DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 16     <-- 16 -->        PDF

.„ 304 — ^


koji su prvi vriednost te jednostavne geometrijske nasade, na kojoj se „Distan?.-messer´^
temelji, uvidili I koristEO ju upotriebili.
Ako promotrimo dva trokuta iste visine OAB i 0 ah (Iik:.L) onda ćemo
viditij.da po geometriji postoji razmjer:´


AB:ab^ 00-, Oc ´
al)


a iz toga 0 0^=^ A B , -—


0(7 t. j . odaljenost Bijerioea do letve AB moći je dakle pronaći računom, bez
da se ista mjeri i to ovako: .


L Pomislimo si^ da je a & štapić stanovite dužine, 0 da je toSka od koje
se mjeri i, j , jedan kraj dužine 0 0, a ^ ^ da je 4 do 5 metara dugačka letva
osovno postavljena. Evidentno je, da ćemo za razne dužine 0 G dobiti razne
dužine zd. AB jer je ah konstantan (vidi lik 2.)


U našoj formuli je i Oc konstantan, jer je štapić uviek u istoj ođaljenosti
od 0.


Pošto AB varira naći ćemo računom razne dužine za 0 0 tako, da sastavimo
skrižaljke za razne vriednosti od ^ ^ i tima vriednostima odgovarajuće
dužine za 0 0. To je princip, na kojemu je Iteichenbach svoj „Distanzmesser"
osnovao.


II. AB je konstantan, a ah promjenljiv. Riešenje je posve´slično prvašnjemu,
a pronašao ga je šumarski nadsavjetnik Friedricli.
Oba izumitelja su svoja izoašašća modificirali prama instrumenta i sastavili
odnosne skrižaljke.
D najnovije vrieme izumili su mjerače za visine T. Christen, nađšumar u
Bielu u Švicarskoj i K. Ilub, upravitelj. ces. i kralj, dobara u Austriji. Dali sn
oni svoje izume direktno izveli iz navedenih teorija Eeichenbacha i Friedricha
ili su ih sami pronašli, to ne mogu pozitivno tvrditi. Fakat Je taj, da je to
važno šumarsko pitanje na jednostavan, ali ujedno i dobar naćin riešeno. Spomenuti
mi je samo to, da je Christenova´ metoda sližna Reichenbachovoj, a
Hubova Friedrichovoj,


A) Christenovamjerača ^a visine:
AC neka je stablo, BG letva 4 metra dugačka´ okomito uz stablo postavljena;
AQ neka je đašćica stanovite dužine´ recimo od od 0"3 met. .
Iz razmjera:


´ BC
AG:ac-=BC:bc slieđi da ie AG = -—.ae


.- bc .
, ´ ., BCAC
ili pošto je BO=^/Lm,^ a ac=^0-S mt., to će biti


AO^~y-~ . 0-3 -= —- 1 hc=.---^ .0-3 = -"^


be hc AG AC
Pošto se .za razne visine ^ 0 za jednu te istu dašćicu dužina hc mienja
(vifli lik 4) može se isti uvrštenjem raznih vriednosti za. AC u gornju formulu