DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
!zvješće o stanju šumske oprave za IL polugodište I89L y području modruškoTiečke županije, L Suiiisko-gospođarstveiii odiiošaji podra^iiit lii´barsko-iMoviut šrma. U šuinako-upravnih kotarUi Delnice i (:Jrobnik akorom sa dovršene predradnje oko sastavljenja šumsko-gospodarstveniii osiKJVa, za urbar, šimie, pa je pouzdane nade, da će dotične osnove dogotovljene biti do konca god. 1892. Oko ogojisih radnja nastojalo se je u jej^eui obi^irom aa nepovoljne fiuaucijalne okolnosti u obće dostti revoo. Osobito iztaknuti je obćiuu (]erovo (šumarija Čabar), koja je dala posaditi na raznih predjelih 27,300 kom. trogodišnjih biljka crnoga bora; nadalje obćinti Dehdce (šumarija Delnice)^ koja je nasadila 5 jutara starijih čistina u „Zrinskom vrhu" sa 2G.2U0 tri do četirigodišnjih omorikovih presadnica. U području obćine G-robuik (šumarija (Javle) posadjeno je na kraških predjehh 24.200 koin. dvogodišnjih biljka crnoga bora, pajasena i bagreoa, nu ove radnje izvedene su na zemaljski trošak. Za uzgoj potrebitih ]iresadniea za dojduće ogojnc radnje uredjeao je 11 povećih šumskih sjemeništa u pojedinih urbar, obćina tako, da imade znatna zaliha biljka. Tečajem mjeseca rujna i kolovo^^sa pregledane su šume i šum. gospodarstvo područnih urb. imovnih obćina, te su povodom tmi opredieljeaa mjesta i površine za tekuče godišnje sječe vine, naplodjivanje i proredjivanje. Na temelju dotičnih izvješća izdane su potrebite odredbe i naputci. U području šuma urb. imovnih obćina neima znatnih šumskih kvarova; neovlašćen ugon marvo na pašu, te pobiranje stelja: to su najglavuiji šumski prekršaji. U obće opaža se, da pučanstvo voli napadati na šumsku imovinu susjednih vkistelinstva, dočim svoju štedi i donekle čuva. Žalibože da se tako povoljno izraziti nemogu u pogledu šumc^ urb. imovnih obćina Severin i Bosi- Ijevo (kotar Vrbovsko). Kečena šumska imovina nije još uređjena u smislu normativne naredbe od 4. ožujka 1871. br. 2144, jer su dotične urb. imov. obćine toli siromašne^ da niesu u stanju niti u zajednici namjestiti jednoga kotarskoga šumara. Segregacijom dopitani šum. predjeli razciepkani su na malene i na daleko raztrešene čestice tako, da je nadzor veoma tegotan, ako ne posve nemoguć. Privremena uprava i nadzor tih urb, šumil povjeren je obć, poglavaratvu, ter su namješteni potrebiti čuvari; eventualne odkaze nrb. pripadnosti na drvu većim dielom za ogrievna drva, obavlja šumar susjednog vlastelinstva. Konačno uređjenje nsliediti će nakon dovršene segregacije šumž, drž. gospoštije Fužine, koja je već u tečaju. Nakon sudbene predaje segregiranih šuma novoustrojenim urb. imov. obćinain zaokružiti će se novi šumsko-upravni kotari tako, da će se istim shodno |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
-^ 310 — dodieliti i arb. šum6 područja upr. obćioa Bosiijevo i Severin i time ondje osjegurati potraJBo šumarenje. Isto tako ua skotom očekuje se sudbena predaja segregiranili šuma drž. gospoštije Vinodol u području kot. oblasti Sušak i Novi. Obim tim segregacijafii pripasti će znatan šumski posjed oMumm^ te će se isti morati što brže sliodno urediti ustrojenjem pojedinih šuinsko-upravnih kotara. Tim povodoia upozorujem i^a jedou vele^´ažnu okolnost, koja bi danas sutra mogla iiiiati veoma pogubnih posljedica 2a pučanstvo t z. gorskoga kotara (područje kralj. kot. oblasti Čabar i Delnice). U zadnjih godinab započeta je naime prava agitacija, da se na temelju § o. čL V. od god. 1870. 0 pospješenju uredjenja urbarskoga provede u gorskom kotaru individualna razdioba urb, ob(5ioskib pašnjaka. U tom predmetu predložene 3u već razne molbe pojedinih urbaraih obćina sa podpisom skoro svih pravonžitoika. Nije čudo, da je ova nesretna zamisao našla umogo prijatelja u žiteljstvu, ako se sjetimo, da su dotični obć- pašnjaci obrasli sa liepom visokom jelovom šumom, dapače da su mnogi obrasli sa liepšom i vriednijom šumom, nego što su oni predjeli, koji su segregacijom dopitani pravoužitnikom u ime ;,prave šume", odnosno u inie ..drvnvenJB..