DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 371 —


Svaku metodu najprije oeieBJuje, te ae napokon izjavljuje pro ili coBtra odnosno
navadja slučaja, kad i gdje B& koja smije rabiti, a gdje opet ne. On takodjer zaskipa
mnienje strogog potrajnog iumarenja, ali takodjer nije prijatelj niti najnovije metode
Judeichove „Bestandeswirth8ciiaft", jer mu se čini preveć slobodna. Kod modifikacije
raznili metoda za razne načine gospodarenja zanimiv je način, kojim taksatori u
kantonu Graubiindenu normalnu zalihu preborne sjefinje opredjeljuju (str. 12,9.).


Gospodarstvena osnova. Za ob(?,u gospodarstvenu osnovu naznačene su skrižaljke,
a potankosti eu razložene posebno. Medju važnije potankosti spada unovčivanje pojedinih
porastlina u razne periode.


Za specialnu gospod. osnovu imamo takodjer dvie skrižaljke i potrebito razjašnjenje.
Osebnost su provizorne gospod. osnove (str, 153.), koje švicarski aumarskl zakon
propisuje za slučaje, kad se definitivne goep. osnove brzo izraditi ne mogu,


U obće sbog različitosti predjeli podaje se veliki djelokrug taksatorn, da po
svojem najboljem ozvjedočenju radi, a ne da je vezan na propise. Knjiga se može u
cielosti preporučiti, jer de se svatko nešto novoga naučiti, a.opetovat <5e i dozvat si
u pamet možda već gdje što zaboravljeno.


Sitnice.


StipendiJ, Kod II. banske imovne občine razpisuje se natječaj za podieljenje
jednog, a prema okolnosti i za dva stipendija po 200 for. na godinu za učenike^ koji
polaze srednje Škole,


Natjecati se mogu samo sinovi pravoužitnika reČen imovne občine, koji su siromašni,
a dobro uče.


Do 1. rujn a t, g. imaju natjecatelji svoje molbe poslati gospođarstvenotn uredu
IL banske imovne obČine u Petrinji sa krstnih listom, svjedočbom siromaštva i školskom
svjedočbom,


Umirovljen. Anton B3ek, bivši kr. nadlugar i kutjevačkog vlastelinstva nadlovac,
umiroyljen je u svojoj 74. godini nakon 37 godina ustrajnog, bezprekidnog i
uzornog službovanja,


Bledak je to starac i uzor primjer za mlađje, koji se snjime bratski od službe
razstaju. Starčevo oko i srdce bilo je sokolovo, te je uviek željno bilo lovačke zabave,
a srce mu niti sad ne miruje, jer je izmolio na razstanku od p. n. gosp. vlastelina
dosmrtnu Šetnju zelenom šumom u družtvu sa svojom zaram.ljeaooi i nerazdruživom
puškom, Hoče starac, da i lovački oružan neumoljivu smrt junački dočeka^ te mu svi
u službi preostavši drugovi Žele na oprostu: da ga zadovoljstvo i do smrti poprati!


Vihar uništio šumu. Javljaju iz Gline, da je 13. srpnja t, g. siian viliar
učinio ogromni kvar u šumab I. banske imovne občine. Osobito veliku šteta učinio je
vihar u šumi ^Angjelina kosa´´ na površini od 526 jut., jer je do 37.000 m"^ drva
oboreno. Yeči dio, bukava i hrastova leže oboreno u toj šumi, te je vihar pojedina
stabla upravo izkorienio, a pri tom izčupalo je korienje padajučih stabala zemlju poput
kolobara od 4—5 hvati promjera. -Mjestimice slomio je vihar posve zdrave bukve od
50 cpat. promjera po polak, a gornji dio od takovih bukava odnio je vihar 10—12
hvati daleko. Od stasitih bukava u toj Šumi vidiš sad samo tubatke od G—8 mt. duge.


U državnih šumah područja kr. šumarije glinske učinio je vihar još veči kvar.


