DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-^ 361 -™^ pokušaju pražati fosMa barem hrastu, bukvi i boru. Tim bi se moglo pokušati, da li bi se redovitost tih stabala povivsila tako, da bi se to gnojerije izpiatiio obzirom na postignuti uspjeh. Glede crnice (humusa) moramo primjetlti, da ista sad više sad manje vrieđi prema koHkoći vlage, koja oaa sadržaje. Izkustvo je pok3?:alo, da crnica ima veoma malo aktivnih počela asirijilacije, te da pričuvna počela brzo u aktivna prelaze onda, kad se crnici pridoda živa ili ugažena vapnju Vapno osobito djeluje na raztvorbu pričuvnih počela asimilacije, s toga ako šumari žele povisiti djelatnost crnice^ moraju vapuiti tlo. U tu svrhu je dostatno 600—800 kilograma živa vapna na hektar. Uslied prije priobćenih analiza pepela raznog šumskog drveća doznali smo, da je kod istih vapn o u prvom redu najviše sadržano, Po nauci o mjerodavnih gnojivih, koju je prof. Ville kroz 30 godina prakse sjajno potvrdio 5 mjerodavno grtojivo za šumsko drveće u obće moralo bi biti svakako vapno, a zatim fosforna kiselina. Nu mjerodavno gnojivo jedioo onda djeluje, kad su dovoljno zastupana i ostala počela, koja su potrebita za razvitak biiina. Poznato je, da naša tla. te u obće više manje i ostala zemljišta drugdje, dosta oskudjevaju na fosfornoj kiselini, dočim pepelike isnade uviek dosta u ilovastih, a ne tako u vapnenastih tlih. Što se dušik a tiče, neirebaju šumari da si glede toga razbijaju glavu. Priroda je tako mudro stvar udesila, da ga, kako smo to već prije razložili, sve važnije šumske bihne dobivaju kroz Symbiosu, ako je u tlu dosta crnice, a kašnje ga dobivaju kroz hšće iz uzduha. Promotrimo drvored divljeg kestenika. Ovdje se skoro svake godine kroz plod, kojim rodi n. pr. drvored kestenog drvoreda na savskoj cesti u Zagrebu oko 150 klg. po stablu, proizvadja dušika 10´/,, klg. Suho se lišće nepovraća, s toga se taj cieli manjak ni na polak nenadoknadjuje lišćem, te zato neima dvojbe, da taj dušik divlji kesten iz uzdaha crpi, jer inače odkud bi mu bio plod? Pošto smo se dovoljno uputili o onom, što nam šumsko drveće na hrani treba, spomenuti ću sad, kako moramo isto racionalnije njegovati. Kako smo jur doznali, postoji ogromna razlika medju mhidim nasadom i gotovom šumom, Mi smo duboko uvjereni, da mlade šumske nasade treba podpuno njegovati na onaj isti način, na koji se način njeguju i mlade voćke. U tu svrhu neka se pazi prije svega na tlo. Gdje je tlo pretežno vapnenasto, kao u našem krasu, tu se moramo pobrinuti, da mladoj biljki priredimo sgodno tlo sa mnogo aktivnimi počeli asimilacije, pa ako neimamo crnice zemlje, onda evo kazati ću, kakova će i koliko umjetna gnojiva trebati na svaki četvorni metar prostora zemlje, u kojem ćemo iz razsađnika mladi bor, jelu, bukvu i t. d. presaditi. Ako želimo pružati liViadlm nasadom uspješno djelujuće kemijsko gnojivo, onda ćemo uzeti: Vapnikova superfosfata . . , . 600 kg. Kalijeva nitrata 500 » Sadre 400 ^ Ukupno . . 1500 kg. 25 |