^ Spomenuta agitacija potiče od pojedinih bezdušoih i lakomih spekulanta, koji iz nepoštenoga koristoljublja zavadjaju neuko pučanstvo, samo da se što lakše obogate, pa ])ilo to makar na propast ciele okolice. Oni naioie dobro znadu: da čim bi šujnom obrašteni pašnjaci đoŠli u vlastničtvo pojedinca, da bi ovi — skrajnoga siromaštva radi — bili prisiljeni prodati i posjeći sve, što se samo unovčiti dade. U kratko vrieme nestalo bi šume, koja krševito tlo trajno štiti, a neizbježiva posljedica bezumnoga toga postupka bila bi: gol krš. Tako bi ondašnje žiteljstvo za malo godina ostalo i bez šume i bez pašnjaka — a što onda? Žalostni primjer pogubnih poslieđica takove idiviđualne razdiobe pruža nam ondje susjedna Kranjska ; nedao bog, da bi se slična narodno-gospođarstvena pogrieška počinila i u našoj domovini. Uslied jiir spomenutih sada predstojećih zakonskih ustanova žalibože nije u stanju upravna oblast zapriečiti individualnu razdiobu urb. pašnjaka, im što je mogla, to je i učinila, t, j . nastojala je što više otegotiti dotičnu provedbu tako, da dosada do konačne provedbe nije došlo. Nadajmo se, da će se kod sastavljanja postojećega zakona 0 razdiobi i uredjenjii „obć, pašnjaka´´ uzeti osobiti obzir na obrašćene predjele „kraškoga područja´´ i tim pripriečiti užasnu nesreću, koja prieti cielokupnom gorskom kotaru.* "^ Ovoj potrebi sbiJja Je itdovoljeno i to uetanovom g. 2. novoga zakona o razdiobi i uredjoBJu o´bć. parnjaka, po kojom je potrebita privola upravne oblasti, da provede individualna raadiobsi obrašteniU ob^5iuskili pašnjaka. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 311 — II. Šmusko-redarstvem aKlnošaji u oMe. biimsko-TiddarHtvem odnošaji u području ove župauije veoma su žalostai; liajglavoiji uzrok tomu je pomanjkanje toli potrebitih šumsko-upravnih organa kod podčinjenih kr. kotarskih oblasti^ bez kojih je absoiutno nemoguća točua provedba i obdržavanje ustanova šumskoga zakona, te inih oMastaih propisa. Dz to pridružuje se još i ta nepovoljna okolnost, što je vršenje šumskoredarstvenoga nadzora nad najvećim šumskim posjedom t. j . onoga od imovnih obćina (krajiškoga područja) kao i onog od državnog erara prema sadašnjim obstojnostim sasvim nemogućan. Uslied tih nepovoljnih obstojnosti postala je najvažnija ustanova šum. zakona t- j„ §. 23. (po kojoj su političke oblasti dužne nadzirati, kako se nastoji oko područnih šuma i lugova) posve mrtvo slovo; tomu đosliedno i toli važna ustanova §§. 7., 10., 13,, 16,, 44. i 50. Predstojećim uredjenjem šumsko-upravne službe u našoj zemlji nadati se je, da će i u toni px-avcu okrenuti na bolje, što bi bilo želiti u obćem intei´esu. U onih kotarih, u području kojih ima urbarno-imovnih šuma, dodieljen je ureda radi dotični kotarski šumar kralj- kotarskoj oblasti kao strukovni izvjestitelj ; nu naravno, njegov javni službeni djelokrug je veoma ograničen. Isto tako je veoma nedostatan i sam nadzor nad šum. imovinom u obće; nadgledoa okružja pojedinih lugara odveć su prostrana i raztrešena tako^ da je valjan nadzor skoro nemoguć; uz to je dobar dio lugarskoga osoblja po dulje vremena zabavljen premjerbenim poslom kod raznih šumskih prodaja; lugarske su plaće pako tako kukavne, da nedostaju niti za prehranu jedne osobe, a kud i kamo za mnogobrojnu obitelj. To su bez dvojbe najglavniji uzroci ogromnih šumskih štet^, koje su u nekojih predjelih ma baš na dnevnom redu. Svi oblastni kontrolni propisi ^izvan šume"^ u svrhu preprećenja kriomčarenja sa šumskimi proizvodi malo ili ništa nekoriste. Namještenje dovoljnoga broja valjanih i čestitih lugara uz primjerenu plaću, ter brižno i savjestno nadgledanje njihovoga službovanja u šumi: to su jedina sredstva, kojimi će se uspješno na put stati svim sadašnjim nepodopštinam. Da se šumskim navalam od strane pučanstva što brže i što kriepčije i izdašnije na put stane, učinjeno je sve, što se u obće po postojećih nepovoljnih okolnostih obiastno učiniti dade. — U tom smjeru izdane su razne odredbe, te su ponovno pozvane sve područne kralj, kotarske oblasti, da lugarsko osoblje kod prepriečivanja šumskih šteta pripravno i kriepko podupiru, prijavljene izgrede bezodvlačno i strogo po zakonu razpravljaju i prosađjuju, te osobito nad tim bdiju, da se presudjene šumske odštete odmah energično utjeravaju. Žalibože unatoč dosta brižnom nastojanju upravnih oblasti, osobito u pogledu utjerivanja šumsko odštetnih zaostataka od prijašnjih godina, nije se ipak polučio poželjeni uspjeh. Tomu je bez dvojbe najglavniji uzrok poznato skrajno siromaštvo krajiškoga pučanstva, ter ondašnji veoma žalostni narodno-gospodarstveni odaošaji. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
