DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 343 —


Konažno neobhodao je potrebito, da se stvori posebni zakou „o pošum-
Ijenju Krasa" analogno onomu, koji je stvoren a Francuzkoj od 4. travnja 1882.
„0 obnavljanju i čuvanju gorskih terena^^.


III Dosađanje radnje oko pošiimljenja Krasa u Primorjn.


U svrhu pošuinljema primorskoga Krasa podruSja mođruško-riečke županije
stavljeno je na temelju § 19. šum. zak. pod oblastnu zabranu 16.886 rali
gricovitih obc. pašnjaka, ZB. koje Je izliodjen 40-godišnii oprost poreza, čim su
se zabranjeni predjeli poaešto oporavili i zazelenili, započelo &e je sa umjetnini
pošumljenjeni lazina (čistina) nasadom mladikovine.


Strogim čuvanjem tih predjela postigao se je nevjerojatni uspjeh, jer prijašnjim
brstenjem i sječojom kržljavo grmlje pretvorilo se je u dosta dobru
sitnogoricu. Osobito nekoje kraške branjevine, koje prije malo godina bijahu
puste golieti, započele su se već sada liepo zeleniti. Danas je već vidjeti ondje
liepih gajića, kojim se čovjek upravo diviti mora. Osobito u kraških branjevinah,
ležećih u području upravne obćicie Novi, Hreijim, Crkvenica, Grobnik i Grižane,
opaža se. kako se vegetacija, koja je porasla iz žilja i korieDJa, reć bi u
samoga kamena diže tako bujno, da će tamo razmjerno maio trebati popravka
umjetnom gojitbom.


Žalibože slaba novčana sredstva, koja su doznačena u svrhu pošumljenja
Krasa, ni s daleka no dosižu, da se zabranjeni predjeli ograde sa suhozidom,
kako bi to neobhodno potrebito bilo i kako je to viadnim odpisom od 14. ož.
1877. broj 4.623 zaista ođredjeno.


Poznato siromaštvo primorskih obćiitia takodjer ne dopušta namjestenje
posebnih lugara za čuvanje tih branjevina i nasada^ ter je nadzor istih većim
dielom povjeren „poljaren:!", kojim je to sigurni, ako baš ne najzadnji, svakako
samo nuzgređni posao. Iznimka toga je samo obćina Novij Hreljin, Crkvenica,
Grobnik i Grižane, u kojih je obćina u zadnjih pet godina namješten po jedan
lugar na trošak autonomnoga proračuna. Od kolike neizmjerne važnosti jest namještenje
takovih lugara, svjedoči najbolje stanje dotičnih branjevina i nasada,
kako je to jar gore spomenuto.


Dakle stroga zabrana kraških predjela jest najjednostavniji i najuspješniji
način pošumljenja Krasa, jer je najprije potrebito, da se spasi QX\Q^ što se još
spasiti dade.


Umjetne gojitbe sa za sad obzirom na malena razpoloživa sredstva samo
nuzgređne, ter se izvadjaju samo ondje, gdje su ostanci prijašnje vegetacije
posve uništeni palenjem vapnenica i kopanjem žila. Za uzgoj potrebitih razsadnica
priredjena su pet poveća razsadojakaj jedan u obć. Grobnik ,Jjjubišine",
dva u obćini Novi „Drenova´´ i jedan u obćini Krasica, te je tim prestala
potreba nabavljanja dotičnih šumskih biljk-l. iz stranih krajeva.


Eučnini ili umjetnim načinom pošamljeno je do sad oko 400 rali i to
najviše nasadom crnoga bora i hrastovoga žira, koji nasadi veoma ]iepo napreduju.
Izvanredna suša od god, 1890, koja je uništila znatan broj starijih