DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 4 <-- 4 --> PDF |
--. 292 - možemo rai-niiad na urod od kakovih lOO kjj;. j^omo]jika na hektar t j . na uo´hon:ik od ´7^>0 frt. iia godina. Da pak uzmogriemo povisiti rodovitost tih gljiva i uzdržati je na istoj visini kroz 15—20 godina, biti će nuždao svake godine pognojiti gomoljiko sa 2i)—25 kg, salmijnka na hektar, a svake treće godine sa 150 kg. superfosfata, loO kg. pepelike (Potasclie) i 300 kg, sadre sve sa hektar. Salmijak ćemo rabiti \i praiiialječe, đočiia ostala gnojiva u jeseni. To ćemo g!iojenJ3 obavljati kroz prvih 1.6 godina t= j . sve dotle, dokle r.ara se J^nma bude prilicp,o ojačala; kašnje toga iietrebanio, jer će crnica (humus), koja je nastala, pružati gljivam dosta hrane; nu ´da crnica uzmogne si- i;urnije djelovati, mi čemo sve zeodjište, gdje gomoljike narasta, svake treće godine sa 500 kg. živog vapna na hektar vapniti. Jedn,n pnt tako nasadjene gomoljike trajati će nam dotle, dok šumu ne po;?ie<´emo^ a možemo sjegurnošću raSunati, da će od 10 godina unapred srednji urod dati barem 180 kg. po hektar gomoljika, koje ćemo unovčiti po najmanje f; ivi, na kilogram, sto iznosi brutto dohodak od lOBO frt. Da pak polučimo taj prirod, moramo svakako isamu racionalno njegovati, naime tlo svake godine barem jedan put pomno kopati, da neoziedimo gomoljike, a da sve suho lišće f.i zemlju j^akopamo ; to ćemo izvesti, ako vriome dopusta, prosincem, inaće ožujkom, kad je nestalo sniega. Gdje su zime oštre, tu ćemo zakapanje sahog lišća obaviti proljer´em najka^nje do polovine travnja. S druge strane moramo se pohvin- utl, da sav korov iz tla odstranimo,. pošto ovo isto tako hraniva počela k /ernlje oduzimlje kao i gomoljika, jer gdje dva jaganjca sisaja ovcu, brzo nesrane mlieka. S toga ćemo zubačom dva do tri puta na godinu izfiupati sve korenje i zemljom ga zagrnuti, da iz njega crnica (humus) postane. Uzprkos ti)^ godi:^:njeg trojaka, koji stavimo da sa komičnim gnojenjem iznosi poćamši od pete godine kakovih 120 frt na godinu i hektar, dobivamo prvih 6 godina i*.isti dohodak od 560 frt., a kaSnje od 800 frt. najmanje na godinu po hektaru. Ovi brojevi odviSe jasno dokazuju, da će umjetno gojenje gomoljike iicpi iohoihk donieti posjednikom šamii. Kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji bilo privatniri, bilo obćinc i državni erar svake godine dižu novih nasada mlade same, s toga mi svim našim šumarom najtoplije preporučamo, da se odmah p će i kod nas na prikladnih mjestih takodjer liepo uspievati, što se tiće razprodavanja glj i ve-gomoljike^ buduć dosada jedina Franceska obskrbljuje cieii Hviet tom gljivom, jasno je, da ma i kako narasla naša produkcija, naći će uviek kupaca, pa ako i bude pala joj clena od 8 M. na G ili 5 frL po kjlogramr;, svakako će se uloženi trud liepo izplatiti. Ako samo promis´luno, da šumski posjed kr. državnog erara u Hrvatskoj i Slavoniji zaprema 544.251 jat. sume, medju kojima imade 108.095 hrastovrii, a 357 904 bukovih \ inih bjologonca, Oi´:evidno je, da so na t/akovoin ogn;ms?om kompleksu svako godJue iimo^o jutara novih šuma sadi |