,;.,:/— 312, — Uslied aavedeaih nepovoijnib okolnosti nije čudo, ako se ogroami stariji zaostatci šumskih odšteta sporo umanjuju; glavna zadaća podćinjenih kralj. kotarskih oblasti ioia biti strogo nastojanje, da se postojeći zaostatci od prijaŠBJih godina sa novimi nepovise; s toga moraju najprije brižno bditi nad tim, da se u zadaje vrieme presuđjene odštete odmah energično utjeravaju uz postepenu odplata starijih dugo vina. Sliedeći izkaz o utjerivanju šumskih odšteta tečajem zadnjega četvrtgodišta 1891. pruža oani jasnu sliku dielovanja pojedinih kotarskih oblasti. Podrueje 1 imovna Zaostatak koncem : Prirast , tečajem Ukupna Utjerano tečajem Preostane kralj, kotar. oblasti obeiiia III. uetvrtgod. 1891. IV. oetvrtgod. 189L tražbina IV, četvrtgod. 1891. zaostatak ibr ne.f for. |ne. for. n^´. for. ač. for. ne. 2. 3. VoJElć-..-.. SlunjOgolln^ 1 1 -3 ´a ^ c/J g ^ S ´´"^ g ^´^´ 17 72a 72..904 ^53 i 11 495 54| 3275 1 - 6 18 218 15176177 — 251 17 9.61 69| 3.191 1, ^ 84 29 17.256 72.986 . 251 33 40 81 Ukupno... 90879 47 3768 2! 94-647 67 4153 13,90 494 54 ´ 4, ´ -´ r Sluaj „ 53 — 25.192 63 3.958 13 21.234 40 5. -^ g g 25.192 Novi 23 424 54| 5.369 77 192 62 5.177 15 6. ;S g :Ć3 I 4 945 Ogulin, .,. . g, .g ^ 58 311 93 2.228 17 60.540 10 3.217 38 57.322 72 o .| Ukupno... 88 449 69 2J52 71 91,102 40 7 368 13 83.733 27 Postignuti resultati, ako i ne dokazuju baš´sjajan uspjeh, ipak su obzirom na iztaknute okolnosti dosta povoljni TJ području svih kr. kotarskih oblastih osim Novljanske, utjerano je tečajem IV. četvrtgodišta 1891. više, nego li je u istom razdoblju na novo dopriraslo, te se je ukupna dugovina ipak umanjila. Slično stoji i sa tražbinom državnog erara, ´ i´^ Nu rečeni šumovlastnici kao da niesu zadovoljni sa dosadašnjim uspjehom; kako imovne obćine, tako i državni erar postavili su u,zadnje vrieme posebne ovrhovoditelje u svrhu, da prisilnim putem što brže utjeraju ogromne zaostatke. Da njihovo djelovanje bude što uspješnije, đopitano jim je´u ime nagrade 15—20Vo od utjeranih svota. ^ Žalibože dotično poslovanje, prem je od neizmjerne važnosti za područno pučanstvo, obavlja se bez ikakvog oblastoog nadzora; namješteni ovrhovoditelji postupaju više puta bezobzirno i silovito samo da,što više zasluže, đočim vrhu utjeranih iznosa nepostoji nikakova" kontrola. Hoće li takav nerazboriti postupak |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 313 — biti u iatereau sumovlatstiiika — veonia dvojim; usaprot čvrsto sam uvjereu, da će imati pogubnih posliedicu za satim šuaitikii imovinu/´^´ Bezobzirnim ovršnim postupkom utjerati će se doduše znatnije svote od starijih dugovina, BU taj uspjeh biti će bez dvojbe samo iluzorne naravi, ukupoi zaostatak odnosno dugovina ostati će bo ista, jer će se opet izjednačiti sa novopriraslimi dugovinaini. Skrajuo siromaštvo pučanstva bivše vojne krajine biva danomice sve to veće, od iieobhodae je dakle potrebe, da se kod utjerivanja ogromnih zaostataka starijih šumskih odšteta obzirno i postepeno postupa^ jer svaka prenaglost u tom pravcu moghi bi se u budućnosti teško osvetiti, pošto žiteljstvo ueimajuć nikakovih vrela privrede, biti će konačno prisiljeno pomoći si opet sa šumskom kradjom. Dao bog, da ovo mnijenje oprevrgou činjenice dojdućih izkazS. o uspjehu utjerivanja zaostataka šumskih odšteta. Konačno spomenuti ću nepovoljno stanje šuma t. z. seoskih ili mjestnih obćina područja bivše vojne krajine. Šumski taj posjed razciepkan je na malene i raztrešene čestice u neposrednoj blizini pojedinih sela. Ondašnje žiteljstvo ne smatra te šume obćinskom imovinom, nego gotovo ničijom, držeći, da je svakonm prosta poraba i zloraba, što je osobito pogibeljno obzirom na kraški karakter šumskoga tla. Uslied oeizmjerne važnosti tih šumica, osobito u području kr. kot. oblasti Slunj i Vojnić, u kojemu je već sada zavladala skrajna oskudica na ogrievnih drva, iuistojalo se je u zadnje vrieme spasiti te šumske predjele od konačne propasti, te su namješteni pojedini žitelji kao „čuvari´^, nu žali bože uz kukavnu godišnju nagradu obzirom na veliko siromaštvo dotičnih