DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 34     <-- 34 -->        PDF

^ 322 ™


Šiirnarako I gospodarsko knjtžtvo.


Ispod Mska Iziiila su pocef-kom ove ^oaine slieded-e knjige:
Dr, .i?\ Grđtoji f>.. ´"Ci*. -^0 nov. II knjižari H. L a u p j) a.


— LutUvig D i mit 2: ,,Foi-at<-^. iid Fotsfc^virthachaft an der WcMide des noun.?:
oii!il-u JahriiuiKlorr" (Vortrag g<4t^^lten im Clnl> dev L;U5đ- und Povstv.ir^.lie zu ´\Vien
;urs (1- -M;irz 1S92.\ sfoji 40 iiovč, \i c. kr, dvorskoj knjižari \V\\, Fricka u Beilu,
— A, HcSiii3d]or: ,-D´c Wildbjic]i- und Fiass-Verbaang nach don Gesetzen
dev "N´atiii:´% Ziiiiei´=, J; stoji 1 for. 50 nvo.
— JT, M a r t i n e i t: „ Aiileitung zur "VTaldbereciinung nnd Bonitierung von
^ytud^ulgO!^ 3:^errni, VovUig Tou FMUI Parez, a si;oji "2 {-br. 40 nov<;.
— „F t i (-e lir va fcsk 0 -grbske ob z i r om n ». og i^al i sls-i veus k i j u g."
Ovu k^diga izdala je srbska akadeurdja znaiiosti i nn^jetnosti u Biogniduj ik s-as^tavlo ju
je prof. zagvobal^´kog 3venoili5(;a Spiro Brasir.a. U toj knjizi nabrajaju se svo ptice
balki.uiskog poluostrva, .Knjigu produjc Dionička tiskara u Zagrebu.


Sitnice.


Odlomak iz izviesća o stanju uprave žiipamje zagrebačke u II. polugodištu
1891.: „[TrbiU"je i ploinidke ^nme područja županije Kagrebačke podpadat^c u
saifisko - gospodarsf-veuorrm i upravnom pogledu pod ukupno 12 šumarija, i to deset
kojarpkili šr.ifiafija ^a sjcdiSrera SumarskiI) upravitelja u uredu dotične kotarske oblasti,
fi^ obt^iriske snroHi-ijc u Dragaiiieu i Ve´i, (jiorici za plemenitu obdirsu Turopolje odnosno
´Dra^aTn<5.


Obzirom na obseg I veličinu latih zapi´cmaSe:
Huni^ki koUr zagrebački 27 žumeko-imovniii obdina sa 3f»05 nili sume.
S^unski kotar samoisorski 43 šumsko-imovne obelne sa 6230 rali sume.
Sunifiki kot.ar jastrobarskl 28 šuiaako-iinovuiU obdiua sa 11,^)78 rali Šume.
SvJiDski kotar stubički sa 10 suriiftko-iTfiOvnih občJna 1 98*27 rali žurne.
Siiinski kof.jir plsarovački sa 14 .šuinsko-iTuovnih obiSina i 5424- rali .sume.
Šumski kotar sisački sa 44 5umako-imovne ob(5ine i 13.072 s^ali fiume.
Siira^fki kotar dagoselski sa S8 šuujtiko-imovnib obćina i 07 8*5 rali sume.
Siunski kotar sv, ivauski sa 25 ynmsko-iu^rlinntiki kotar karlovački sa 28 5i:3mfiko~iMiovniu obćina š 5570 rali Suino.
Šufdski kotar vel. gorički 33 sumsko-imovnib občina i 7289 rali šume.
Zatim obćiijska .šumarija u Dragnnicu sa 4 imovne ob<´riue i <>775 raU šuiru* i


yumurija p´iemeoito občine turopoljske sa 0430 rali sume tako, da je svesakupna pod
;ifjdzorom i upravoin občiniškog šumskog osobdja se nalaze<5a šumska povri^ina odpadajuča
na ukupno "ji75 žnuisko-irnovniii občina iznašala u okruglom broju 88.156 rali.


i*oLdov;ujje suinarHkcg osoblja kretalo se je pod konae prošle godine poglavito
oko zagajivanja i kisiturnih radnja, to doznačivanja gorivib i gradjevnih drva ovlasteliikoiu,


