DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 345 —


Nadalje je važna akacija (bagren), gledićija i topola. Ove vrsti osobito
dobro uspievaju na vododerinah u području obćine Grižane. (Vidi bkrižaljkuA,
Izkaz svih ogojnib radnja od nastupa uredovanja kr. županijske oblasti u Ogulinu
do konca mjeseca travnja i 892.)


Iz do sad navedenoga proizlazi, da je glavna svrha dosadašnjeg posamljenja
Krasa u Primorju bila ta, da se po mogućnosti spasi ono malo vegetacije, što
je jošt preostalo i time da se osigura donjekle zaštita tla tako, da se prema
većim novčanim sredstvam započeti može s umjetnim zagajivanjem, nasadom
mladikovine od koristnije vrsti drveća, Sto je osobito važno na kraških predjelib
dolnje stupnjevine. Iz istih razloga nije se do sad mogao uzeti potrebiti obzir
na razne vrsti drveća, koje bi se u tu svrliu uspješno upotrebiti dale, već su
se morale izabrati a prvom redu samo one vrati nasada i gojitba, koje su najjeftinije
na pr. sadjenje hrastovoga žira i crnog bora.


Od osobite važnosti za našu primorsku obalu bili bi pokusi sa gojenjem
raznih koristnih vrsti bora, koje bi sigurno kod nas isto tako liepo uspievale,
kao i u susjednoj Istri i Dalmaciji, kao na pr. Pinus Pinac, Pinus halepensis,
Pinus paroliniana. Osim toga morale bi se bez obzira na trošak uzgajati
onakove vrsti drveća, koje medju inimi koristninii svojsivi takodjer poijepšavaju
i okolicu, a to su u prvom redu „vazda zelena drveća".


Osobito uspješne dale bi se uzgajati šumice od lovorike (Laurus nobiiis).
Ovo krasno vazda zeleno drveće, kojemu sigurno u prvom redu zahvaliti ima
„Opatija" svjetski svoj glas, vrlo dobro uspieva na našem Primorju.


Uzgoj tog krasnog drveća ne samo da se preporuča radi svog estetičnog
svojstva, nego i sbog koristi, koju nam pruža njegovo iišee i njegov plod.


Nu uzgoj lovorike nije tako lahak posao. Prije svega neimamo u tom
pogledu mnogo izkustva, jer je uzgoj te vrsti drveća u obće još veoma malo
poznatj dapače neima nijedne knjige, u kojoj bi se mogao kakav naputak naći.


S bog malene sadašnje dotacije, opredieljene u svrhu pošamijenja primorskoga
Krasa, moralo se je pokušati sa najjeftinijim načinom gojitbe, a to je
sijanje sjemena (u području obćine Novi, Crkvenice i Kraljevicej.


Nu ako se uvaži okolnost, da posijano sjeme niče tek druge, dapače i
treće godine, nadalje da mlada biljka prvih godina, dok se neučvrsti u tlu,
treba mnogo zaštite i sjene, onda će se uviditi. da se taj način gojitbe neda
uspješno upotrebiti kod pošumljenja kraških predjela.


Nuždno je dakle bez obzira na veći trud i trošak, da se odabere druga


vrst gojitbe, a to je nasad mladikovine.


Nu uzgoj i presada mladih biljka je skopčana sa velikim troškom, jer se


u tu svrhu prirediti ima poveći jedan razsadnik, koji obzirom na potežkoće


odgoja mladih, za presada prikladnih biljka, zahtieva posebnji manipulaciju.


Isto tako uspješno dalo bi se upoirebiti maslinovo drvo (Yela europea),


koje se je u zabrani .,Stošće" i „Kotorski bok"" obćine Crkvenice dobrim


uspjehom pokušalo uzgajati. Nu i ova gojitba je sa znatnim troškom i "rudom


spojena, ali ipak se obilno izplati, jer vremenom svako drvo daje 6—8 for, dohouka.


24