DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 31 <-- 31 --> PDF |
~: 359 ^´ ^ lacea, Gamfera i Ericaceaa podobi takozvanih Mjkorhiza , a onda za Ela. agnacea i Mjricacea u podobi Mykodoinatia. Te M y k 0 r i z e nisu drogo, nego tanke niti korienja, gdje staBlce istog skupa sa sičiišoom gljivicom živu već u prvoj godini razvitka Cupulifera, Be tulaeea, Conifera i Erica.cea5 đočim Mjkodomatia ili gljivičine sobice su na brekline, koje se opažaju na korienju Elaagnacea i Myricacea, te u prvom i u drugom slučaju imadu svrhu, da pružaju mlađim biljkam skoro cieli potre biti dušik u podobi bjelančevina (albuminata). Taj. izvor dušika mogu jedino te šumske biljke dobivati u tlu, u kojem obiluje crnica (humus), jer se bašn toj crmci nalaze te gljivice, koje Sjmbiosu prouzrokuju. Nu buduć je koiistatovaoo, da n. p. kortmškovice i bez Sjmbiose asimiluju dušik iz uzduha osobito onda, kad´su dovoljno razvile lišće, to možemo lakođjet uztvrditi, da i gore navedeni rod šumskog drveća to isto svojstvo posjeduje. Ovoj okoteosti treba da šumari veliku važnost dadu, jer kako ćemo kašnje tumačiti,, tu leži veći dio uspjeha, da se uzmognu brzo i dobro ,mladi šii.mski nasadi razvijati. Sada kad smo se dovoljno upoznali sa glavnimi načeli bilinske fiziologije, to prelazimo na praktičan dio overazprave t, j , razvita načela morama konse kventno u praksi uporabiti. Kao´ kod svih gospodarskih bilina, tako i kod šumskih ima tlo jednu od glavnijih uloga vršiti bilo kao podloga, na kojem raste šuma, bilo s toga, što iz njega biljke sva mineralna počela crpe. Plodno tlo t. j . u kojem mogu dobro biljke uspjevatij mora na temelju najnovijih izkustva sastojati:. ´ , , 1. Iz mehaničkih počela, koji bez da sudjeluju kod vegetacije, služe jedino kao podloga MIjM kao neki naslon, u kojem su usadjene. 2. Iz a k t i V n i h p 0 č e 1 a" a s i m 11 a c i j e 5 koji su pravi´ činbenici Mlinske produkcije, iz kojili izključivo sastoji plodovitost tla^ te napokon 3´ Iz "p r i č u V a i h počela asimilacije, koji akoprem igraju ulogu mehaničkih počela, mogu u stanovito doba biti od biljka asitnilovani t j . pre- laže u aktivna počela asiDiiiacije. Ovo je razdieljenje ustanovio prof. G-. Ville, te neima dvojbe, da ono doduše odgovara faktičnim, okolnostim vegetacije. Da vidimo daktej iz čega sastoje te tri kategorije. Kod m ehan i čkih p 0 če la tla nalazimo: pješak, vapnenac, ilovaču i šIjunaL Kod aktivnih počela asimilacije imamo dvie hrpe, prvo organska, drugo mineralna ili rudna počela. Medju organska spadaju: crnica (humus), amonijak i nitrati (soli dušične kiseline). Medju mineralna: pepelika, fosforna kiselina, vapno, magnezija, sumporna kiselina, kremikova kiselina, soda, hlor, željezni kis,i manganov kis. Kod pričuvnih počela asimilacije nalazimo: organske neraztvorene ostatke i´ neraztvorene rude. |