DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 36 <-- 36 --> PDF |
-^ 364 ~ travnja pa sve do rujna. Ako bi se i u rujnu gaojivo rabilo, onda mlado drvo, koje bi tjeralo, nebi moglo do zime dozrieti, te bi tako postrađalo. I tako završiijoć ovu razpravu, pripravan sam svako razjašnjenje dati, a za nabavku tili umjeteib gnojiva neka se gg. šumari ovamo na mene obrate. jjFagus žutija´^ (zlatioa), nova suvrst (varieteta) bukve u SrfjijL Ovakim imenom naziva narod tu novu bukvu, koja je valjda samo njeki odrod ili suvr&t naše obiSne bukve. ^Žutiju" nadjoše kmetovi još prije 2 godine prilikom njekog povjerenstvenog posla, idući kroz šumu u Vranjskom okružju u južnom dielu Srbije. . , „Žutija** stajaše posve osamljena izmedju drugih naših običnih bukava, a svakom prisutniku pala je ta vrst bukve u oči i to, kao što to i samo ime kaže, B toga, što se je svakomu prisutniku na prvi pogleđ^ pričinila kao da je "žuta, hmni je lišće prama onomu od naše obične bukve svjetlo-žuto onda, ,kad je još zeleno^ a osim toga je i kora žuta, osobito na Ijetorastib, te nije tamno zelena- Držeći ovo za neko čudo, htjeđoše seljaci odmah da ju posjcku i izgore, nu kmetovi im nedadoše, već ponesoše nekoliko grančica od „žutije*" sobom, da ih pokažu okružnom načelaiko« Načelnik je potvrdio, da to nije ona ista bukva, koju je on nekad sjekao (!), a pritegnuv dobro svoje naočale i prispodabljajući grančice sa granama od obične bukve, upoznao je, da je lišće žutijino zaista mnogo veće i da ima drugu boju, te uslieđ toga odredi, da se donese više grana od žutije i da se pošalju u ministarstvo narodne privrede u Beograd na slručnjačko izpitivanje. Sakupljeni kapaciteti posavjetovaše se i ^akljočiše, da pošaJju grančice od žutije nekom profesoru u Monakovo, da.jim ovaj kaže, kakvo li je ovo čudo božje. To´ i nčiniše. Nije mi poznato, do kakvih je zaključaka došao taj profesor, ali čujem, da je i´ on te grančice kalamio, kao što smo i. mi učinili još prošle godine u topčiderskom porivoju kod Beograda. Kalam! žutijini na običnoj bukvi liepo su se primili i ove godine već su u velike izdjikali, ali na njima se ne može ništa drogo viditi, nego ooo, što već gore rekosmo, osim´ da su Ijetorasti još mnogo bujnije izrasli i da je kora. dlakavija, nego kod obične bukve. Trebalo bi još viditi kakav je žatijin cviet, plod i t d., da možemo od tud .zaključiti, da li je žutija zaista samo suvrst naše obične bukve= (Jednu takovu grančica sa lišćem poslao sam^ g. nadšumaru Kesterčaneku na uvidj jer ZLiam, da će ga kao i ostalu gospodu ondašnjih stručnjaka interesovati). Moje je- skromno mnienje, do kojega sam došao dosadanjim izpitivanjem uz gore spomenuto, evo ovo: |