DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 369 — Sa drvarskog tržišta. Dražba hrastovili stabala. Kod kr, kotarske oblasti u Pakracu obđržavaii <5e se 29. kolovoza t. g. n 10 sati prije podne dražba od 947 lirastova sa li09´6 1 m^ 26 pilenje sposobnog drva ia pašnjaka „Krndija" trgovištno obline Pakrac. Upitna stabla procienjena su na 9.984 for. 21 novč. Na isti dan i n isto Trieme obdržavati će se kod gornje oblasti dražba i od 742 hrastova stabla sa 842-44 m^ za pilenje sposobnog drva iz pašnjaka urb. obćine Brekinska. Upitna stabla procienjena su na 3.669 for. 69 aov6. Pismen e ponud e imaja se gornjoj kotar, oblasti predati do ustanovljenog roka dražbe do 12 sati prije podne. Ponnda ima biti providjena sa biljegom od 60 uovč., te se ima istoj priložiti žaobina od 10*^/^ ponudjene svote, koja 6e se dostalcu u jamčevinu uračunuti i to a gotovini ili u državnih papirih po burzovnoj vriednostl. Na omotu ponude ima se naznačiti: j,Ponuda za hrastova stabla trgovištne obi^ine Pakrac odnosno urbarske obćine Brekinska". Nuditelj ima u ponudi izriSno napomenuti, da su mu uvjeti dobro poznati. Pobliže može se o tom saznati kod kr. kotarske oblasti u Pakracu. Šumarsko I gospodarsko kiijlžtvo. „Forstliehe Betriebslehre". Pod tim nadpisom izašla je u Zitncbu u Švicarskoj knjiga o Šumskom gospodarstvu od profesora i nadžumara El. Landolta. U 3. broju „Šumarskoga lista" t. g. ocienili smo knjigu .,Lelirbuch der Forsteinricbtung" o istomu predmetu, te smo tamo spomenuli, da se ista odlikuje teoretičnimi nazori pisca; doSim su praktične stvari vise zapostavljene. Knjiga prof, Landolta je skroz protivne naravi: bavi se naime više praktičnom stranom šumarenja i to specialuo za Švicarske odnošaje. Ista je namienjena već u toj struci naobraženim Žumarom. Pisac se ne di´ži običajnih granica šumskoga gospodarstva, nego u kratko ali jezgrovito aalazi i u ostale grane šumaske znanosti, osobito u nauku o uzgoju šuraa. Upravo se moramo Landoltu diviti, kako je tako obsežnu granu šumarske nauke na 269 stranica smjestio, a ipak je predmet podpuno izcrpio, pak još k tomu toliko iz nauke o uzgoju šumd: kao izbor vrsti drva, izbor vrsti gospodarenja, pretvorba jedne vrsti gospodarenja u drugu i t. d., gdje je potrebito bilo pridodao^ Na svakom mjestu^ gdje je potrebito, govori on o prednostJh, o nedostatcib dotičnoga mnienja, kaziva nam o odnošajih u Švicarskojj te napokon razlaže, što bi bilo bolje i za^o bi bolje bilo-\ Sadržaj same knjige je sliedeći: U uvodu se osuačuje šumsko gospodarstvo kao skup svega znanja, koje je potrebito za „sastavak" šumskog inventara, za sistematično uređjeuje^ upravu i kontrolovanje svega šumarskoga djelovanja. Nadalje nabraja osobine šumarske znanosti, tumači pojam ^^normalna šuma^ i gto sve k normalnomu t. j . valjanomu šumarenju spada kao: medje, sredstva za odvoz, postupanje kod uzgoja i t. đ. Dainja razdieiba knjige razlikuje se od razdiobe knjiga iste vrsti. On dieli svoje djelo u 4 odsjeka: predradnje, razđieljeuje i opis, gospodarstvenu osnovu i kontrola. Naše dosadanje knjige diele nauku o šumskom gospodarstva u predradnje, glavne raduje i naknadne radnje. Odsjek j,gospodarstvena osnova" govori: a) o okolnostih, koje nplivaja ua regnlisanje šumskoga gospodarstva; b) o uredjenju budućega gospodarstva (izbor vrsti drva, vrsti šumarenja, pretvorbe, izbor obbodnje, sječni red, vrst pomladjivanja, njegovanje porastlina , |
ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 42 <-- 42 --> PDF |
