DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 31G — 4. U obćmi Selce Rastavljena je sadjeoje u „Maloj Straoi´\ te je u tu svriiu upolrebljeno 24000 litara lirastovog žira. 5> U obćinl Drvenik popuajeoi m prijašnji isasađi branjevime ,,Pareb" sa 1600 lit. hrastovog žira. B) U području ki\ kotarske oblasti Sušak: 0. U obćmi Sušnik Likodjer nastavljeno je sadjonje lira^tovog žira tako, da je od istog u braiijevini „Solia´*" posadjeBO 3200 litara, 1. U obćiiii Kraljevica u kraškom predjelu „Oštra" kraj morske obale posadjeiio je GOOO koni. jur odraslih biljka od pajaaeoa. 8. U obćiiii Grobnik posadjeno je u bruujevioi „Kosica" nad Buzdobnjem 2800 trogod. presadnica crnoga bora; nadalje u branjevini „Zalucke´^ 2800 kom. bagrena, 5000 kom. gledicije, 3400 koia. pajaserui i 18.000 kom. crnog bora. U pođruSju obćiue Hreljiu i Krasice Bije se tečajem prošle jeseni ništa radilo, pošto je po izkustvu dokazano, da ondje proljetne radnje znatno bolje uspievaju. C) U području grada Bakra posadjeno je u rudini „Mandić*´ 350 jačih topola i lOOO kom, cetirigodišnjih presadnica bagrena. U svrhu uzgoja potrebitih biljka za buduće ogojne radnje uredjeno je pet povećih sjemeništa i to u području obćisie Grobnik, Hreijin, Krasica i Novi. Proljetai usjev kao i dvogodišnje mlade presadnice liepo i kriepko napreduju tako, da za đojduće proljetne ogojtic raduje ima a zalihi preko 150.000 biljka crnoga bora, 60.000 biljka pajasena i lOO.OOO biljka bagrena — dakle znatno vi,^´e, nego će trebati obzirom na novćaua sredstva, koja u ta svrhu stoje na razpolaganje. 0 uspjehu gore navedenih jesenskih kultura ne može se za sada ništa stalno izviestiti. Uslied povoljne jeseni i zime nalaze se !!iladi nasadi u dosta dobrom stanju, te će o konačnom uspjehu odkičiti naravno dojduće ljeto osobito pako mjesec kolovoz, koji je najpogibeljniji za ogoje obzirom na običnu potrajnu sušu. U proljeću god. 1891. izvedeni nasadi dosta dobro uspievaju, a isto tako i stariji rasadi liepo napreduju. Pod oblastnu zabranu nalazeći se kraški predjeli t. z. „branjevine" strogo se čiivaju, te se ondašnja vegetacija — porasla iz žilja i korienja — reć bi iz samoga kamena bujno razvija. Osobito liepo napreduju kraške branjevine u području obćine Novi, Crkvenice, Hreijin, Grobnik i Grižanih, gdje je za čuvanje tih predjela namješteno posebno lugarsko osoblje na trošak zemlje. Žalibože tako povoljno ne mogu se izjaviti o stanju kraških branjevina područja obćine Drvenik, Bribir, Krasi(^a i Selce, gdje jo nadzor veoma nedostataUj jer spomenute obćine radi siromaštva niesu u stanju uzdržavati toli nuždno lugarsko osoblje. Od prieke je potrebe, da se i za ove obćine namjeste lugari na zemaljski trošak, kako je to izhođjeno za gore spomenute obćine; n tom sn)jeru se je već više puta nastojalo, ali dosad bez´´uspjeha. |