obćina. Uredjenje šumske uprave tih seoskih ili mjestnih obćina, poput one, koja postoji za urbarno-imovne obćioe t z. „provincijala´^ velevažno je pitanje za ondašnje pučanstvo; nu takovo uredjenje može se samo provesti iz zemaljskih sredstva, jer krajiške obćine neimajuć nikakovih dohodaka, mogu se tek kukavno uzdržavati nametom od 200, 250 dapače i 270^7in ^ bojati se je, da će se ogroman taj namet uslied odkupa regalnoga prava točenja u nekojih obćina još i povisiti. Namještenjera toli potrebitih šumarskih referenata kod kr. kotarskih oblasti dalo bi se i tim potrebam udovoljiti. U pogledu provedbe nekojih važnijih šumsko-redarstvenih odredaba iztaknuti ću još sliedeće: Naredba zem. vlade od 18. ožujka 1888. br. 26.662 o odstranjenju koza, 0 zagajenju jednoga dieia obraštenih obćinskib pašnjaka provadja se ozbiljnom voljom i dosliednlm radom. * Visok, odpisom od 9. ožujka t. g, br, 10,646, na prestavku presv, gosp, kr. vcl. župana odgođjeno je ovršno iičeiivanjc šumskih odšteta glede imovni obcma ovdašnjega podnir;]?^ ; podjedno učinjeni su shodni koraei na kr, ug. ministarstvo za poljodjelstvo, da putem kr. Suui ravnateljstvu u Zagrebu i^dade odre Ibn o obustavi ovranog ueerivanja Suuiskih odštetu za kr, držav. sum. crar» ter da posftvljene ovrhovoditcljo opozove. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 26 <-- 26 --> PDF |
~ 314 — Osobito brižno rrastojuiu seje oko oilstranjeiija koza tako, da zadovoljstvom mogu priobćiti, da zninijeni lipravEili oblasti neima više niti jedne koze u cielom područja laodniško-riecke župuiiije, žto je svakako vanredun uspjeh, ako se pomisli, dd ]\h je po oblnstiium popiaii koncem godioe 1881). preostalo bilo još i^9.´Sii(-> kossada N:i temelju iste naredbe stavljeno je pod oblastuu ;^abranu 11.801) jut. lllf^in´* obfašteaih obdiiski´ii pašnjaka, te je odredjeuo, da se ti predjeli cim bolje covajii. Uslied kvale vriedaoga iiastojuaja )iučekika obć. Ferjasice gosp. Marka iMiiikovića započelo se je sa pošiauljivaiijeui obć. pašnjaka „Sovicko-polje", a a tu svmu zaokruženo je preko 200 jutara, te je posadjeno 20.000 kom. trogodi^ uijib omorikovib biljka, doćiui je jedan dio posijaa sa omorikovim sjemenom. Doaioljiibaii taj rad nagradim je kr. zemaljska vlada sa iiovćaiiom podporom od uOO for. — JJojdućeg proljeća nastavit će se te ogojne radnje, za koje su već 11 pripravi potrebite presadnice uzgojene u posebnom razsadniku. Dozvole za paleiije vapnenica, koje su jeđaoć bile na dnevnom redu, — ograničene su sada samo na oaJBUŽdniju potrebu, te se izdavaju samo onim moHteljem, koji dopršnesu dokaze, da posjeduju već u pripravi za palenje potrebitih drva, pribavljena na dopušteni Bacia. Žalibože ne mogu se tako povoljno izjaviti o provedbi velevažne naredbe od Kl ožujka i^Ss. br. (iu68 u predmetu uredjenja vrela i obcavaoja zaštitnih pojasu vrelovlja, prem je kr. županijska oblast izdala obsirne naputke i ućinila sve, sfco se uoiuiti dade. Nu primjećujem, da je provedba te naredbe nagazila na razne strukovue poteškoće, koje područne kr. kotarske oblasti uslied pomanjkanja šum„ strukovnog izvjestitelja niesu bile u stanju svladati; nadalje mnogo vrela kao i opredjeljeui zaštitni pojasi leže na privatnom posjedu, a izvlastba nemo.se se lako provesti uslied postojećih zakonskih ustanova Unatoč svemu tomu moglo se je ipak više postići u tom pravcu; — hvale vriednn iznimku ćine san)o kr. kotarske oblasti Ogulin^ Vojnić i donekle Debice. Svakako nastojati će se^ da se ta velevažna naredba toćno provede i obdržava u cielom, području, bilo to i uporabom najstrožijili mjera. In^ sumsko-redarstvene odredbe provadjaju se dosta revno, osobito u području onih kr. koparskih oblasti, kod kojih je dodieljen kotarski šumar kao strukovni izvjestitelj. Tećajem II. polugodišta predloženo je područnim kr^ kotarskim oblastira ukupno 8993 prijava šumskih prekršaja, od kojih je riešeno 5038, d.oćim je o355 ostalo nericšeno, odnosno nalaze se u razpravk Prizivi, koji su u tom predmetu ovamo predloženi, riešeni su po mogućnosti prije. II svrhu poboljšanja t^umsko redarstvenih oduošaja obdržan je po ustanovah vladne naredbe od 2. ^)žujka IL^OI, br. 30,551 nižji državni izpit za lugafsho, odnosno ^uim.sko-tohničko ponjoćno osoblje i to 10., 11,, 12, i 13. kolovoza 189L K rečenom izpitu prijavilo se je 3^ kandidata, a pripušteno je o8, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 27 <-- 27 --> PDF |
