lišajem — siedom
bradom i kosama — gusto pokriveno. Sunčani traci prodiru lako kroz proredjene
krošnje drveća, te suše i sišu svu vlagu iz šumskog tla.


Tamo se sad ne čuju više ni one vesele pjesmice Šumskih ptičica, jer i one
bježe iz opustošenih krajeva, a konačno tamo neima ni potočića, da žubore onako
tajinstveno, kao oni u mrčavoj zelenoj Šumi, te se osušeni od sunčanih traci i od
vjetrova bore na život i smrt. Tako izgleda i šuma, koja je lišena svoga prirodnog
branika (pokrivača) i svoje hrane.


Koliko još hiljada hektara njiva i pašnjaka leži kod nas neposumljeno i posve
golo, koji bi kud i kamo veći dobitak ne samo pojedincu, nego i državi davali, kad
bi se posumili.


Dalje delovanje Šume na postanak uzduŠnih oborina jest i snabdjevanje izvora
sa vodom. Tako na više mjesta viditi, da izvori na ljetnoj žegi presuše, a da se razina
vode u potocih i u riekah snizuje.


Prema tomu samo nerazumno zatiranje Šume prouzrokuje oskudicu vode u ni^inah
i u dolinah.


Iz ovoga sliedi, da se izvori i potoci napajaju i nadopunjuju vodom iz spremnica,
koje se nalaze u zračištu, a ovakovih ima više u šumovitih predjelih, nego Što
jih ima u pustih predjeiih bez šume. S toga djeluju šume na postanak izvora i na
množinu vode u njima, ´


U krajevib, koji obiluju na šumah, nemogu oluje i vjetrovi veliku štetu počinitij
a odtud opet sliedi, da se ni tlo nemože jako izsušiti, jer ga šuma čuva od ovih
neprilika.


Osobitu vriednost ima čuvanje i gajenje šume za brdjane (planinci),


Odbranbene šume (Scbutzwalder) zadržavaju urvine i usove sniega i leda, i tim
brane brdjane od poplave velikih gorskih bujica. Ako visovi i brda nisu pokriveni sa
šumom, onda dolaze razne opasnosti, kao.; odvaljivanje i rušenje obronaka, jake kiše i
druge štetne posljedice, koje žiteljem štetu čine u svakom pogledu. U dolovih brane
nas šume od oluje i letećega pieska (mura).


Jos treba da ovdje napomenemo važnost šume po zdravstveno stanje i duševno
razpoloženje Čovjeka.
Kako li se samo osjećamo ljeti osnaženi i pomladjeni u liepoj i ubavoj zelenoj
šumi! A tko nije još osjetio onu veliku dražest, koju šuma budi u čovječjem srcu?
Gdje bi se uzvisenije i toplije pomoliti mogli, nego u zelenom raju svibanjske
prirode, na koju sunčani i zvjezdani traci svoj Ijubki posmjeh šalju?
Ako te stigne tuga; ako te mori jad i briga^ onda podji u šumu, odkud ćeš
se vratit zdrav i pomladjen. .