Zaj^ajouo je tečajem prošlo jescm vi kotara:
Sv, [vJiTiskorri 10() raU sjime, dugoselskom 1.01 rai šume, samoborskom 131 ral


´:uror^ voi.^):orlčkoin *)B rali šume, sisačkom 270 rali šume, jastrebarskom 12() rali
v"un;, karlovačkom Of> rali šume, zagrebačkom 27 i*aii Su´.ifU^ Ukupno 825 rali.
Obzirom na to, da i lanjsk:.; gokot?ir;i jos nebnaju dovoljni^* biljka za razsad, te nvažujuč ine otežkujueo okolnof^
ti kod pr(!va=tjanja kultura u občinskiVi šumali, može se taj uspjeli označiti do;sta
povoij´^-i´n thi\ večma, jer je osi.n^ tiii kultura ukupno još do 500 raU šume stavSjeno
pod Z´il´rann pa.ie i sjj.´čii t, j . /agnjeno.




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Da se kuiturpe radiije za buduće osigurajti^ odredila je župaBijska oblast, da se
u tu svrbu imadu ia novaca doaudjeuih pojedinim imovnim obćinam Ka Šumske Štete
stvoriti´ kulturne zjaklade, koje imadu već danas glavnicu i to: 2a iiuovuc obćine
područja kot oblasti


-
Sy. Ivan .../,,.., . 1170 for. 40 IIY5. ´


Samobor . , . . , . . . ´, 406 ^ 41 „ ´
Stubica. _ , . , , \ . , . 702; „52 „
Yel Gorica, . . ´ . . . ,;. . . , . 481-„ 49 „ .^
Sisak . \ , , \ . . . . . 0.55 „ 27 „
Jaska ^ ;, . . 895 j, 79 ´„
Pisaroviua , . ´/ , 1489 ,, 24 „ . ´ ;
Karlovac ....´..... 1267-,, ^^ v
Zagreb . :. .. \ ..... . 185 „ 97 „
.-´ ´ ukupuo ; . 6854 for.´ 61 uvS.
te 06 Je nadati, da 6e se sad i tiuii radiijami moći^ ako ne prije, a to avakako sliedede
jeseni u vedoj mjeri započeti.


Kako je već napred spomenuto, bavili su se šumari u zadnjem. Četvrtu prošle
godine poglavito i doznačivanjem gradjevnili i gorivib drva c te ie u to
ime odkazano u kotaru:


Sv.
Ivan . 71 m^ gradje 3578 m* gonva
Dugoselo ´. . , . 2245 „ 3J . 5495
Samobor . 2004



^^ n 33
Stubiea . , . . 148 „ V 7841
Yel. Gforiea . , . 123 , M 5098
Sisak . , . 242 „ « 14871
Jaska . 586 „ 6780
Pisarovina . > ´ 50 , 33 46



35


Karlovac, - SB4 „ 11748


« «


n
Zagreb . . » - 91 „ 8140


.
.
5^


Osim toga odkazano je ukupno još oko 30,000 komada kolja i letava, te do lO.OOO m´^
leževine i subaraka. U koliko taj posao prošle godine dovršen nije, nastavljen bje ove
godine, a isto vriedi i glede kultura^ koje će se đielomiee takodjer tečajem proljeća
god. 1892, nastaviti. Što se pako nutarnjeg uredovanja šumarskog osoblja tiće, to su
osim tekućih poslova nastavljene radnje oko sastavka gojitbenih i sjećnih osnova, a
osim toga su u tom pogledu šumari pozvani opet, da te poslove što prijo dovrše.


Tečajem II. polug. 189 L hllo je glede prijavljenib, raspravljenih i nerazprav-
Ijenib šumskih prekršaja kod kotarskib oblasti staro g provincijal a sliedeće stanje :
naime koncem lipnja 1891. ostalo je ukupno neriešenih prijava 1190, od 1. srpnja
do 31. prosinca 1891. pako prijavljeno je na novo 2222 slučaja, dočim bje istodobno
razpravljeno 3043 slučajeva tako, da je koncem godine ostalo jos nerazpravljeno
ukupno 555 slučajeva. Za te počinjene Het& dosudjeno bje 0704 for. 64 nč. odštete,
460 for, 16 uovč, na ime troškova dangube svjedokom, 198 for, 40 novč. na ime
kazni globe u korist zemaljske kulturne zaklade, te 2342 dana zatvora. Utjerano je
pako na ime dužne odštete 3965 for. 87 novč.j a u 367 slučajeva riešeni su obtuženi
od obtužbe^ dočim se je pravom utoka na višu oblast poslužilo 150 stranaka.


