DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— ,340 —


drveća zaprema površje od J9 jut, ter je to jedini primjer u cielom području
kraškoga obronka, gdje ova vrst drveća uspieva kao samonik.
Slieđeće su najvažnije vrsti drveća, grmlja i bilina, koje se nalaze naravno
rasprostranjene na kraškom obronku našega Primorja: ,


Najglavniji zastupnik šumskoga drveća (osim jele i bukve na gornjoj
stupnjevini) jest hrast-medunac (Q. lamiginosa) i cerovac (Q, cerris); od prvoga
sa najzanimivije forme Q. Toramasinnii, Q Steirni v, flanatica, Q. stenobalana,


Q. Croatica i Q. Bucearana, Q. crispula, Q. coriifolia i konačno Q. pinnafida
v. dissecata. Nadalje u sitnogorici nalazimo: briest (Ulmus campestris v. suberosa),
jasen (Fraxiinus ornas i Frax. rostrata v. emarginata), klen (Acer campestre
v, eriocarpuiu i v. saniculaefolium), žestiij (Acer monospessulanum v.
iilvricum), crni grab (Oštrija carpioifolia), grabrie ili bieli grab (Carpiaus
duinensiv), jjpić (Tilja cordata), brušina ili šedrg (Prunus 5naha)eb), mukinja
(Sorbus aria v. abtusifolia)> brekinja (Sorbas torminalis), koprivić ili glaguiić
(Celtis australis), jad (Pistacia Terebintbus), crnika (Q. ilex}, šrarika (juniperus
oxycedrus}.
Manje važnije su siiedeće vrsti:
Marijin pO:ito!ćić (Evonvmus europaeus), lieska (Corvllus avelana), zimolez
ili kalina (Ligastrurn v«!gare), kozja krv (Loniccra Caprifolium), drienak (Cornus
nias), svib (C sanguiuea), božja hru^ćica (Aronia rotundiiblia), ruža plazava
(Rosa repeus), ostriižica (Robus ulmifolian}s). pucalovina (Colutea arborescem),
šibika žuta (Cororjilla emeroides). Jošter spomenuti je Ci-enistra tinctoria, silvestris
i pube5(;en3, Cvtisus nigricaris v. mediterrancus, i ruj (Rhus Cotiaus). — Po
rudinah Krasa i po pećinab spomenuti ću čičericu (Rhamnus intermedia, infecta
i adriaticus), koziji jabučić (Eh, rapestris), koji izbija iz žive pećine; pasji
drien (Rh. cartbartica v. leiophvlla): nadalje trnula (Prunus spinosa), glog
(Crataegus monogvna v. leio i dasvcarpa) i rieska (Lonicra etrusca forma moiis)


i divlja smokva,
Najobičniji grm na cielom kraškom obronku jest diraka (Paliuras australis).
Za grmlje, koje je, kako spomenusmo, obično posebice poraslo, značajne


su 7jekoje biline, koje ga prate, kao: kotrljan (Erj´ngium amethjstinun)), stričak
(Carliiui vuigaris i C. corymbosa), turčinak (Cardnus iitoralis) Cirsium lanceolatum,
Onopordon illvricum, kentrophvlium lanatum; više vrsti zečina (Centaurea rupestris,
splendens), brumbelj ili brumbeč (Scolvmus hispanicus), pusteni pelin
(Artemisia camphoratn) napokon najobilnije bilje je smilje (Heiechrvsum angustifoliu),
kaš (Saloia officinalis), bresina (Satureia variegata), ružmarin (Rosmarinus
officinalis). konačno razno vrsti niža.


Od trava spomenuti je: ugledno kovilje (Sfcipa grafiana), melica ciiiata v,
Liunaei, Anđropogoii Ischaemon i Bromus crecrus.


Od pitomog drveća, koje liepo uspieva osobito na dolnjoj stupnjevini i
koje je za gajenje osobito prikladno sa narodno-gos[)odarstv(-nih obzira navesti
ću uljiku (Oeia europaea), lovoriku (Laurus n´>bd:s)^ orah (Inglana uigra, regia),