DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ 327 -- Slabije žiii-i u tlu pi-eajetT-e sJiflHjka vrlo lako, kako to i^umilac uvjenivn^ ali iaoxe i jače žile pr^njotiij sikQ se sadlljkom ugodno upravlja, U rahlom 1 pjeskovitom zemljištu niožo se sadlljka iz tla luko izvoc^i, ako se malo aavrti, do5im SG U šljimkovitom zeniljiStu kod ubadanja u tlo ista iiapred i natrag nagne. Kad je sadioe jamu sadi!jkom napravio i zorniju kraj jame ostavio, pristupi drugi radnik na red. Radnik ili radnica uhvati biljku Hovom rukom iznad žila i donese ju k okomitoj stranici jame tako, da žile u jamu dođju. Od one zemlje, koja je Iz jame izvadjena, uzimlje sad radnik ili radnica s desnom rukom bolju zemlju i trpa ju ponješto razdrobljenu na žile^ te kad je jama ve<^ prili(´^.no napunjena, onda se ponjeSto abije, a kad je i to učinjeno, nagrne se i ostala zemlja, dok se jama posve izpuni i izravna. Ako je zemljište pi-ikladuo^ onda je za sadnju dovoljno, ako se na 2 sudioca uzme 5 radnica i 1 pomagai´iica. Izumitelj sadiljke tvrdi, da je ista savrtiena i da je njezina uporaba za ogojne svrbe izkužana. Šumska uprava Adler-Kosteletza navodi primjer iz prakse, da je za sadnju od 215.520 biljkjl izdala za kultiviranje saftio ICl forint i 56 nvčj dakle za 1.000 biljka 75 nvč, Bartli tvrdi još, da se njegovom sadiljkom može za jednu minutu napraviti najn^anje 5, a najviše 15 jama za sadjeuje. Kako se odtuđ vidi, sađiljka je sama po seb´ savršena i dol>ra, a priredjivanje tla 8 istom dosta .je jeftino^ ali ne mislim, da bi so takova sađiljka preporu6iti mogla kod toliko jednostavnijih, boljih i praktičnijih sađiljka, a najmanje zs naše prilike. M. 0. Moda u porabi drva. Sve što na ovom svietu obsfoji mlenja se dan n^ dan ; ne doduše brzo, ali se ipak mienja. Ljudima se dopadaju nagle promjene, pak zn to om i nastoje, da se stvarij za koje se sviet osobito zanima, čim brže promietjc. ()m doduše grieše tim mienjanjein proti postoječim naravnim zakonom, uli što čemo, k;id tu naglu promjenu ljudska volja zahtieva. Tu promjenu zoVemo j^moda". Nečemo se ovdje upuštati n povjest naših cipela, kaputa, šešii*a itd. jer za nas to nebi nikakove važnosti imalo, nego čeiDo upozoriti na modu n uporabi drveta. Tko je prolistao nauku o ^^uporabi šuma" naišao je tamo na poglavjc o uporabi drva u raznih obrtih. Tu se pripovieda, da cigani prave korita iz jablanovog ili u obče iz svakoga mekoga drveta; pripovieda se. da bačvari rabe hrastovinu, jelovinu itd. Čitaocu je to nabrajanje posve jasno bilo, dapače bi bio mogao na pitanja^ koja bi mu se stavila, odgovoriti o tom predmetu i bez da je Čitao „uporabu šnm;r´, jerto su stvari, koje Čovjek svaki dan vidi. Ako prelistamo koju stariju knjigu o tom predmetu ili ako sravnimo podatke iz koje tvornice iz prvašnjih i potonjih godina, onda čemo viditi, da su se i prije razne vrsti drveta u istih obrtih rabile, samo eenio opaziti, da se je u razno doba jedna vrst vise, a druga manje coasumirala. Ako zapitamo tvorniČara za uzrok tomu, onda če nam on posve tlegmatično odgovoriti, da tu „promjena moda" zahtjeva. NaSi cigani neprave čini mi se nikakove mode, niti se za istu brinu. Oni prave žlice i korita po starom običaju, a glavno je. da korito bude cielo i da je drvo zdravo. Umjetno stolarstvo drugačije shvača tu stvar, jer ono se mora ravnati po tržigtih i gledati, da čim više robe i Čim liepšu robu proizvede. Tjera ga na to kouknrencija i moda. Stolar raora nastojati, da robi iz običnog drva čim nižu cienu udari, a opet mora dati Čim ljepši oblik stvarima iz finijeg tvoriva, da ih Čim bolje proda„ Ako stolar robu prije proda, doči če prije do novca, koji opet kamate nosi, ako s njim robu kupi. Ako stolar mnogo truda u poku(/tvo uloži na pr, iz hrastove gradje, pa ako se pokučtvo od takovoga drva malo traži, onda ga neće moči prodat, te ee kvarovat, jer mu novac ban badava iiložen leži ili će ga morati prodati mnogo jeftinije, pa će |