DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 803 —


kosila, opazilo se je, da su oni bjegunci, koji sa u omorikove šume izpred kolere
,pobjeg!i I tamo kolibe od dasaka napravili, te u lijima prebivali, posve
zdravi ostali. (Frankfurter Zeitung od 8. listopada 1888.) ´


Ako si sad ponnslimo, da kommabaeile, koje kolera prouzrokuju, zahtievaju
jako hranivo tlo, te da spadaju medju najosjetljivije bakterije, koje do
sad poznajemo i da su napram kiselinam vrlo osjetljive; nadalje da brzo poginu,
ako se izsuše, te da već izpod 16 stupnjeva više nerastu i da najbolje
uspjevaju u toploti od 30—40o, onda si možemo lako predstaviti, koliku nam
odbranu daje šuma proti koleri.


Pošto specifične bakterije, koje groznicu prouzrokuju, zabtievaju za svoj
napredak još umjereniju, veću temperaturu, nego kolerabacile, te i mnogo raztopivih
soli trebaju, to se gore spomenuto povoljno djelovanje šume u grozničavih
predjelih može upisati ponajviše toj okolnosti, što su šume mnogo manje
prikladnije prebivalište za groznica, nego na pr. mokra&om gnojena zemlja
oranica ili nečisto zemljište u gradovih toploga pojasa.


Ako sve ovo promotrimo, onda ćemo doći do tog uvjerenja, da moramo
šume iz zdravstvenih obzira čuvati kao oko u glavi.


Christenova i Hubova mjerača za visine.


Skoro sve dosada izumljene mjerače za visine temelje se na geometrijskih
ih trigonometrijskih zasada. Rukovanje s njima je u jednom slučaju lakše i prikladnije,
u drugom opet teže i neprikladnije već prama okolnostima. Neima
dvojbe, da najviše neprilika zadaje mjerenje odaljenosti mjerioca od stabla,
kojega mjeri. Kad je tlo ravno i bože pomozi, ali kad je obrašćeno dračem i
korovljem i kad je jarugami izprepleteno, onda se treba boriti sa stotinu neprilika.
Više puta je upravo to mjerenje uzrokom, da i najbolji mjerači strojevi
nepovoljne rezultate daju. Iz toga slieđi, da je nastala potreba ta, da se tomu
nedostatku doskoči i da se mjerenje visina u grmljem i dračem obraslih pređjelfh
na koji drugi način izvede.


Zemljomjeri su u svojoj znanosti slično pitanje riešili iznašašćem stroja
„Distanzmesser" (mjerača za razmak). Kod njih se ne radi o mjerenju visine
kojega predmeta, nego o mjerenju dužina na samomu tlu. Izumitelji toga stroja
su Friedrich i Eeichenbach, a njihov izum temelji se opet na sasvim jednostavnih
geometrijskih i fizikalnih zasada, koje dan panas svako đjače u srednjoj
školi znade; ne mislim time vriednost. samoga izuma smanjiti, jer mnogo ljudi
mnogo toga znade, ali ih malo ima, koji svoje znanje m korist čovječanstva
Bpotriebiti umiju. Sjegurno je bilo i prije Frieđricha i Eeichenbacha Ijuđi koji
Bu za te zasade znali, bilo je ljudi, koji su i mnogo toga na temelju drugih
jednostavnih zasada izumili, a opet Eeichenbach i Frieđrich su ipak om sretnici,




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 16     <-- 16 -->        PDF

.„ 304 — ^


koji su prvi vriednost te jednostavne geometrijske nasade, na kojoj se „Distan?.-messer´^
temelji, uvidili I koristEO ju upotriebili.
Ako promotrimo dva trokuta iste visine OAB i 0 ah (Iik:.L) onda ćemo
viditij.da po geometriji postoji razmjer:´


AB:ab^ 00-, Oc ´
al)


a iz toga 0 0^=^ A B , -—


0(7 t. j . odaljenost Bijerioea do letve AB moći je dakle pronaći računom, bez
da se ista mjeri i to ovako: .


