DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
™- 296 — Većina ljudi ima pretjerane pojmove o produkciji kisika u šumah. U Ebermayeroyoj „Physiologische Chemie der Pfian^en" dokazano je, da jedan hektar sume kod sređi)je produkcije za vrieme vegetacije (za 5 mjeseci) opije 6.000 kubič. metara^ dakle popriecno svaki dan 40 kubic. metara ugljične kiseline iz zracištnog uzduha, ali za to vraća ista šuma isto toliki objam kisika zračištu. Pa što je napokon 40 kab. mti\ kisika napram cjelokupnoj kolićini azdulia u šumi, ako je šuma n. pr. samo 1 ha. velika i 20 metara visoka! Takova jedna šuma ima sama već 200.000 kubič. metara uzdulia, koji još Ulje ni od vanjskog zraćišta, nego se difuzijom i vjetrovi neprestano mieuja. U brošuri j,Die Bescliaffeiiheit đer Waidluft^ naći ćemo dokazano, da jedan ođrasao čovjek udisanjem za godinu dana potroši kisika toliko, koliko ga 3 ara šume proizvadja, te aa jedna obitelj od 4 osobe upotriebi za disanje, kuhanje i ogriev toliko kisika, koliko ga proizvede 1 hektar šume u jednoj godini za vrieme vegetacije. Odtud sliedi, da se sa jednim hektarom šume popravljeni i očišćeni uzduh izravna, t j . opet vrati se u prvo stanje. Ali ne samo čovjek, nego i svaka ptica u šumi djeluje na poboljšanje šumskog uzdulia t. j , na umnažanje ugljične kiseline i na umanjivanje kisika. Stado od 100 ovaca udiše mnogo više kisika i izdiše mnogo više ugljične kiseline, nego što će 1 hektar šume u istom vremenu kisika i ugljične kiseline izdati. Prema tonui može veće stado jače pokvariti zrak nego što ga može popraviti 1 hektar šume. Po gore rečenom ne mogu dakle niti manje šume, niti pošumljena mjesta, bašće i livade usred većih i napučenih gradova nikakav upliv imati aa kemičko poboljšanje uzduha, ali naprotiv doprijiašaju šume vrlo mnogo na sanitarno poboljšanje tla. Prema tomu vrlo je krivo misliti, da šum. uzduh djeluje vrlo povoljno na zdravlje čovječje svojom velikom količinom kisika. Zdravstvena važnost njegova ima se tražiti u posve drugih karakterističnih svojstvib. Kao što se uzduh na jezerih i planinah, tako se i šumski uzduh odlikuje svojom velikom čistoćom. On neima škodljivih plinova i para, kakovih ima u gradovih i u tvornicah kod gnjilenja životinjskih ođpađaka, kod nečistog tla i t. d. Taj šum. uzduh nije nečist od dima, čadja, sumporne kiseline i t. d., kao što je onaj u gradovih, koji se zasmradi iz hiljadu dimnjaka. Šumski uzduh nema prašine, koju moraju gradski stanovnici trpiti i udisati i tako svoje zdravlje narušiti. Osim toga neima šumski uzdah toliko bakterija, koliko gradski uzduh, te je i u tom pogledu sličan onomu uzdahu na jezerih i planinah. Po Miciuelovih petgođišnjih opažanji (1881—1885.J u Parizu razabire se, da uzduh usred Pariza sadržaje po kubič. metru popriečno S-910 bakterija, a uzduh u perivoju „Montsouris" popriečno samo 455 bakterija, onda nedvojbeno ima još manje pravi šumski uzduh, a to tvrdi i Ebermaye r na temelju mnogih iztraživaoja. Pošto je kod zdravstvenog prosudjivanja uzduha, tla i vode |