ti području bivše vojne Krajine pako ostalo je bilo koncem lipnja 1891.
nerazpravljeno ukupno 2100 prijava, od 1. srpnja do 3L prosinca stiglo je 8280
novih prijava, dočim je raspravljeno istodobno 9560 tako, da je koncem godine 1891.
ostalo nerazpravljeno samo 820 slučajeva, — Na ime odštete i postupnog troška dosudjeno
je tužiteljem 20.087 for. 22 novč., globe u korist zemaljske kulturne zaklade
5 for;, a u ime kazni 8462 dana zatvora, U 30 slučajeva odneseni su obtuženi od ob




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 36     <-- 36 -->        PDF

tužbe, do^MLi! su se 63 stranke poslužile pravom utoka jm višju oblast. Koliko je istodobno
u t-om području lUjerano na ime dužnih odšteta i dangube, iie može se ovdje
hkazati^ })Ošto su kako erar tako imovne ob<5me utjeraaje tih svojih (ražblna aame po
svojih posebaili ovrbovoditcljik obavljale."


Žalostni odBošaji uslied haranja šuroi. i pašnjaka u okolici sluBjskoj.
^Narodne Kovine""´ prsobćile su j>od iiadpisom: nar oduo gospodarstvo u br. 120.
od t, g. tužaljku iz Slunja, iz koje se raaabiro, da t5e slunjski kraj uslie d karanj a
Šuuiil postati gol kras. Evo što pišu:


^Vrlo se riedko šta ciije iz ovog siromašnog predjela domoviue iiašc, samo kad
se riedki izleti k divotnlm plitvičkim jazerima udese, Jiapomene se uzgredno ime Slunj.


Da^ nekada je bilo to ime dosta suameaito; tako se po njemu nazivao cieii 4,
krajiški pnk gomjo-kariovacki; nekada živio je ovdje medju krasnimi sumarni u vrlo
i^animivu položaju, na utoku SluiiiSice, pastrvami bogate, uz glasovitu Koranu, koja je
isto tako bila na glasu sa svojih raka — navod u svakom obilju, osobito uz gojifcbu
ovaca^ koja se u2 plodne pašnjake u velike tjerala, te se je vuna u vodnih stubab ve<5im
djelom samo za domaća sukna — škrljake, obuću i t. d. priredjtvala i upotrebljivala.


Od iiepih vinograda preostaše još neki, od kojih se dobiva vrlo dobro vino
„šužnjarac", dočim na brdu ^Lis^u" nad Blagajom, sve to vise nestaje stare, fine i
glasovite frauceake vinove loze.


Pouestaje takodjer onih velebnih kruško vili stabala okolo kuca, koje su naši
pradjed! zasadili, a djeci i odraslim dugo vrieme zdravo i dobro piće iz tako svane
turšije pružali.


Na žalosfe, sve je to bilo, a sad se samo spominjalo. Nestalo sasvim blagostanja,
nestal o š u m a^ nestalo vinograda i voćaka, nestalo torova s ovcami; kud god okom
kreneš od Furijana i Ladjevea pa do Slunja 1 CvitovJća, neopažaš drugo nego pust u
goiiet , a kano gljiva trna sve to više poderanih kueica većim dielom bez staja,
bez ograda, bez dvorišta i bez vrtova. Nestalo i pašnjaka i samo joŠ otimlje
mah hmedju kamenja bujad, to jest paprat ih sfcelja. Šuma se odaljila, te tako
pvopadoae zdanja i radi pomanjkanja gorivih drva ponestade ograda, drvljadi
kraj cesta, voćaka, dudova pak i is´tog već grmlja. Zemlja biva sasvim pusta
goliet, koja se počlraa pretvarati u krš,