L Pomislimo si^ da je a & štapić stanovite dužine, 0 da je toSka od koje
se mjeri i, j , jedan kraj dužine 0 0, a ^ ^ da je 4 do 5 metara dugačka letva
osovno postavljena. Evidentno je, da ćemo za razne dužine 0 G dobiti razne
dužine zd. AB jer je ah konstantan (vidi lik 2.)


U našoj formuli je i Oc konstantan, jer je štapić uviek u istoj ođaljenosti
od 0.


Pošto AB varira naći ćemo računom razne dužine za 0 0 tako, da sastavimo
skrižaljke za razne vriednosti od ^ ^ i tima vriednostima odgovarajuće
dužine za 0 0. To je princip, na kojemu je Iteichenbach svoj „Distanzmesser"
osnovao.


II. AB je konstantan, a ah promjenljiv. Riešenje je posve´slično prvašnjemu,
a pronašao ga je šumarski nadsavjetnik Friedricli.
Oba izumitelja su svoja izoašašća modificirali prama instrumenta i sastavili
odnosne skrižaljke.
D najnovije vrieme izumili su mjerače za visine T. Christen, nađšumar u
Bielu u Švicarskoj i K. Ilub, upravitelj. ces. i kralj, dobara u Austriji. Dali sn
oni svoje izume direktno izveli iz navedenih teorija Eeichenbacha i Friedricha
ili su ih sami pronašli, to ne mogu pozitivno tvrditi. Fakat Je taj, da je to
važno šumarsko pitanje na jednostavan, ali ujedno i dobar naćin riešeno. Spomenuti
mi je samo to, da je Christenova´ metoda sližna Reichenbachovoj, a
Hubova Friedrichovoj,


A) Christenovamjerača ^a visine:
AC neka je stablo, BG letva 4 metra dugačka´ okomito uz stablo postavljena;
AQ neka je đašćica stanovite dužine´ recimo od od 0"3 met. .
Iz razmjera:


´ BC
AG:ac-=BC:bc slieđi da ie AG = -—.ae


.- bc .
, ´ ., BCAC
ili pošto je BO=^/Lm,^ a ac=^0-S mt., to će biti


AO^~y-~ . 0-3 -= —- 1 hc=.---^ .0-3 = -"^


be hc AG AC
Pošto se .za razne visine ^ 0 za jednu te istu dašćicu dužina hc mienja
(vifli lik 4) može se isti uvrštenjem raznih vriednosti za. AC u gornju formulu




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 305
Lik 7.


Ukfi.


o


15


lik 5.


! t I


^g


I ; i:


i




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 18     <-- 18 -->        PDF

za razne visine proračiiaati i Ba dašćici vidljivo zabilježitL Ako-imamo s toai
(lašeieom koju visinu izmjeriti, osida visiramo preko krajeva iste na vršak i
poiifložje stabla i u momentu, kad smo uvisirali, pogledamo na vršak letve BC


i. ]. iia B i mjesto respect. brojka, gdje ova visura dašćicu ac pogodi, pokazati
će ´imm visinu stabla. ´ _ ´
Proračunavanje dužine t>c: ,"
Za letvu B C -=- A m./i m daščicu ae ^ 0*3 m. biti će po formoli


^ h2
hc ^== —
. ´ . ac
V2 ´ ´


^ 2a ac :=^ 4 m. 5c -=± -~- == 0*3 lii. t. i. ´duljina dašćlce


4


´ " ´ 1*2
} razlika =^ 0°02 m.
´ mac= 12Hl. ž?e= —r = 0-1 ffi.
12
1*2 ´ >
2a a c´^^ 20 m. 5 c ^ —^ = 0*06 m.
^ .^ / razlika = 0´005 5


2aac = 22m,&c-=-—-0´0545m.


.... J^ ^ -


za a c =^ 24 m. 6 c -== ~-= 0´05 m.


