DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 353 — 0 racionalnijem njegovanju mladih šumskih nasada. Piše Mat. J. Dudan. Ako pomnjivo motrimo njegovanje šumskih biijka naprain ostalim gospodarskim bilinam, odmali nam u oci pada ogromna razlika težatby. Šume nam skoro bez ikakvog truda rastu, docim kuiturne biline trebaju marljiva njegovaBJa. Ipak ako se sa iizioložkog gledišta sve to kritično promatra, onda doznajemo, da hrast, bukva, jela i t. d. treba da ri tla crpi ista rulna počela kao i vinova loza, breskva^ jabuka i t. d. Stroge dakle razlike u hrauitbl tih. biiina neimade. Odkud dakle ta ogromna razlika u njegovanja? To je zadaća ove naše razprave naime, da dokažemo, kako bi barem kroz mladjano doba svi šumski nasadi u obće trebali intenzivnije njege prama naravi tla, u kojem rastu, e da se tim uskori njihov razvitak i bolje osigura njihova budućnost. Glavni je uvjet, da se ma koja biljka brzo razvije taj; da u tlu oadje u dovoljnoj količini sva ona hranivna počela, koja su joj nuždna. Svi šumari znadu, da i tkanina šumskih stabala sastoji uvjek iz samih 14 počela — naime iz 4 tako zvana organska t. j , iz ugljika; vodika, kisika i dušika, a osim toga i iz 10 rudnih počela t. j. iz fosfora, pepelika, vapnika, kreni i ka, natrija, sumpora, hlora, magnezija, željeza i mangana. Ova potonja 10 počela sve biljke bez razlike jedino iz tla kroz konenje crpe u različitih razmjerih. Ova počela dakle, kad izgorimo biljku, sačiDJavaju njezin pepeo. Izkustvo je pokazalo, da 7 od ovih iO počela nalaze se uvjek u dovoljnoj koiikoći i u tlu najmršavijera, dočim trojica naime: fosfor, pepelik i vapni k često manjkaju u raznih tlih, te se za njih pod oblikom, fosforne kiseline, pepeiikovih soli i vapna moramo više ili manje pobrinuti. Glede organskih počela t. j . ugljika, kisika i vodika znademo, da prvog biline asimiiuju iz ugljične kiseline, koja se u uzdahu nalazi, pomoćti hlorofile listova pod uplivom sunčanog svjetla i topliae, dočlm vodik i kisik sve biljke dobivaju pod oblikom vode (kiše) opeta \z uzđuha. Kod svih biiina u obće ta tri organska počela sačinjavaju popriečno 93% od cielokupne ?ijihove težine. Tako na pr. kod hrastovog drva našlo se je u 100 dielova: 49^5 ugljika, 5´3 vodika, 43-7 kisika t \. ukupno: 98-o^´o. Tako za ova tri počela ne tare nas nikakova briga. Preostaje nam dakle još dušik. Ovaj iznosi popriečao iV^^´o -^-^^ biljke, a biline ga na tri načioa asimiiuju t j . iz tla pod oblikom dušična-^i:lii soli — takozvanih nitrat a i amonijakalnih soli, te organskih gajijaeih tvari, 7.i\xim kao amonijak iz uzduha kroz lišće, a napokou isto tako pomoću listova iz aeizcrpivog vrela vazduha kao čisti plinoviti dušik, gdje ga imade T9´V,^. Na to važno pitanje o dušik u kašnje ćemo se osvrnuti, rr^edjutim sada samo to iztičemo, da na pr. u iišću hrastovom imade 2´PA* dušika, dočini ga u žir u ima 7-3 postot. Na taj način sama ova četiri organska poi^.eIa sačiojavaju popriečno 94 V2 postot. svib biiina. Prema tomu preostaje dakle na ono |