Nepitajmo sada, što je krivo svoj toj nevolji, nego priouimo svojski -—´ svaki
pojedini i svi skupa, da si uz pripomoć zemaljske vlade i otmjenijih rodoljuba opet
po malo dobavimo blagostanje. Pomozimo visokoj vladi pri gojitbi Šuma, pružajući potrebitu
jeftinu rućuu radnju i čuvanje gajeva. Zamolimo dobavu sjemenja i nasada
raznog drveća, a uza to i jelovine, smreke i osobito cerovih hrastova, koji u
ogrdiuskih dubravah liepo napreduju. Zamolimo kroz naša poglavarstva dobrog sjemenja
za obnovu paše, jer gdje stelja bujno raste, hoće još i drugo koristno bilje,"


Izpustivši konac toj tužaljki, u kojoj se moli brza pomoć od preuz, gosp. bana,
nadovezujemo, da je to zaista vrlo Žalostna viest, koju pisac onoga kraja javlja, nu
to naricanje došlo je dosta kasno, jer uz sve nevolje još ni danas nije doŠao puk
onoga kraja do te uvidjavnosti, da treba šume čuvati kao oko u glavi^ pošto
se ondje sieĆe nemilice i ono malo, što je još preostalo, A što će biti onda, kad nestane
i onoga, sto još ima? Nepomaže tu ni gajenje šuma, ni pošumljivanje
golietij ako bude narod smatrao šumu samo za to, da se nerazborit o sieĆenedozvoljeno prisvaja^ krći i pali. Što basni Sumu gajiti, ako se silom
u gon i stoka u mlade ogoje, da se obrsti mlada šumica^ koja je jedva živiti počela?
Iz takove obršteue šumice neće nikad biti stasite šume. Treba dakla da svi o
tom radimo, da sborom i tvorom podučavamo narod o svestranoj važnosti Šuma, a imenito
imali bi to činiti oni prijatelji puka, koji 8 njime žive, a gdje nebi koristila dobra
rieč, neka za občuvanjo šumu takodjer i oblasti sva u zakonu dozvoljena sredstva naj




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 325 —


strožijc rabcj požto jim i 5um. zakon (g. ti2. i ^3.) puatožcEije i iiciilioduo postupanje aa žumami, ~r —


Vojvodkinja grjerokradica, Vojvodkiuja Maibourrugh lovila je u svom lovištu,
t« je lom prigodom nastrieliJa „^rrousclialjji"´. Kako je bib blizu medjc lovito^ odleti
Dastricljena ptica na tudjc lovište, a vojvodkinja za Djom. Pošto je zakonom ustanovljeno,
da ae nesmije na tudjemu lovištu loviti, bude vojvodkinja prijavljena zbog zvjerokradje.
Englezki je zakon u tom vrlo strog, ali je vojvodkinja riešena od obtužbe, jer na u
zakouu nigdje ne govori o ženskih, nego sumo o m u ž k i Ii zvjerokradicuh!


Boba za obaraaje (sjeenju) stabala, Wesfcfalsko ekoBomičko družtvo odgogorilo
je na pitanje: „koje je pravo godišnje doba za sjeSnju stabala", da je ta doba
zim a i to imenito mjesi^c prosinac , Sa pokus uzeli su (-ctiri posve jednaka
omoi´ikova stabla, koja su na istom tlu porasla, te su u tu svrhu posjekli jedrio u
prosincu, drugo u siecnju, fret-e u veljači, a Četvrto u ožujku. Od svakoga stabla
otesana je po jedna greda, te su takove grede pojednako obieretili.


Fokusom je dokazano, da je čvrstoća u siecnju oborene omorike za I2^j^^^ u
veljači oboreno za ´20^|^^^ a one u ožujku oborene za 08*^/0 manja, nego čvrstot^a u
prosincu oborene omorike.


Osim toga zakopali su dvie omorike u vlažim zemlju. 17 veljači oborena
sagDJila je za dvie godine, dočim se je u prosinc u oborena omorika 16 godina
zdrava uzdržala.


Slični pokusi učinjeni su 1 sa kolosi (kotači) od bukovine. Kotač, koji je načinjen
od bukve u mjesecu veljači oborene, trajao je samo dvie godine, od bukve,
koja je u prosincu oboroitii bila, trajao je punih 6 mjeseci.