24


, ) razlika ^ 0-002
za a c " 25 m, & c .^-—:: == 0´048 iD.


25


1´2 "


zaac == 3O1B, ž><; = — = 0"04in-,


30


razlika ^ =^´ 0´0013


1"2


zaa{? = 31m. &c ===--T--= 0"387


, ol 1´
2 ´


2aac== 36 m. hc^ --= 0-0334


3b


razlika == O´OOl


1°2


zaac =-. 37in.&c-=-~=-0´0324


1´2


za.ac = 38m3e ==- -~r -= 0-0316


38


razlika = 0016 ´ i t đ.


1°2


zaac=40m. 6c == — = 0´03


40 ,´
Ako prenesemo te vrieđnosti na liašu dašćicu, onda ćemo dobiti lik 5 =
Za provizorno mjerenje može se uzeti mjesto ^e = 30 cm. takodjer. 24


etm,, te letva od 3´5 ili 2´b metara, a scala se može naSiBiti od 5 do 5 metara.
Druge vrieđBosti pri mjerenju samo se po prilici ocioBe« ,
Za Jedan, te.isti instrument može se takodjer uzeti veća ili manja letva,
samo se mora rezultat razmjerno pomnožiti ili podieliti.
Cieua mjerači je 2 for.j a ima onakav oblik, kako nam ga lik 6. pokazBJe.




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— B07 -U
prvi mah će svatko pomisliti, da stroju jedva premca biti može, osobito
kad pri mjereBJu dobre rezultate daje. Ali tomu ipak nije tako, akoprem se
stroj svoje jednostavnosti i laganog rukovaBJa, te prilieBe tofmosti radi osobito
z^ brdovite predjele najtoplije preporučiti može- Nedostatak leži u tom, što
i´.arezi počam od 25 do 40 met, vrlo blizu jedan uz drugoga stoje, te se vrlo
lako pogreška u odćitanju načiniti roože makar da je ruka i poduprta, n kojoj
mjeraču pri mjerenju držimo. Dakle kod mjerenja velikih visina mora se upravo
pogriešiti, jer je razlika izmedju 30 i 31 met. 1*3 mm. izraedju 38 i 40, dakle
na dva metra visine stabla razlika je samo TG mm.


Moglo bi se reći, da je tomu Iako pomoći tim, ako se uzme mjesto
ae=^ SO cm., 60 cm., ali to neide, jer jer rukovanje sa dugačkim instrumentom
težiko, ruka je prekratka; a oko ne vidi predaleko ni preblizu postavljeni
instruoienat


Nadalje se opaža^ da nije svejedno iz koje se daljine visina mjeri, nego
da se moraju uzeti u obzir duljina rukuh i dalekovidnost mjeriocaj jer ako
uzmemo, da zdravo oko vidi oc najbliže na 25 cm,, a najveće moguće ođaljenje
točke c od oka da Je duljina ruke = 50 cm., onde imamo u prvom slučaju po
formuli:


. OcAG 25 , „ .^
ac 30
a u drugom slupaju dvostruko t. j . 1-6 visine stabla-
Napokon se za pravovaljanost razmjera-: ao´bc = Ac:BG zahtjeva posve
točno visiranje na dotične tocke^ što je takođjer skoro nemoguće.


B) Upravitelj c. i kr. dobara Dragutin Hub u Flachan (Salcburgžka)
pošao je, kako već spomenuto, drugim pravcem kod iznašašća svoje mjerače za
visine, nego Christen. Njegova mjerača je puno jednostavnija i mnogo jeftinija,
nego Christeoova, jer ju tako rekuć svaki šumar u džepu nosi, a ima istu
ako ne možda još veću vriednost. Ta mjerača je metrička mjera.


