DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 42 <-- 42 --> PDF |
´^ 370 — e) 0 osiguranju potrajaosti i proračunavanju prihoda sa glavne uaitke, medjuužitke, graBJe i panjevrnii, priSuvak (reserve) i nu^-ažitci; d) specijalno o gospodarstvenoj osnovi! .. e) 0 izpitivanja gospodarstvenili osnova. U odsjeku ,,kontrola (godišnji užitci, revi^ije)´^ govori o pitanju: tko ima praviti gospodarstvene osnove? Na koncu su radi boljeg razjašnjenja priložene dvie gospodarstvene osnove svaka sa jednom kartom,. U- trećem odsjeku nalazi se, ponovno razlaganje o isboru vrsti drva, o ´nat^inu gospodarenja i o obbodnjij što se sve nalazi već u predradnjab. Prigovoriti tomu ne možemo, jer.se posve slaže sa svrhom samoga djela,. " ,. l:semozemo doduše ovdje nabrajati sve nazore pisca^ nego <5emo samo njekoje ovdje spomenuti. Lanđolt je praktičnjak skroz i skroz, te je na temelju svojih opažanja djelo napisao. Da njegovo mnienje nije uviek najbolje, razumije se samo po sebi, jer su i drugi pisci izrazili svoja mnienja o ovom i o onom^ koja nam se mnienja bolja čine, nego mnienje Landoltovo. Priznati se ali mora, da je u cielosti pisac svoju zadaću shvatio sa praktičnoga gledišta^ te svoje djelo u tom smislu i napisao. Odsjek o izmjerivanju zemljišta i odsjek o mjerenju kub« sadržaja stabala opisani su u kratko. Čudnovato nam je samo to, što je u Švicarskoj propisano mjerilo 1 : 2000 za šume sa većim čistim prihodom i 1 : 1000 i 1 : 5000 sa brdovite predjele, te da se samo za Šume u mjerilu 1 : 2000 mora rabiti pri mjerenju theođolitj do6im je za ostale dovoljno mjerenje sa mjeračim stolom. Osobita važnost pripisuje se mjerenju kntora visine (Hohenwinkel). Na str. 22. veli Landolt, da se točnij e nadje debljina pokusnih stabala iz temeljnice; po našem maienju ne točnije, nego točno, jer i po drugih metodah dade se ista točno opredieliti. Nadalje bi se moglo podvojiti, da ii je za praktičnu porabu bolje oblikovne brojeve samo ´go visini stabala sastaviti (str. 25.); a mislim da bavarske skrižaljke ipak zaostaju za najnovijimi podatci njemačkth pokušališta (str, 26.). 400,i 1 Formula na strani 31. p = je stara Schneiderova formula čim se metne i =i-, d n U razdieljenju ne govori Landolt nigdje o gospodarstvenih razredih. Njegovi gospodarstveni dielovi nisu ni identični, jer se isti ne razlikuju obhodnjom. Pojam „odjel" nije točno deiiniran. Nješto osobitoga je tumačenje pojma „porastlina". On veli, da se pod porastlinom razumievaju šumski dielovi, koji se od svojega okoliša staroSdii, vrsti drva i načina gospodarenja ili u rastu i sklopu razlikuju tako, da še točno ograničiti mogu. Mi dvojimo, da li je u istinu moguće u mnogih i mnogih slučajih na taj način porastline razlučiti, Porastiinsku bonitetu naziva Landolt prihodna mogućnost (Ertragsvermogen), a stojbinsku bonitetu naziva prihodna sposobnost (ErtragsMiigkeit), Spomena je vriedno, da je pisac konzervativan u njekojih atvarihj osobito pako neda se sklonuti na pretvorbe i slično, jer to mnogo stoji, a pitanje je^ da li će biti dobro. Pisac zagovara svagdje najprije točno proračunavanje, a onda istom kad se je točno proračunalo, veli on, da treba ostale okolnosti uvažiti, ter rezultat smanjiti ili povećati, U odsjeku ^osiguranje potrajnosti i proračunanja prihoda" opisuje metode: a) Plachensheilung (geometrisohe u. proportionelle Schlagtheilung, Plachenfachwerk), b) Masseutheiiung (Formelmethoden: E:ameralfcaxe, Hundeshagen, Carl Hejer u. Massenfachwork), c) Comb. Pachwerk, d) Bestandes^irtnschaft, e) Modificatiosien bei ver> sebiedenen Betriebsarten f) Anwendbarkeit, . |