Naslov svršenih slušatelja na e. i kr, školi za zemJjotežtvo u Beeu.
Slušatelji tehničke škole i c. kr. škole za zemljotežtvo u Beču držali su sjednice o
budućem naslovu svršenih slušatelja. U sjednici, koja se je na spomenutoj visokoj školi
prošle godine kod zatvorenih vrati obdržavala (pristup bio Je dozvoljen samo slušateljem),
viećalo ae je dugo 0 tom predmetu, te je napokon sastavljena peticija, koju
je prof. na istoj školi 1 podjedao narodni zastupnik dr. Q. Marclet predao saboru.


U toj peticiji zahtievaju slušatelji, da jim se s razloga, Što se zahticva za studij
šumarsk e znanost i izpit zrelosti, trogodišnje trajanje učenja, te polaganje
državnih izpita, podieli na koncu naukovanja zakonom zaštićeni naslov, s kojim bi bila
spojena ona prava kao sa naslovom ^doktora " svršenih sveučilištuih slušatelja.


Peticija nije do danas još riešena, nego se čuje, kako veli „\Yieit. laud\rlth.
Zeitung", da če gospodarstveni odbor sabora predati peticiju vladi na mnienje, te če
se to pitanje iza toga valjda doskora riešiti.


ČitaFBo u zadnjem broju „Oester. Forstseitung"; da je ausfcr. vlada dozvolila
8 milijuna for. za zidanje šumarsk e visoke škole u BeČu. Već je sbilja vriemc
bilo, da se nova sgrada sazldje, jer one sgrade, a kojih je sada spomenuta škola
smještena, nezadovoljavaju svrbi, a plaČa se za njih 20,000 for. stanarin e n a
godin u već kroz punih 19 godina.


Kovi šumarsko-geodetski universalni nastroj (instrumenat). Još god.
1890. vidio sam na gospodarsko-šumarskoj izložbi u BcČu izloženu malu universalnu
spravu, koju je konstruirao poznati dvorski optičar „Neuhijfer u. Sohu", a, sad
mi je ta sprava došla po drugi put savršena u ruke, te ću ju u kratko opisati.


Već odavna su inžiniri, a naročito šumarski inžiniri, žudili za takovom jednom
universalnom spravom, kojom bi mogli raditi sve Šumarsko-geodetske poslove. Sprava
ima vrlo praktičan i nošljiv oblik, a što je najglavnije — svestranu uporabu.


Na jednom orašku (Nuss) sa krctajućom krugljom i sa Četiri horizontalna šarafa^
od kojih se trenka produžuje u tuljac (ZapfoalHlIsc), s kojim se pričvrsti stroj mi




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 326 —


sUljku, sjedi liorizontabi krug od prilike 7 exB. proiojera, & ovaj je u stupnjeve razdieJjen,
te se moie oa ujemu ya noakisom mi 10 minuta tačao ^it&tL


Albidada iiodi nouius, sprava za uevršt^enje sa sitsjornjeraim (rnkrometerniii))
krcianjciu i libelu sa (loriaoutalnim položajem. Na cesifci´aii, na rašljastih nosiljkali stoji
od prilike 16 cm. dugi, sa okularoio, krstom od Biti i sa niti za udaljenosti proviajoui
daleka^Itid (sa lO-strukim povećavanjem i 1-7 cm. velikim promjerom objektiva).


Dalekogled nosi libelu sa razanje (niveliranje), koja okomito stoji prema libeli
na alUidadi. Na jednom kraju poprieeue osovine (kretajutSe osovine) dalekogleda nalazi
se kazaljka sa nomusoai, s kojoiii se mogu na uosiljkab nala2e(!em se okomitom
luku kutovi taeno do na 10 minuta čitati. Okomiti luk izaa dva podjelka i to jedan
2;a stupnjeve, a drugi za postotke. Podjelak za stupnjeve može se upotrebiti za mjerenje
kutova za visine i za nizine do 40 stupnjeva, a postotna podjelka za oznaSenje
positivnili i sicgativnih strmina do na 80 postotaka,


Na drugom kraj« okretajui.´e se omv´me napravljena je sprava za, grabo i iiao
okomito kretanje dalekogleda. Dalekogled je tako uprillČenj da se može na njega i
libela postaviti.