nu od ovih pristupilo je samo 28. Po doticBom iskazu o kvaliiikaciji ifro^i^lriHen je 1 kandidat dobro sposobnim, It) dovoljno sposobiiiml, dočim sa 8 reprobiraui. Opaža ye na žalost, da područna vlasteliastva uuatoč opetovaBih ovdasjsjik opomena iiesile svoje lugare na polaganje lugarskog i^piU^ prem da bi to bilo od iieobodae potrebe- Sadašnje nepovoljne okolnosti nedopuštaju svestranu strogu provedbu ustanova toc. a) § 2. naredbe ministarstva unut. odjek i pravosudja od L srpuja 1857. (zemalj. vlađ. list god. 1857« raz. 1. strana 447.), po kojoj naredbi kr. kotarske oblasti uebi suijele zaprisegnuti za kgarsku 8lažba (u smislu § 52. šum. ztik.) takove osobe, koje ne dokažu, da su sa dobrim uspjeboio položile iiižji državni izpit. Glasom § 53. šum. zakona samo obiastno zaprisežeuo lugarsko osoblje smatra se u službi lugarskoj kao javna straža, te uživa u ovom obzirom sva u zakonib utemeljena prava, koja idu poglavarstvene osobe i straže gradjanske, te je takovo osoblje vlastito u službi nositi navadno oružje. Prije ili poslie morati će se u interesu šumskog redarstva točno provesti ustanova spomenute naredbe osobito glede lugarskog osoblja, koje je namješteno kod privatnih gospoštija, a to tim više, što je kako lugarsko osoblje imovnih obćina, tako i ono od držav. erara prisiljeno položiti propisani lugarski izpit sbog đeiioitivnog imeBovaDJa, odnosno sbog prava mi mirovinu- HL PdišiiiisljeHJe krasa u Priiiioijii. Padnje oko pošumljivanja primorskoga krasa prilično dobro napreduju. Prošlogodišnja vanredna i dugotrajna suša kao i neobična zimska studen mnogo su kvara naniele mladimi nasadima, osobito u podničju obćine Hreljiu, Novi i Sušak« Nu u proljeću, a taB:o i o jeseni god. 1891. brižno se je nastojalo oko popunjivanja znatnijih praznini, sa novirai nasadima. 0 radnjah, koje su izvedene u proljeću, jur je svojedobno izviešteno. Takove radnje nastavljene su u jeseni i to: A) U području kr. kotarske oblasti u Novom. 1. U obćini Novi posadjeoo je u branjevini »Lukavice" 14.690 kom» dvogodišnjih presadnica od crnoga bora i 2000 kom, pajasena, U predjelu j,Nart^^ 300 kom. trogodišnjih biljka crnoga bora i 300 kom, bagrema. Za pokus naručeno je iz Dubrovnika 100 kom. tri do četirigođišnjib presadnica „Pinus Halepensis" i 100 kom. „Pinus Paruliviana^´ uzgojenih u loncih, ter su iste sa „hljebom^ posadjene u kraškom predjelu „Lupari"". 2. U obćini Grižane u branjevini ,,Pečka" posadjeno je 12.000 kom. pajasena, a na ondašnjih vododerinah 800 kom. jablana. 3. U obćini Crkvenice popunjene su razne praznine prijašnjih nasadii sa 6,600 litara hrastovog žira. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 31G — 4. U obćmi Selce Rastavljena je sadjeoje u „Maloj Straoi´\ te je u tu svriiu upolrebljeno 24000 litara lirastovog žira. 5> U obćinl Drvenik popuajeoi m prijašnji isasađi branjevime ,,Pareb" sa 1600 lit. hrastovog žira. B) U području ki\ kotarske oblasti Sušak: 0. U obćmi Sušnik Likodjer nastavljeno je sadjonje lira^tovog žira tako, da je od istog u braiijevini „Solia´*" posadjeBO 3200 litara, 1. U obćiiii Kraljevica u kraškom predjelu „Oštra" kraj morske obale posadjeiio je GOOO koni. jur odraslih biljka od pajaaeoa. 8. U obćiiii Grobnik posadjeno je u bruujevioi „Kosica" nad Buzdobnjem 2800 trogod. presadnica crnoga bora; nadalje u branjevini „Zalucke´^ 2800 kom. bagrena, 5000 kom. gledicije, 3400 koia. pajaserui i 18.000 kom. crnog bora. U pođruSju obćiue Hreljiu i Krasice Bije se tečajem prošle jeseni ništa radilo, pošto je po izkustvu dokazano, da ondje proljetne radnje znatno bolje uspievaju. C) U području grada Bakra posadjeno je u rudini „Mandić*´ 350 jačih topola i lOOO kom, cetirigodišnjih presadnica bagrena. U svrhu uzgoja potrebitih biljka za buduće ogojne radnje uredjeno je pet povećih sjemeništa i to u području obćisie Grobnik, Hreijin, Krasica i Novi. Proljetai usjev kao i dvogodišnje mlade presadnice liepo i kriepko napreduju tako, da za đojduće proljetne ogojtic raduje ima a zalihi preko 150.000 biljka crnoga bora, 60.000 biljka pajasena i lOO.OOO biljka bagrena — dakle znatno vi,^´e, nego će trebati obzirom na novćaua sredstva, koja u ta svrhu stoje na razpolaganje. 