DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
r>^q — ooo ^^ Prem da se ovdje već osjeća upliv susjedne ožtrije klime obraštenih visočina, ipak je Ijetim io-plim velika, a uzrok toniu će biti sigurno sa Bižjeg pojaca uzpinjajući se znatno ugrijani uzdah. Pravo proljeće osjeća se tek u svibnju; ljeto početkoBi lipnja; jesen početkom listopada, a zima već početkom prvih dana studenoga. Sva tri klimatička pojasa iztiču se ranim početkom i velikom toplinom ljeta, velikom sušom i brzim agrijaiijem iizđuha ii svako doba godine, čim nastane vedrina. Znatna razlika zimske temperature izmedju obraštenih visocina i kraškog obronka prouzročnje upravo onu silnu buru, koja je kršnom Primorju u zimi tako nesnosna i to kroz prirodno nastojanje izjednačenja uzduba, gornjeg hladnog sa dolnjim toplim nzđuhom. Konfiguracija tla upliva pako znatno na jakost bure tako, da je ista najžešća na izlazu draga i dolini, koje su prema moru otvorene. Kad bi dakle goljetine kraškog obronka bile zaštićene sa vegetacijom, ntbi se stiene tako lako znatno ugrijale i tim prestala bi ta silna razlika u temperaturi, a tim i djelatnost bure. ^ D. Hidrografićni odnošaji. TJ primorskom Krasu, kao u obće u cidom kraškom području, vlada velika oskudica vode i to s toga, što je kraško tlo vrlo razpucano i što su po njemu one čudne kotline i ponikve, te se prociedjuje krozanj kišnica i sniežeica na brzu ruku u vrlo razgranjenu mrežu podzemnih žljebina, u kojih se te vođe većim dielom posve gube. Samo onaj dio tih atropsf. vođa, koji dopire do naslaga pješčenjaka, prodire ondje iz zemlje, kao što je to u „Biečkoj dolini", ponešto ii „Dragi", vrlo jako u „Bakarskom zaljevu", a mnogo na više mjesta „Vinodola". Oskudica vode je najveća nevolja na primorskom Krasu. U mnogih pređjelih neimaju žitelji po dva tri mjeseca druge vođe, osim vode kišnice, koju sakupljaju u ilovače jame. Kad nastane potrajna suša, onda se osušu i te vode, a tada žiteljstvo ide više sati daleko po vodu i stoka do 20 kilom, na napojišta, 0 stabilnih tekućih vodah spomenuti je: „Eiečinu", koja izvire u Grobništini, ter dieli Istra i područje grada Eieke od Hrvatske; nadalje „Dubravčina potok", koja izvire izpod Drvenika; „Suha riečina" kraj Novoga, ter »Hladan potok" kraj Martinčice. No u jesensko doba imademo raznih ponornica na pr,: „Čičavka" pod Kamenjakom, „Žala« nad Podkilavcem, „Dužka" nad Zoretići, „Lužac* u Kilavcu, „Sušica" na Grobničkom polju, „Zeleni potok" kraj Grižanih i L d. E. Vegetacija. Kako divlja, tako i pitoma vegetacija na ovih trijuh stupujevinah stoji u uzkom savezu sa njihovimi klimatičkimi i hiđrografičkimi osebujnosti. Nu glavni |