Nastroj se nosi na remenu i to u kovcežiću (satniji) od jake kože u veličini
poljskog dalekogleda. Kod uporabe postavi se na tronožan stalak, koji je od tvrdog
drva napi´avljen.


Iz ovog opisa vidi se, da su gornje tvrdnje tičući se skraćenog (kompedieznog)
oblika stroja osnovane i istinite, a osim toga je isti samo IG cm. visok^ te inklusivno
sa kovč-ežit´ein samo 1Y? kilograma težak. Udaljenosti na instrumentu mogu se citati
sasvim taeno prostim okom^ prem se u kovčežiću joŠ i jedna povećaljka (lapa) nalazi.


Pošto se Nerilioferovim nastrojem mogu mjeriti liorizontalni i vertikalni uglovi,
nivelirati, odstojanja mjeriti, a oyim toga, ako mu se doda jos i busola, mogu se koristuo
U2)0trebiti sve prednosti busollna instrumenta. Iz toga sliedi^ da se onaj nastroj
može sa sigurnošću upotrebiti skoro za sve šumarsko-geodetske poslove^ ako se ne iziskuje
veća tačnost, nego sto je na ovom nastroju ili ako sam posao ne potrebuje preeiiiue
nastroj« za mjerenje kutova 111 za niveliranje.


U ob<^e može se ret^i, da će u najviše slučajeva posve zadovoljiti svakoga Šumara
ovaj insirumenut kod različitog premjeravanja, te će mu biti dovoljan pomoćnik i u najnepogodnijem
položaju tla.


Za eksakfcnu i elegantnu izradbu instrumenta jamĆi čuvena i poznata firma
Keuhoferova,
Instrumenut (sa uključivo satnijom, remenom i stativom) stoji 80 for., a sa dodatkoDi
busole stoji 100 for., te prenosna ploĆa k busoli stoji oko 10 for.


Ovi podatci neka bmlu dovoljni svakomu šumaru, koji bi btjeo kupiti ovakav
jt´dan nastroj za svestranu porabu, pa ako bi se btjeo na to odlučiti, onda preporuĆam
da kupi Neuliuferov nniversiilnl instrnmenat koji će mu u svakoj prilici dobro doći i
korisfcno poslužiti. M. 0.—L.


Barthova sađiljka. Ovu spravu za sadjenje šumskih biljka konstruirao je Ćeski
suiam- Anton Bartli. HadiJjka služi naroćito zii pravljenje jamd za. sadnice. Ovaj
stroj ubode se na dotičnom mjestu, gdje se saditi želi, okomito u tlo, pri ćem obje
radnićke ruke pritisnu na držalice odozgo, dooim se desnom nogom Ćvrsto stane na
dolnji klin, da se rukam bolje pomogne kod ubadanja u tlo. U ostalom ruke služe vise
za upravljanje sadiljke, a netrpe pri tom skoro ništa.


i^adiljka pravi trouglastu, n dubijini šiljastu jamu. Sam stroj dugačak je 1 met.,
a težak f>´3 kilograma. Takav stroj načinjen je u tri broja. Stroj br. 1. može prodrieti
tlo u dubljinu od 15 cntm,, br. 2 prudire u tlo do 20 cntm. i br. 3 do 30
<:xitm. Sudiljka stoji 10 for. odnosno 12 do 15 for. Naručiti se može kod tvrdke
Bartb Pista a A d I er-K o s t el c tz.




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 39     <-- 39 -->        PDF

~ 327 --


Slabije žiii-i u tlu pi-eajetT-e sJiflHjka vrlo lako, kako to i^umilac uvjenivn^ ali iaoxe


i jače žile pr^njotiij sikQ se sadlljkom ugodno upravlja,


U rahlom 1 pjeskovitom zemljištu niožo se sadlljka iz tla luko izvoc^i, ako se


malo aavrti, do5im SG U šljimkovitom zeniljiStu kod ubadanja u tlo ista iiapred i


natrag nagne.