0 uspjehu gore navedenih jesenskih kultura ne može se za sada ništa stalno izviestiti. Uslied povoljne jeseni i zime nalaze se !!iladi nasadi u dosta dobrom stanju, te će o konačnom uspjehu odkičiti naravno dojduće ljeto osobito pako mjesec kolovoz, koji je najpogibeljniji za ogoje obzirom na običnu potrajnu sušu. U proljeću god. 1891. izvedeni nasadi dosta dobro uspievaju, a isto tako i stariji rasadi liepo napreduju. Pod oblastnu zabranu nalazeći se kraški predjeli t. z. „branjevine" strogo se čiivaju, te se ondašnja vegetacija — porasla iz žilja i korienja — reć bi iz samoga kamena bujno razvija. Osobito liepo napreduju kraške branjevine u području obćine Novi, Crkvenice, Hreijin, Grobnik i Grižanih, gdje je za čuvanje tih predjela namješteno posebno lugarsko osoblje na trošak zemlje. Žalibože tako povoljno ne mogu se izjaviti o stanju kraških branjevina područja obćine Drvenik, Bribir, Krasi(^a i Selce, gdje jo nadzor veoma nedostataUj jer spomenute obćine radi siromaštva niesu u stanju uzdržavati toli nuždno lugarsko osoblje. Od prieke je potrebe, da se i za ove obćine namjeste lugari na zemaljski trošak, kako je to izhođjeno za gore spomenute obćine; n tom sn)jeru se je već više puta nastojalo, ali dosad bez´´uspjeha. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Svakako prije ili pn-slie morati će ae Ao togn doći, pa dao hog, sla aelnulft prekasno."^ U obće opaža se, da je priraorsko pučanstvo počelo svraćati osobitu pozornost na pošamljivanje krasa, pa se ustrpljivo pokorava svim vi^e put veoma osjetljivim oblastnim određbam. Šteta je, da malena nov^^.ana sredstva, koja su opredieljena za ogojne raduje na primorskom krasu, te i ine postojeće upravne potežkoće iieđopuštaju, da se taj domoljubni rad razvije ouako, kako bi to neobhodno potrebito bilo za postignuće podpunog uspjeha. Od svih strana primorja stižu molbemeo obć. zastupstva, da bi se oko pošumljivanja krasa sto izdašnije nastojalo. liadostni su to znakovi moralnog napređka, kojina se čovjek prije malo godina niti nadati mogao nije. Ali na žalost nije moguće podupirati patriotička ta nastojanja, nije moguće opravdanim tim željam udovoljiti ne samo sbog pomanjkanja ZSL to potrebitih novčanih sredstva, već i sbog nestašice nuždnog strukovnog i nadzornog osoblja, bez kojega se takove radnje uspješno provadjati ne mogu. TJ područnom Primorju^ osim kulturnih radnja na Krasa, veoma prešne i potrebite sa šumsko-tehničke radnje oko uredjenja i pošumljeoja silnih vododerina i urvina, kojih ima u dolnjoj kraškoj stupnjevini (područje numulinskoga pješćenjaka, Eocena) i to u obćini Grižane, Drveuik, Bribir i Grobnik, koje se godimice sve to više šire, priet-eć užasnu katastrofu bližnjint selara i niže ležećira liepo obrađjenim zemljištem, kako si to na žalost osobito opaža u krasnom našem Vinodolu. Nu ovakove radnje, akoprem su životno pitanje za ondašnje pučanstvo, zahtjevaju velikoga troška, ter se sadašnjimi sredstvi niti započeti ne mogu. Primjerenim povišenjem sadašnje naklade za pošumljenje Krasa, kao i sudjelovanjem interesovanih stranaka, dalo bi se ipak nešto izvesti. Sve dosad navedene kulturne raduje već po svojoj naravi moraju se uz znatnu dotaciju zasnovati i izvesti u većem obsegu, jer samo onda postići će se njeko razmjerje medju uspjehom i troškom. Ne može pako biti dvojbe, da se timi radnjami jednom već ozbiljno započeti mora; nu tomu je već i skrajno vrieme, ako se barem hoće, da se paralizira svakogodišnja deterioracija s kojom dosadašnja dotacija nije u razmjerju. Ovojesenska županijska skupština uvidjavajuć nedostatnost postojeće zaklade za pošumljenja Krasa u iznosu od 4000 for. obzirom na ogromnu zadaću, koja se svladati- ima, ponovno je zaključila, da se predloži opetovano predstavka radi nuždnoga povišenja barem na godišnjih 10.000 for., a to je i učinjeno. Dao bog, da bude uspješno. * VJadinim odpisom od 16. velj;ifc I892„ br. 52.639. odlučeno je namjegtenje lugara za čuvanje kraškili branjevina oh^´ma Drvenik, Bribir i Kra.mce pod iivjet, da jedni) polovicu ustanovljeno lugarske platie dopnnašaja dotične obćiiie, đocim bi se draga polovica i2pla<5ivsla h zemaljskib sredstva. