DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
.„ 304 — ^ koji su prvi vriednost te jednostavne geometrijske nasade, na kojoj se „Distan?.-messer´^ temelji, uvidili I koristEO ju upotriebili. Ako promotrimo dva trokuta iste visine OAB i 0 ah (Iik:.L) onda ćemo viditij.da po geometriji postoji razmjer:´ AB:ab^ 00-, Oc ´ al) a iz toga 0 0^=^ A B , -— 0(7 t. j . odaljenost Bijerioea do letve AB moći je dakle pronaći računom, bez da se ista mjeri i to ovako: . L Pomislimo si^ da je a & štapić stanovite dužine, 0 da je toSka od koje se mjeri i, j , jedan kraj dužine 0 0, a ^ ^ da je 4 do 5 metara dugačka letva osovno postavljena. Evidentno je, da ćemo za razne dužine 0 G dobiti razne dužine zd. AB jer je ah konstantan (vidi lik 2.) U našoj formuli je i Oc konstantan, jer je štapić uviek u istoj ođaljenosti od 0. Pošto AB varira naći ćemo računom razne dužine za 0 0 tako, da sastavimo skrižaljke za razne vriednosti od ^ ^ i tima vriednostima odgovarajuće dužine za 0 0. To je princip, na kojemu je Iteichenbach svoj „Distanzmesser" osnovao. II. AB je konstantan, a ah promjenljiv. Riešenje je posve´slično prvašnjemu, a pronašao ga je šumarski nadsavjetnik Friedricli. Oba izumitelja su svoja izoašašća modificirali prama instrumenta i sastavili odnosne skrižaljke. D najnovije vrieme izumili su mjerače za visine T. Christen, nađšumar u Bielu u Švicarskoj i K. Ilub, upravitelj. ces. i kralj, dobara u Austriji. Dali sn oni svoje izume direktno izveli iz navedenih teorija Eeichenbacha i Friedricha ili su ih sami pronašli, to ne mogu pozitivno tvrditi. Fakat Je taj, da je to važno šumarsko pitanje na jednostavan, ali ujedno i dobar naćin riešeno. Spomenuti mi je samo to, da je Christenova´ metoda sližna Reichenbachovoj, a Hubova Friedrichovoj, A) Christenovamjerača ^a visine: AC neka je stablo, BG letva 4 metra dugačka´ okomito uz stablo postavljena; AQ neka je đašćica stanovite dužine´ recimo od od 0"3 met. . Iz razmjera: ´ BC AG:ac-=BC:bc slieđi da ie AG = -—.ae .- bc . , ´ ., BCAC ili pošto je BO=^/Lm,^ a ac=^0-S mt., to će biti AO^~y-~ . 0-3 -= —- 1 hc=.---^ .0-3 = -"^ be hc AG AC Pošto se .za razne visine ^ 0 za jednu te istu dašćicu dužina hc mienja (vifli lik 4) može se isti uvrštenjem raznih vriednosti za. AC u gornju formulu |