Vanredna lovinu. Nadbiskupski lugar Ivan Ure k ustrieHo je 16, srpnja t„ g.
u vlastelinskoj šumi „Potok" G godina starog jelena , koji je težio do 3 centa.
Pripovieda se, da je taj lugar vrebao akitajucV se divlju svinju^ te je tako nabasao
na vitorogog jelena,


.Tragična smrt lugara otočke imovne obdiuo Matije Špoljarića. 18. lipnja
oko 1 sat po podne lugar imovne obdine otočke Matija Špoljarič nalazio se je u


I




ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 44     <-- 44 -->        PDF

: . - ". „ 372 — /


dnižtvu sa kr. lukavom Ivelićem i Žiteljem Maksimom Eroza na glavnoj eesti n RieSici
kod*^ PlitTičkili jezera ne daleko ondašnjih pilaBl U tom Času´prolazilo je. cestom vige
kola koja su bila Batovarena sa tnipci i koja su sbog pregledbe po lugarih stajala na
cesti´ uzporedo tako, da je nakon obavljene pregledbe trupaca jedan lugar za drugim
pron morao. Prolazili su pako ovim redom: prvi lugar Špoljari<;, za njim lugar Ivelid,
a posliednji Maksim Eror. U času prolaza medju kolima posrnuo Je na kup kamena
lugar Ivelic, u koji ?as zape mu kokot od puške o stupac na kolila, i u taj €as puSe
puška, a iiaboj od 16 zrna zeSara sasuo se je u neposrednoj blizini desećemu se lugaru
Špoljari(?u u lievu grud. Uslied rane pao je isti lugar, ali se po dva put uzpravi, a
nakon toga bude odveden po prisutniei preko njeke grabe pokraj ceste, te je uslied
silnof krvarenja oko 5 sati po podoe istog dana umro, bez da mu je sluSajao tamo
se nalazeći kotarski lieSnik poraoc- pružiti mogao.


Do posHedojeg časa bio je Špoijarid kod podpune svieti, te je pred prisutnimi
lugari Božit^´kovićem i Šimunit^em očitovao, da lugar Iveli6 nije kriv, jer da se je to,
samo slučajno dogodilo, Posliednja mn bijaše: „Ljudi s Bogom, ja odoli 1"


Pokojnik svršio je ratarnicu u Križevcibj a bio je jedan od naobraženijik i
uglednijiii lugara ovog kraja, te je tako morao u najboljoj dobi od 28 godina na
ovako žalostan način svršiti, P—c—,


„I^ona´´ (borov prelac). U gornjoaustrijskom saboru zaključeno je, da se moraju
u sumali, koje su po noni napadnute, gusjenice sakupljati, te nositi na iztraživanje na


c. kr. vis, školu za zemljotežtvo u Be6ii. Tim iztraživanjem imalo bi se dokazati, da
li jo kakova pošast medju gusjenicami zavladala. Dokaže li se, da neima nikakove
pošasti, morati ce vlada u pomoć priskočiti. U tu svrhu ved je votirano 3000 for. iz
zemaljskih sredstva, a nade je, da Dolnjoaustrijski sabor je votirao za utamanjenje none 10.000 for,, a iskat! <5e
se od vlade isto toliko. Zaključeno je takodjor, da će vlada u slučaju, da nona naglo
dodje^ mo)-ati dati vojnike, da sitno drveće Čim prije iz Šume odstrane.


„Sklis" ti šumarstvu. Od njekoga vremena zanima se sviet norvežkimi eipelami
za snieg tako zvanim! „Skus"´, Naravna je stvar, da su i šumari poSeli umovatl o tom,
kako bi te cipele u sniegom pokritih pređjelih rabiti mogh*, „Oesterr. Forstzeitung"
doniela je sliku takovih cipela te je spomenula, da bi se i šumari sa takovimi eipelami
posložiti mogli. Isti liat javlja u broju za travanj o, g. o pokusa, što no ga je izveo
Anton Schrnl posjednik svratišta ^Post" u Murzusehagu, Isti je prevalio put na 1.777


m. visoki Stubleck za 1´5 uru, doeira je do sad trebao za isti put preko 4 sata sa
običnimi eipelami za snieg. Put n-itrag trajao je samo jedan sat.
Da će se nadi mnogo ljudi, koji će se sada u hodanja po aniegu u tih krpljah
fSehnBescbnhe) vježbati, o tom noima dvojbe, osobito će biti medju njima izletnika iz
Be5a, jer su Bečani poznati kao ljubitelji svake novosti. Po svoj prilici učit će se u
tom sportu takodjer i šumari, koje će kašnje praktično rabiti na službenih putovanjih
i u lovu.


Kratka crtica o koristi suma po narodno blagostanje. U prirodi ima
malo faktora, kojima je toli znamenita zadaća naraienjena, kao što upravo šumi.


Od njezina podizanja, gajenja i napredka mnogo koješta zavisi tako^ da je najsvetija
dužnost ne samo nas stručnjaka, nego i svakoga čovjeka, komu napredak i dobro
naroda^^na srcu leži, da šumu podiže, gaji i čuva, gdje to samo prilike dozvoljavaju.