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 318 — No za osiguranje podpiiDOga uspjeha toga patriotičkoga podhvata, koji je bas životno pitanje nesretnog primorskog pučanstva, ne manje važno i prešno je riežonje pitaisja o ustrojeBJu toli oužctae posebne „strukovne uprave´^ za osuraljivaiije Krasa ii Primorju uz iiamještenje potrebitog osoblja poput ooe uprave, koja postoji za. slične radnje a području bivše vojne Krajine (kn nad5: orBis´3tvo 2a pošimljenje Krasa n Senju), Ovo veoraa važao pitanje potaknuto je već u sjednici županijske skupštine od l´J. studenoga 1887., te je dotični zaključak predložen kr. zemaljskoj vladi na uvažeuje predstavkom kr. žup. oblasti od 20. siečnja 1888. br. 8918,, nu žalibože bez uspjeha. Odkada se je započelo sa radnjami oko posumljenja Krasa u Primorju uvidiia se je neobhodna ´potreba za ustrojenje takove povsebne oprave, te je već odpisom zem. vlade ođ 14 ožujka 1877. br. 4.623. n izgled stavljeno imenovanje posebnoga strukovnjaka, koji bi uz pripomoć potrebitog broja izkusnijili lugara te raduje sistematično zasnovati, rukovoditi i nadgledavati imao. Godine 1879, uzsliedilo je sbilja imenovanje prvoga kr. žup. nadšumara za područje bivše podžupauije riecke, koji se je faktično lih bavio sa poslovi oko ošumijenja Krasa, Nakoa sto se je isti ua službi zahvalio, uzsliedilo je imenovanje sadašnjega kr. žup. iiadšumara sa sjedištem na fiieci, koji je započete kultorne radnje nastavljao. Kod bivšega ustrojenja upravnih oblasti postojao je na Rieci kr. žup, nadšumarski ured^ koji je osobito u poslu posumljenja Krasa neposredno dopisivao s obćinskimi poglavarstvi. Na taj način bilo je omogućeno sa neznatnim putnim troškom sad u jednojj srsd u drugoj blizu ležećih primorskih obćina neprestance pregledati i rukovati dotične ogojne radnje, te na mjesta izdavati potrebite naloge i naputke kako lugarom, tako i radnikom. Preustrojenjeoi političke uprave u zemlji zakonom od 5. veljače 1886., te ukinućem kr. podžupanijske oblasti na Eieci ukinut bje i kralj, žup, nadšumarski ijred, a s ovim i samostalna uprava za pošumljenje primorskoga Krasa, Unatoč ogromnomu poslu oko uredjenja zapuštenih šumsko-gospođarstvenih i upravnih odnošaja u područnih imovnih šumah, za koje se do sad nitko brinuo nije, obratila je ipak kr. županijska oblast svu svoju pozornost važnoj i plemenitoj zadaći pošumljivanja Krasa u Primorju, kako to dovoljno dokazuju pohvahii vladni odpisi od S. prosinca 1888. br. 37.028. i od 23. rujna 18130., nakon pregiedbe tih radnja po šumarskom izvjestitelju kr. zemaljske vlade. Nu postepenim razvitkom uprave razvio se je i službeni djelokrug kr. županijskoga nadšumara i to ne samo kao strukovnoga vještaka kr. županijske oblasti, nego i područnih 8 kr. kotarskih oblasti, koje noprestraoo traže razna strukovna ranienja tako, da je jednoj osobi već sada taj posa(i težko svladati, koji se medjutim godimice sve to više umnožava. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Provedbom n tečaju nalazeće se Begrei^-neijf^ ^umti kr. državnog erara Baatati će 33 Bovits urbariio-iiuovnih obćina sa pof^jeflom od 38.000 visoke ^ume. za koje će txebati da SR ut^troje 4 ili 5 posebiYi šum^ko-upravna kotaru« Jedna jedina osoba neće absolutno biti u statiju svladati loli o^^roiniH posao. Iz navedenih razloga strukovna uprava i nadzor nad radnjanii oko pošumljivanja krasa u Primorju biva i^ Ogulina svaki dan teža, ter mora s vremenom postati posve nuzgrednim poslom kr- i>.Bp. tmdsumara, što će svakako štetno djelovati na uspjeh tik radnja, koje vještak izvjestno i nedvojbeno zasnovati, provesti i neprestano nadgledati ima. Službene okolnosti kod ove kr. županijske oblasti već sada iiedopu?la,ju izasianje kr. žup. nadšumara više od tri puta na godinu u Primoi´je (Što će biti tek onda nakon spomenute provedbo segregacije?) Vanjsko njegovo djelovanje n poslu pošuraljivanja krasa ograničeno je već sada u glavnom sanno na izvid t. j. , da li su dotične ođredjene i po obć. poglavarstvih 2;aračunaiie kulturne radnje sbilja izvedene i da li namješteno lugarsko osoblje toćno i savjestno pazi na kraške branjevine, dočim je pravi i najvažniji strukovni posao t. j . nadzor i rukovanje samih kulturnih radnju propušten nekolicini ;,prijatelja" pošumljenja krasa u pojedinih primorskih ob(´ina ili pako neukim