DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 32 <-- 32 --> PDF |
-- 8G0 — PreiVia tomu bi dakle sliedilo, da poosoću kemijske aualize tla možemo na brzu ruku doznati, jesu ii sva aktivna počela asimilacije u dovoljnoj količini sadržana. Doduše većina lučbara misli, da se aktivna počela asimilacije mogu naći, kad se tlo i^icrpljuje sa somom kiselinom, nu to nipošto nestoji, pošto dobiveni brojevi veoma nadmašuju onu količinu plodonosnih počela, koja biljke faktično asimilirati mogu. Da se o tom uvjerimo, evo nekoliko neoborivih brojeva. Prof Ville na temelju kemijske analize našao je u posve mršavom tlu svojeg pokušaiišta u Vincennesii kod Pariza na hektar zemlje t. j . gdje je meko ta iznosib 4 milijuna kilograma težine, sliedeće kolikoće aktivnih počela asimilacije: Fosforne ki^^eline 1797 kilogr. Pepelikova kiša 2301 Vapnikova kiša 29365 „ Alagnezieva kiša 4313 Kako vidimo, to su znatne kolikoće, koje bi morale biti u stanju, da obilno prehrano bujnu vegetaciju. Buduć da je tom tlu manjkalo đušicnatih počela, to je prof. Ville istom dušik pod oblikom amonijeva sulfota dodao, te posijao kroz četiri godine pšenicu. Svrha je bila ta, da se osvjedoči o tom, je li sbilja u tlu toiiko aktivnih počela asimilacije, koliko kemijska analiza dokazuje. Kad tamo, ali već četvrte godine pšenica nije mogla više nego veoma slabo uspje= vati t. j . urodila je sa 9 hektolitara zrnja na hektar; a znate, koliko je kroz ta četiri pšenica uroda aktivnih počela izcrpljeno? Fosforne kisehne . . . , , 71 kilogr. Pepelikova kiša. 116 „ Vapnikova kiša 68 „ Magnezijeva kiša 34 „ Nu gore više smo doznali, da je kemijska analiza pronašla klgr. 1797 fosforne kiseline, dočim. pšenica nije ih našla nego 71 klgJ Pepelik e bilo je, kako gore vidismo, 2301 kg., dočim pšenica je našla samo 116 kg.! Što to sve znači? To znači, da mi nismo u stanju iz kemijske analize tla da zaključimo 0 pravom stanju plodovitosti istoga, nego jedino pomoću kulture stanovitih biljka možeirio pozitivno doznati, koliko aktivnih počela asimilacije zemlja sadržaje, dri]gimi rieči možemo prosuditi plodovitost dotičnog tla. U šumah nikada se negnoji zemlja, jer se, kako znamo, kroz suho lišće tlu u obliku crnice (humusa) povraća dobar dio fosforne kiseline, pepelike, vapna i donekle dušika. To smo doznali iz prije priobćenih analiza suhog lišća bukova, hrastova, borova, arižova i jelova lišća. Da li je uviek dovoljno hrastu, bukvi i boru Jedino suho lišće kao naknadu za gubitak, koji nastaje trošenjem ploda t. j . žira, bukvice i pinja, možemo svakako posumnjati osobito pogledom na fosfornu kiselinu, koje ima mnogo u plodu, dočim ju nasuprot suho lišće razmjerno malo povraća tlu. Kako kod masline, tako bi trebalo i ovdje zemlju često pognojiti sa fosfatom i pepelikom, S toga ouslimo, da bi vrlo umjestno bilo, da i šumari |