Suma je ukras i ponos svake države, ona je narodna blago, kojega se vriednost
ne sastoji samo u drvu, posto ona koristi i svojim djelovanjem na podneblje ,
vrieme, plodovitost zemlje, na zdralje stanovničtva kao i na umni
razvoj čovjek a.


Suma ima dakle važnost za sve žiteljstvo ciele zemlje, jer ona podržaje oJ)staQak
većme žitelja. Promotrimo pobliže glavnu dobit, koju iz šume vadimo, naime drvo,




ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 373 ™
Požaafco Je, da se na. Jiiljade ljudi h&yl izradjivHSijom drva. Tko bi dakle zauijekao,
da drvo nespada "medju prvo potrebžtine ljudskog roda?


Od vladara, pa do uajoskudaijeg seljaka svakomu je pokebita ku(5iea, da ga od
prirodne nepogod« zaSttti. Trgovina i obrt^ te njihov cieli razvoj i napredak ima ye(5im
dielom da se zahvali šumi.


Uzmimo roa koju god mu drago privrednu struku, pak se moramo čuditi, za Uo
se sve nerabi drvo u različitom obiikn. Kolari, stolari, bačvari, te u obce 8koro svi
zanatlije trebaju drvo više ili manje.


Drugi opet rukodeljci trebaju različite drvene sprave, alate, strojeve ili slično toma.
Drvo se rabi kod gi´ađnje željeznica, mostova, brzojava, brodova i za mnoge druge svrhe.
Da je i poijodelcu drvo od velike koristi, i to je jasno. Koliko se samo drva


za gradju i ogriev na godinu u kučanstvu potroši.


Placinac ima liepu zaslugu kod izradjivanja i kod izvoza drva. Na stotine porodica
u planinskih predjeUh živi samo i isključivo od izradjivanja drva. B toga se može
punim pravom reći, da drvo stoji u najtlesnijem odnošaju sa potrebama
svakdašnjega života.


Stolica na kojoj sjedimo, stol na kojemu blagujemo, krevet^ na kojem počivamo


— sve ovo načinjeno je ponajviše iz drveta, a škrinja od drvenih dasaka posiieduji
nam je stan, kad legnemo u grob.
Osim drva daje nam Šuma mnogo drugih t- zv. nuzgrednih užitaka, koji ponajviše
siromašnijemu razredu naioda najviše basne.
Mnoge porodice, a imen.to one u blizini gradova prehranjuju se preko ljeta sabiranjem
gljiva, malina i jagoda. Bukov zir n. pr. daje nam vrlo ukusno ulje, a kora
hrastova i od smrekova drveta daje nam izvrstan materijal za štavljenje.


Na žalost još se uviek griešl kod porabe manjih šumskih proizvoda, i to ponajviše
s toga, što se malo cieni prava vriednost i svrha šume u gospodarstvu u ob6e,
a u prirodi na pose- Proti tomu najviše grieše brdjani.


Kad bi brdjanl ve6 jednoč uvidjeti htjeli, da je njihov vlastiti obstanak upravo
sa napredkotn i procvatom sume uzko svezan, onda nebi radili onako, kao onaj Čovjek
u priči: koji kokoš klaŠe, sto zlatna jaja nosaše.


Podjimo dalje, da vidimo, kako upliva šuma na podnebjeV Onaj upliv sastoji se
u ublaživanju nejednakosti u toploti u razno doba godine i dana, u pojednakoj razđielbi
vlage u uzduhu i u množanju kišovitih dana.


Naša opažanja u našem običnom životu potvrdjuju istinitost gornjih tvrdnja.
Kako je hladovit i svjež uzduh u ubavoj mrčavoj Šumi jednog žarkog ljetnog
dana, to če potvrditi svaki ljubitelj prirode, koji u takovoj ljepoti uživa i koji je
samo jednoč u šumu stupio.
Mnoga iztraživanja uČe nas, da se u šumi za isto vriem,e samo za trećinu ili za
polovicu količine vode izhlapi;, te se s toga vodena para u šumi mnogo dulje zadrži,
nego u otvoi´enom polju.
Po samoj naravi ne može u šumovitih predjelilt tolika vručina i sparina nastati,


kao što u golih i neobraslih predjelih; jer ona vodena para, koja se u šumi tvori^
potrebuje topline, a uslied toga djeluje šuma na to, da se toplota pojednako izravna.
Mi opažamo ^esto^ da se oblaci nadvise povrh brda i tamo se — šro no vele


