DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 341 — murvu (Mornealba i nigra), kestenj (Castanea vesca, Čast, japonica), kao i sve ramovrdne voćke osobito: Amjgdalaceae, za gojenje kojih je kako podnebje, tako i tlo uz morsku obalu veoma prikladno. Glede drveća, koje se je tečajem vremena već udomilo u Primorju, ter koje je osobito važno za radnje oko pošumljenja nekojili kratkih predjela spomenuti ću bagrena (R. pseodaecacia) i pajasen (Ailanthus glandulosa). IL Pošumljenje primorskoga Krasa. Žalostno današnje narođno-gospodarstveno stanje našega Prinaorja poznato je dovoljno. Ovaj predjel domovine naše, koji bi po svom položaju mogao pretežno biti cvatućim vrtom, te jedan od najbogatijih krajeva Europe, pretvoren je bezumaim postupanjem sa šumom većim dielom u strasne goljeti. Pogubne posljedice tih pustih goljeti uzrok su nevolji, koja Fad tišti siromašno to pućanstvo, te ga sili, da sinove svoje šalje u daleki vanjski sviet, da rade ili da prosjače! Šume bile su i biti će glavni izvor narodnog blagostanja, jer one nplivaju na shodno razdieljenje oborina, na plodnost njiva i livada, jednom rieeju: one stvaraju i uzdržavaju vrela. Fošumijenje primorskoga Krasa je dakle zaista životno pitanje ovog nesretnog kraja otacbine naše, jer kako je sa šumom uništeno bivše blagostanje ovog predjela, tako će se isto samo s odgajanjem šum^ opet moći. podići. Fošumijenje tih vsilnih pustoši ne leži samo u interesu tamošnjeg pućanstva, nego je i u interesu čitave države, jer ova niti iz narodno-gospodarstvenog, a još manje iz narodno-političkog obzira ne može dopustiti, da se njezin najvažniji dio, iz kojeg crpi veliku važnost sbog položaja uz more, posve opustoši. Nu šumsko-tehničke i kulturne radnje u Primorja neograničuju se samo na pošumljenje kraških predjela, nego se mora dapače što brže ozbiljno prihvatiti posla oko uredjenja vodotečina i znatnih urvina u području obć. Grižane, koje priete jednomu dielu rečene obćiee, a može biti i cielom na.sem krasnom „Vinodolu". Podgorski predjel obćine Grižane-Belgrad, koji se proteže kroz dobar dio navedene obćine, ter se spušta u obćinu Crkvenicu, sastoji od pitome zemlje, naime od mekote pješćenjaka, koja je po svojoj naravi osobito plođovita. Njeki dio rečenog predjela marljivo je obradjen ; plodna zemljišta ogradjena su suhozidom, te posijana sa žitom ili pako posadjena sa lozom, smokvami, trešnjami i t. d., ali veći dio zapušten je be;^ ikakove zaštite elementarnim nepogodam. Ondašnje do 15 i više metara duboke, te više od 20 metara široke vododerine i urvine, koje se svakim danom očevidno povećavaju, razkiđale su taj predjel; silne vode, koje se poslie dugotrajnih južnih kiša iz gorskih predjela slievaju u doline, podrovale su cielu tu plodnu stranu tako, da njeki dielovi iste očevidno godimice do 2 i više metara propadaju, vinograde, te druga zemljišta sobom odvuku. |