DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 3:^9 — karakter vegetacije ua doJnjoj i srednjoj stupDJevini ostaje skoro isti tako, da počam od morske obale do skoro 700 raetara (dakle do tveie stupnjovirie) slika vegetacije ostaje vSa nialeniml iznlmkami jedna te ista. Ova neobična jedaoiifinost na tako znatmoj vertikalnoj daljini stoji bez dvojbe u savezu sa skoro jednakim klimatitkim odnošajem spomenutih dvijuh stupjijevina. Premda se ove đvie stupnjevine razdielLti mogu na dva kUir^atička pojasa, kako je to gore spoii^enuto, ipak te neznatne klimatičke razlike izjednačuju se usiied prostraiiih i od sunca ugrijanih goljetina, a tim savezno sliedi i izjednačenje vegetacije. Iznimku čini samo treća ili gornja stiipnjevina, na kojoj je razlika podnebja znatnija. Obzirom na rečene okolnosti može se u glavnom cieli kraški obronak (područje svih trijiah stupnjevina) razdieliti samo na dva pojasa vegetacijOj nu pogledom na naravnu razprostranost nekojih važnijih vrsti šumskoga drveća, koja nam mora biti kao njeko ravnalo kod šumsko ogojnih radnja, razlućujemo tri pojasa i to: 1. dolnji pojas ili »pojas nljike´´, tako nazvan ne za to, nto je možda ova vrst pitomoga drveća ovdje najviše razprostranjena, nego za to, što bi se ista na ovom pojasu morala u većoj količini uzgajati, jer je najvažnija i najkoristnija, a osim toga, što ova vrst drveća neuspieva dalje, nego do 160 met. vertikalne visine; 2. srednji pojas ili ^jpojas hrasta i jasena", koje vrsti drveća ovdje najbolje uspievaju, ter zapremaju već sada znatne površine i konačno 3. gornji pojas ili „pojas bukve, jelve i smreke*Flora primorskog obronka je veoma zanimiva; ona bo spada po dru. Eichardu vitezu Kerneru u područje četiri carstva (Pflanzenreiclie) 1 to u mediteransku^ pontičku, baltičku i alpinsku floru, zaprema dakle na uzkom prostoru toliko carstva, koliko ciela Austro-Ugarska monarkija.* Najznačajna je flora mediteranska i sredozemna, koja prelazi u hrvatsko Primorje iz Istre, steruć se morskom obalom do Dalmacije. Šumska vegetacija, izuzimajuć uzki pojas treće ili gornje stupnjevine (gdje počimlje bukva i jela stvarati sklopljenu visoku šumu), sastoji većim dielom iz mješovite sitnogorice, koja je porasla iz žila i korienja ptijašnje vegetacije, ter se razlikuje osobitom raznovrstnosti drvlja^ koje je medju sobom uštrkano. Iznimku prave nekoji gajići od hrasta lužnjaka, cerova i medunca u dolini Riečine, u Dragi, na obroncih Vinodola i u području grada Bakra, ter visoka šuma crnoga bora u predjelu „Borovica** (obć. Grobnik), gdje ova vrst ^ Vidi veoma zanimivu razprava Drag. Hirca: ,,Pogled u flora, hrvatskoga PH- Eiorja 8 osobitim obzirom na šumsko drvetSe i grmlje" objelodiv^jeaa u br. 3,, 4. i 5 „Šum. lista« 1891. |