— preliju, a to biva s toga, što je nad pošumljenimi visovi uzduh i vlažniji i hladniji.
Ako ova vodena para, koja se vidi kao oblak, jos više vlage upija, onda u visini
brzo ohladni, te se obori kao kiša na zemlju.
Iz izkustva nam je poznato, da u šumovitih (planinskih) predjelih više kiša pada,
nego u predjeiihj gdje šume nelmsk, i tako možemo šumu^ od koje je tlo mekimlakim krovištem pokriveno punim pravom nazvati: prirodnom ogromnom vode




ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 374 —


Bom spremnicom, koja izvore uTiek napaja, a uz duh vođenom parom
zasiti, ^ ^


Na oyu t?rdnju nađovezat <5emo njekoiiko primjera,


U doisjem Egiptu padala je kiša u prTO Trieme veoma riedko t. j . u 3 do 4


godine samo jedanpiat, Odkad je podkralj naredio, da se 20—30 milijuna stabala zasadi,
od onda postalo je toliko vodenih izvora, da se sad tamo računa na 30-^40
kišovitih dana u godini.


Kad je još Perzija bogata bila na šumah, ravnice su se zelenile, a dolovi bijabu
kao vječna bašda. Sad su joj šume tako uništene, briegovi i brda tako pusti i ogoljeni,
da je gotovo hez svakog zelenila ostala. Vele, da sad uzduh tamo tako malo
vodene pare ima^ da ni gvoždje ne može na užduhu da hrđja.


Slične dokaze daje nam povjest, kako su naime prije plodni krajevi kao: Palestina,
Grčka, Španija i Sicilija, većim dielom sbog opustošenja svojih šumž. osiromašile.


Pomislimo samo, kako mora da izgledaju proredjeiie i nemilice opustošene šume !
Drveće već u svojoj mladosti slično je sjedim starcem, jer je gubom i lišajem — siedom
bradom i kosama — gusto pokriveno. Sunčani traci prodiru lako kroz proredjene
krošnje drveća, te suše i sišu svu vlagu iz šumskog tla.


Tamo se sad ne čuju više ni one vesele pjesmice Šumskih ptičica, jer i one
bježe iz opustošenih krajeva, a konačno tamo neima ni potočića, da žubore onako
tajinstveno, kao oni u mrčavoj zelenoj Šumi, te se osušeni od sunčanih traci i od
vjetrova bore na život i smrt. Tako izgleda i šuma, koja je lišena svoga prirodnog
branika (pokrivača) i svoje hrane.


Koliko još hiljada hektara njiva i pašnjaka leži kod nas neposumljeno i posve
golo, koji bi kud i kamo veći dobitak ne samo pojedincu, nego i državi davali, kad
bi se posumili.


Dalje delovanje Šume na postanak uzduŠnih oborina jest i snabdjevanje izvora
sa vodom. Tako na više mjesta viditi, da izvori na ljetnoj žegi presuše, a da se razina
vode u potocih i u riekah snizuje.


Prema tomu samo nerazumno zatiranje Šume prouzrokuje oskudicu vode u ni^inah
i u dolinah.


Iz ovoga sliedi, da se izvori i potoci napajaju i nadopunjuju vodom iz spremnica,
koje se nalaze u zračištu, a ovakovih ima više u šumovitih predjelih, nego Što
jih ima u pustih predjeiih bez šume. S toga djeluju šume na postanak izvora i na
množinu vode u njima, ´


U krajevib, koji obiluju na šumah, nemogu oluje i vjetrovi veliku štetu počinitij
a odtud opet sliedi, da se ni tlo nemože jako izsušiti, jer ga šuma čuva od ovih
neprilika.


Osobitu vriednost ima čuvanje i gajenje šume za brdjane (planinci),


Odbranbene šume (Scbutzwalder) zadržavaju urvine i usove sniega i leda, i tim
brane brdjane od poplave velikih gorskih bujica. Ako visovi i brda nisu pokriveni sa
šumom, onda dolaze razne opasnosti, kao.; odvaljivanje i rušenje obronaka, jake kiše i
druge štetne posljedice, koje žiteljem štetu čine u svakom pogledu. U dolovih brane
nas šume od oluje i letećega pieska (mura).


Jos treba da ovdje napomenemo važnost šume po zdravstveno stanje i duševno
razpoloženje Čovjeka.
Kako li se samo osjećamo ljeti osnaženi i pomladjeni u liepoj i ubavoj zelenoj
šumi! A tko nije još osjetio onu veliku dražest, koju šuma budi u čovječjem srcu?
Gdje bi se uzvisenije i toplije pomoliti mogli, nego u zelenom raju svibanjske
prirode, na koju sunčani i zvjezdani traci svoj Ijubki posmjeh šalju?
Ako te stigne tuga; ako te mori jad i briga^ onda podji u šumu, odkud ćeš
se vratit zdrav i pomladjen. .