´^ 370 — e) 0 osiguranju potrajaosti i proračunavanju prihoda sa glavne uaitke, medjuužitke, graBJe i panjevrnii, priSuvak (reserve) i nu^-ažitci; d) specijalno o gospodarstvenoj osnovi! .. e) 0 izpitivanja gospodarstvenili osnova. U odsjeku ,,kontrola (godišnji užitci, revi^ije)´^ govori o pitanju: tko ima praviti gospodarstvene osnove? Na koncu su radi boljeg razjašnjenja priložene dvie gospodarstvene osnove svaka sa jednom kartom,. U- trećem odsjeku nalazi se, ponovno razlaganje o isboru vrsti drva, o ´nat^inu gospodarenja i o obbodnjij što se sve nalazi već u predradnjab. Prigovoriti tomu ne možemo, jer.se posve slaže sa svrhom samoga djela,. " ,. l:semozemo doduše ovdje nabrajati sve nazore pisca^ nego <5emo samo njekoje ovdje spomenuti. Lanđolt je praktičnjak skroz i skroz, te je na temelju svojih opažanja djelo napisao. Da njegovo mnienje nije uviek najbolje, razumije se samo po sebi, jer su i drugi pisci izrazili svoja mnienja o ovom i o onom^ koja nam se mnienja bolja čine, nego mnienje Landoltovo. Priznati se ali mora, da je u cielosti pisac svoju zadaću shvatio sa praktičnoga gledišta^ te svoje djelo u tom smislu i napisao. Odsjek o izmjerivanju zemljišta i odsjek o mjerenju kub« sadržaja stabala opisani su u kratko. Čudnovato nam je samo to, što je u Švicarskoj propisano mjerilo 1 : 2000 za šume sa većim čistim prihodom i 1 : 1000 i 1 : 5000 sa brdovite predjele, te da se samo za Šume u mjerilu 1 : 2000 mora rabiti pri mjerenju theođolitj do6im je za ostale dovoljno mjerenje sa mjeračim stolom. Osobita važnost pripisuje se mjerenju kntora visine (Hohenwinkel). Na str. 22. veli Landolt, da se točnij e nadje debljina pokusnih stabala iz temeljnice; po našem maienju ne točnije, nego točno, jer i po drugih metodah dade se ista točno opredieliti. Nadalje bi se moglo podvojiti, da ii je za praktičnu porabu bolje oblikovne brojeve samo ´go visini stabala sastaviti (str. 25.); a mislim da bavarske skrižaljke ipak zaostaju za najnovijimi podatci njemačkth pokušališta (str, 26.). 400,i 1 Formula na strani 31. p = je stara Schneiderova formula čim se metne i =i-, d n U razdieljenju ne govori Landolt nigdje o gospodarstvenih razredih. Njegovi gospodarstveni dielovi nisu ni identični, jer se isti ne razlikuju obhodnjom. Pojam „odjel" nije točno deiiniran. Nješto osobitoga je tumačenje pojma „porastlina". On veli, da se pod porastlinom razumievaju šumski dielovi, koji se od svojega okoliša staroSdii, vrsti drva i načina gospodarenja ili u rastu i sklopu razlikuju tako, da še točno ograničiti mogu. Mi dvojimo, da li je u istinu moguće u mnogih i mnogih slučajih na taj način porastline razlučiti, Porastiinsku bonitetu naziva Landolt prihodna mogućnost (Ertragsvermogen), a stojbinsku bonitetu naziva prihodna sposobnost (ErtragsMiigkeit), Spomena je vriedno, da je pisac konzervativan u njekojih atvarihj osobito pako neda se sklonuti na pretvorbe i slično, jer to mnogo stoji, a pitanje je^ da li će biti dobro. Pisac zagovara svagdje najprije točno proračunavanje, a onda istom kad se je točno proračunalo, veli on, da treba ostale okolnosti uvažiti, ter rezultat smanjiti ili povećati, U odsjeku ^osiguranje potrajnosti i proračunanja prihoda" opisuje metode: a) Plachensheilung (geometrisohe u. proportionelle Schlagtheilung, Plachenfachwerk), b) Masseutheiiung (Formelmethoden: E:ameralfcaxe, Hundeshagen, Carl Hejer u. Massenfachwork), c) Comb. Pachwerk, d) Bestandes^irtnschaft, e) Modificatiosien bei ver> sebiedenen Betriebsarten f) Anwendbarkeit, . |