lugarom. Ovim nepovoljnim obstojnostim netreba daljeg komentara, pa se za to kr. žup, oblast pouzdano n^nda, da će visoka kr. zemaljska vloda blagohotno uvažiti u tom smjeru ponovno podnesenu predstavku, kojom se moli za što brže ustrojenje toli potrebite „posebne strukovne uprave za pošumljivanje krasa u Primorju" — odnosno imenovanje jednoga posebnoga strukovnjaka sa sjedištem ili kod kr. kotarske oblasti na Sušaku ili pako kod one u Novom^ koji bi te toli važne kulturne radnje jednoć sistematički zasnovao i provadjao. Konačno opaža se, da je kr. zemaljska vlada odjel za unutarnje poslove, odbiv utoke ravnateljstva kr. drž. željeznica u Budimpešti potvrdila ovdašnje drugom<)lbene odluke, po kojima je npraviteljstvo kr. drž. željezničke pruge žakanjsko-riečke u Zagrebu radi šumskih požarah, koji su prouzročeni u kraških branjevinah frcanjem iskara od parostoja jurećih vlakova u smislu §§ 44. i 6S. šumskoga zakona presudjeno na platež ^tete i razpravnih troškova. Pošto pako dosadašnje izkustvo glede svih požara u kraških branjevinah prouzrokovanih željeznićkimi parostroji, Jiepruža nade, da bi ti požari uporabom postojećih opreznih sredstva prestali, nego se je dapače bojati, da će se isti i nadalje na veliku štetu mlađih šumskih kultura ponavljati, odredila je kr. zemaljska vlada odpisom od 23- siečiija t. g- br. 29,547: da se uporabom okružnice od 1. svibnja 1991. br. 71311 glede provedbe njekih ustanova željezničkoga reda, čim vrieme dopusti, odmah preduzme povjerenstveni izvid na mjestu, koji ćo svestrano izpitati i ustanoviti sva sredstva opreznosti.^ koja sa do sad robljena i koja bi se eventualno i u napred rabiti imala u s^rhu sačuvanja objekta od d^ilnjdi siičnih ])ožara. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 32 <-- 32 --> PDF |
._ 320 ~ IV, DjekvaMJe, koje zasieea ii didoknig žo}?a!iijskog MpravE^g odbora. Tečajem 11= polugodišta ISOL predloženo je BH riesenje žup. uprav, odboru njekoliko molba radi dozvole Rjecnje i prodaje stabala u obćinskih žurnali, te se u toiD predmetu opaža sliedeće: h Odpisom ki\ zeni, vlade od 22. lipnja 1891. br. 2CA05 odobrenje zakljočak žup. uprav, odbora u pogiedu prodaje onorikovib stabala u HumS crkvene obćine Jasenak, procjenjenih Ba f)83 nr^ u vriednosti od 2436 f. 21 n., ter pretvorba dotičnoga šumskoga zemljišta (u površini od 37 rali 11340´^) a drugu vrst kulture. Utržak te prodaje opređieljeo je za gradnju novoga parohialrioga stana u Jasenku. Spomenuta prodaja nije jošte dovršena i to iz razloga, što se je najprije morala obaviti nova procjena drvne groinade, te tohio oinedjašenje posjeda kao i sastavak gradjeviioga nacrta i proračuna. 2. Odpisom od 26. kolovoza 109K br. 57.021 odobren je ;?aključak žup, uprav, odbora glede prodaje jelovih stabala u sami urbarne imovne obćine Čabar i Goraci naime: a) u šumi iirb. obć. Čabar prodaja od-1881 kom. debala, procienjenih na 3860 m" u vneđnosti od ... . J 1.000 fr. 44 nčb) u šnrni nrb, obć. Goraci 73Gm´* u vriednosti od . . .. 4.949 „ 72 „ Ukupno . . 15.950 fr. 16" nč. Po obdržanoj javnoj dražbi postignut je sliedeći utržak: za jelova stabla urb. obć. (´abar . . 11.790 fr. 45 nč. za jelova stabla urb. obć. Goraci . 5.750 „ — „ Ukupno . . 17.490 fr. 45 nč. Odnosni dražbens razpravni spisi predloženi su kr, zemalj. vladi na odobrenje. Utržak spomenute prodaje opredieljen je za osnutak zaklade, a od kamata te zaklade podmirivati će se tekući godišnji troškovi šumske uprave rečenih urbarnih imovnih obćina. 3. Odpisom od 7, rujna 1891. br. 39-121 odobren je dražbeni uspjeh prodaje od 1G59 kom. jelovih stabala u šumi uri), imovne obćine „Prezid", procjenjenih na 2089 83m^ u vriednosti od 5224 ti\ 65 nč. Za svotu od 6300 fr., koja je svota upotrebljeoa za pokriće dugovine rečene urb- irnov. obćine za šumsku upravu, jer su troškovi do sad predujmljeni bili iz blagajne upravne obćine Prezid, 4. Odpisom od 12. rujna 1891- br. 38.907 odobren je dražbeni uspjeh prodaje od 2000 bukovih stabala u šumi „Medju-lužke mjestne imovne obćine Drežnice, procjenjenih na 4000 m-^ zn. svotn od 8000 f., koja će se svota upotriebiti za kompletiranje osnovane ^Parocbialne zaklade´´ rečene nbćiue, koja već do sad iznaša svotu od 18.194 fr. 61 nč., i koja je Vihlm^ (1 I hrvat, štedionicu u Zap^rebu. |