Ako obliepimo na običnoj metričkoj mjeri (lik 7.) četiri prva centimetra
crnim papirom od & do <:, a u luknju I objesimo olovnicu onda ćemo imati već
gotovu mjeraču. Visirarao li preko krajeva h i c na krajeve B i C 4. mei
dugačke, uz stablo osovno postavljene letve i u momenta kad se visure slažu
pogledamo prema vrhu´stabla, dobit ćemo na mjestu, gdje ta vršna visura našu
mjeraču pogodi, visinu stabla u metrih,


U momentu bo, kada se visure IJG i BC slažu, postoji razmjer:CB:CA
^ch:ca, a pošto je CB=^4: m., a c/; = 0-04-m. dobijemo za visinu
4
0-04
Ako odčitamo na pr. ccf^^Bb cm. nad c, onda ćemo dobiti za
^^0 ^^^^^g _ ^^ metara, — đakle vrlo jednostavDo.
0-04 .
Rezultat ovakovog mjerenja biti će dakako samo onda toUn^ ako je drveće
osovuo izraslo i ako se dolnji kraj letve dobro vidi. bto se poshedii]eg tice,




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 808 ~
to se niora možebitni korov oko drveta odstraBiti, a na nagnutom tiu mora se´
kod mjereaa stajati u istoj visini sa G iii nješto višje.
Ođaljenost iBjerioca od drveta, fe razmjera


h G 1


oc:l>c^=^ oG: B G ža —"17 ==^ ^´ vidi se, da je i> 0 ^ — mtd. velikkao oc, Požto


BG V


je 2a´ držanje lojeraSe potrebita najmaBJa bliziBa od 25 cm-, a najveća moguća


1 ´
odaljeBost je 50 cm., to će za ?^-== --^T; biti potrebita miuimalĐa odaijenost od
stabla 100 X 25 cm. ==-25 met., a masimalna 100 X 50 cm. == 50 met.


Iz toga slieđij da smo prisiljem stajati barem 25 m. daleko od stabla, a
đa dalje nesmijemo ići od 50 m. Medjutim to-Bas iie treba smetati, jer se i
OBako iz tib daljina krajevi letve dobro vide. ^´


Ako promjeriffio 2? na ^=-= g^o ^-J-i ´^^^ 1 ^" visine odgovara 12´5 mm.´
tia mjerači, onda će se smaajit najmanja ođaljeaost od „stabla oG na 80 X 25
== 20 m„ S tom scalom možemo mjeriti samo; do 40 m, visine. Za visšae od


1
20 m. može se uzeti ^?==--,


oO´ " , ^


´Modifikacija Hubove mjerače sastoji se n tom, đa se, crni papir ne priliepi
preko doliija četiri centimetra, nego đa se pomakne Dješto više (lik 8.).


" 1 ´ 1


Za ?? == -r-f-pomaknut ćemo za 10 mm-, a 2a ^
^^^ = ^r-i-za 12-5 mm. Razumije


100 80 .
se samo po sebi, đa ćemo kod svake visine morati 1 m. maisje računati.


Letva. "Letva se može sa sobom ponieti, ali to je u Bajviše slučajeva
suvišno, pošto i onako sa sobom mjeru nosimo; mnogo, je jednostavnije usjeci
dovoljno dugačko mlado stablo, odmjeriti na istomu 4 metra te na krajevih
istoga pričvrstiti bieli papir. Za papir je dovoljna širina od 7 cntm., a duljina;
od, 10 cntm.


Glava´´ se mora kod,mjerenja tako držati, da jednim pogledom sve tri
točke opaziti možemo, a to je moguće samo onda, ako ju malo nazad nagnemo.
Mjerača se drži palcem i kažiprstom, ^ a kako smo već spomenuli, mora
se na istu objesiti olovnica da,okomito stoji.


Napokon se primjećuje, đa je i za mjerenje s ovom mjeračom potrebita
njeka vještina, koja se jedino vježbom postići može. Učenik će . dakle morati
najprije vježbati na već kojem drugom-stroju izmjerenih stabala, đa se tako
osvjedoči 0 točnosti mjerenja. ´ . , K—ć.´