Kad je sadioe jamu sadi!jkom napravio i zorniju kraj jame ostavio, pristupi


drugi radnik na red. Radnik ili radnica uhvati biljku Hovom rukom iznad žila i donese


ju k okomitoj stranici jame tako, da žile u jamu dođju. Od one zemlje, koja je Iz


jame izvadjena, uzimlje sad radnik ili radnica s desnom rukom bolju zemlju i trpa ju


ponješto razdrobljenu na žile^ te kad je jama ve<^ prili(´^.no napunjena, onda se ponjeSto


abije, a kad je i to učinjeno, nagrne se i ostala zemlja, dok se jama posve izpuni


i izravna.


Ako je zemljište pi-ikladuo^ onda je za sadnju dovoljno, ako se na 2 sudioca


uzme 5 radnica i 1 pomagai´iica. Izumitelj sadiljke tvrdi, da je ista savrtiena i da je


njezina uporaba za ogojne svrbe izkužana. Šumska uprava Adler-Kosteletza navodi


primjer iz prakse, da je za sadnju od 215.520 biljkjl izdala za kultiviranje saftio


ICl forint i 56 nvčj dakle za 1.000 biljka 75 nvč, Bartli tvrdi još, da se njegovom


sadiljkom može za jednu minutu napraviti najn^anje 5, a najviše 15 jama za sadjeuje.


Kako se odtuđ vidi, sađiljka je sama po seb´ savršena i dol>ra, a priredjivanje


tla 8 istom dosta .je jeftino^ ali ne mislim, da bi so takova sađiljka preporu6iti mogla


kod toliko jednostavnijih, boljih i praktičnijih sađiljka, a najmanje zs naše prilike.


M. 0.
Moda u porabi drva. Sve što na ovom svietu obsfoji mlenja se dan n^ dan ;
ne doduše brzo, ali se ipak mienja. Ljudima se dopadaju nagle promjene, pak zn to
om i nastoje, da se stvarij za koje se sviet osobito zanima, čim brže promietjc. ()m
doduše grieše tim mienjanjein proti postoječim naravnim zakonom, uli što čemo, k;id
tu naglu promjenu ljudska volja zahtieva.
Tu promjenu zoVemo j^moda". Nečemo se ovdje upuštati n povjest naših cipela,
kaputa, šešii*a itd. jer za nas to nebi nikakove važnosti imalo, nego čeiDo upozoriti
na modu n uporabi drveta.
Tko je prolistao nauku o ^^uporabi šuma" naišao je tamo na poglavjc o uporabi
drva u raznih obrtih. Tu se pripovieda, da cigani prave korita iz jablanovog ili u
obče iz svakoga mekoga drveta; pripovieda se. da bačvari rabe hrastovinu, jelovinu
itd. Čitaocu je to nabrajanje posve jasno bilo, dapače bi bio mogao na pitanja^ koja
bi mu se stavila, odgovoriti o tom predmetu i bez da je Čitao „uporabu šnm;r´, jerto
su stvari, koje Čovjek svaki dan vidi. Ako prelistamo koju stariju knjigu o tom predmetu
ili ako sravnimo podatke iz koje tvornice iz prvašnjih i potonjih godina, onda
čemo viditi, da su se i prije razne vrsti drveta u istih obrtih rabile, samo eenio
opaziti, da se je u razno doba jedna vrst vise, a druga manje coasumirala. Ako zapitamo
tvorniČara za uzrok tomu, onda če nam on posve tlegmatično odgovoriti, da tu
„promjena moda" zahtjeva.


NaSi cigani neprave čini mi se nikakove mode, niti se za istu brinu. Oni prave
žlice i korita po starom običaju, a glavno je. da korito bude cielo i da je drvo zdravo.
Umjetno stolarstvo drugačije shvača tu stvar, jer ono se mora ravnati po tržigtih i gledati,
da čim više robe i Čim liepšu robu proizvede. Tjera ga na to kouknrencija i
moda. Stolar raora nastojati, da robi iz običnog drva čim nižu cienu udari, a opet
mora dati Čim ljepši oblik stvarima iz finijeg tvoriva, da ih Čim bolje proda„ Ako stolar
robu prije proda, doči če prije do novca, koji opet kamate nosi, ako s njim robu
kupi. Ako stolar mnogo truda u poku(/tvo uloži na pr, iz hrastove gradje, pa ako se
pokučtvo od takovoga drva malo traži, onda ga neće moči prodat, te ee kvarovat,


jer mu novac ban badava iiložen leži ili će ga morati prodati mnogo jeftinije, pa će