DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 373 ™ Požaafco Je, da se na. Jiiljade ljudi h&yl izradjivHSijom drva. Tko bi dakle zauijekao, da drvo nespada "medju prvo potrebžtine ljudskog roda? Od vladara, pa do uajoskudaijeg seljaka svakomu je pokebita ku(5iea, da ga od prirodne nepogod« zaSttti. Trgovina i obrt^ te njihov cieli razvoj i napredak ima ye(5im dielom da se zahvali šumi. Uzmimo roa koju god mu drago privrednu struku, pak se moramo čuditi, za Uo se sve nerabi drvo u različitom obiikn. Kolari, stolari, bačvari, te u obce 8koro svi zanatlije trebaju drvo više ili manje. Drugi opet rukodeljci trebaju različite drvene sprave, alate, strojeve ili slično toma. Drvo se rabi kod gi´ađnje željeznica, mostova, brzojava, brodova i za mnoge druge svrhe. Da je i poijodelcu drvo od velike koristi, i to je jasno. Koliko se samo drva za gradju i ogriev na godinu u kučanstvu potroši. Placinac ima liepu zaslugu kod izradjivanja i kod izvoza drva. Na stotine porodica u planinskih predjeUh živi samo i isključivo od izradjivanja drva. B toga se može punim pravom reći, da drvo stoji u najtlesnijem odnošaju sa potrebama svakdašnjega života. Stolica na kojoj sjedimo, stol na kojemu blagujemo, krevet^ na kojem počivamo — sve ovo načinjeno je ponajviše iz drveta, a škrinja od drvenih dasaka posiieduji nam je stan, kad legnemo u grob. Osim drva daje nam Šuma mnogo drugih t- zv. nuzgrednih užitaka, koji ponajviše siromašnijemu razredu naioda najviše basne. Mnoge porodice, a imen.to one u blizini gradova prehranjuju se preko ljeta sabiranjem gljiva, malina i jagoda. Bukov zir n. pr. daje nam vrlo ukusno ulje, a kora hrastova i od smrekova drveta daje nam izvrstan materijal za štavljenje. Na žalost još se uviek griešl kod porabe manjih šumskih proizvoda, i to ponajviše s toga, što se malo cieni prava vriednost i svrha šume u gospodarstvu u ob6e, a u prirodi na pose- Proti tomu najviše grieše brdjani. Kad bi brdjanl ve6 jednoč uvidjeti htjeli, da je njihov vlastiti obstanak upravo sa napredkotn i procvatom sume uzko svezan, onda nebi radili onako, kao onaj Čovjek u priči: koji kokoš klaŠe, sto zlatna jaja nosaše. Podjimo dalje, da vidimo, kako upliva šuma na podnebjeV Onaj upliv sastoji se u ublaživanju nejednakosti u toploti u razno doba godine i dana, u pojednakoj razđielbi vlage u uzduhu i u množanju kišovitih dana. Naša opažanja u našem običnom životu potvrdjuju istinitost gornjih tvrdnja. Kako je hladovit i svjež uzduh u ubavoj mrčavoj Šumi jednog žarkog ljetnog dana, to če potvrditi svaki ljubitelj prirode, koji u takovoj ljepoti uživa i koji je samo jednoč u šumu stupio. Mnoga iztraživanja uČe nas, da se u šumi za isto vriem,e samo za trećinu ili za polovicu količine vode izhlapi;, te se s toga vodena para u šumi mnogo dulje zadrži, nego u otvoi´enom polju. Po samoj naravi ne može u šumovitih predjelilt tolika vručina i sparina nastati, kao što u golih i neobraslih predjelih; jer ona vodena para, koja se u šumi tvori^ potrebuje topline, a uslied toga djeluje šuma na to, da se toplota pojednako izravna. Mi opažamo ^esto^ da se oblaci nadvise povrh brda i tamo se — šro no vele — preliju, a to biva s toga, što je nad pošumljenimi visovi uzduh i vlažniji i hladniji. Ako ova vodena para, koja se vidi kao oblak, jos više vlage upija, onda u visini brzo ohladni, te se obori kao kiša na zemlju. Iz izkustva nam je poznato, da u šumovitih (planinskih) predjelih više kiša pada, nego u predjeiihj gdje šume nelmsk, i tako možemo šumu^ od koje je tlo mekimlakim krovištem pokriveno punim pravom nazvati: prirodnom ogromnom vode |