DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 803 — kosila, opazilo se je, da su oni bjegunci, koji sa u omorikove šume izpred kolere ,pobjeg!i I tamo kolibe od dasaka napravili, te u lijima prebivali, posve zdravi ostali. (Frankfurter Zeitung od 8. listopada 1888.) ´ Ako si sad ponnslimo, da kommabaeile, koje kolera prouzrokuju, zahtievaju jako hranivo tlo, te da spadaju medju najosjetljivije bakterije, koje do sad poznajemo i da su napram kiselinam vrlo osjetljive; nadalje da brzo poginu, ako se izsuše, te da već izpod 16 stupnjeva više nerastu i da najbolje uspjevaju u toploti od 30—40o, onda si možemo lako predstaviti, koliku nam odbranu daje šuma proti koleri. Pošto specifične bakterije, koje groznicu prouzrokuju, zabtievaju za svoj napredak još umjereniju, veću temperaturu, nego kolerabacile, te i mnogo raztopivih soli trebaju, to se gore spomenuto povoljno djelovanje šume u grozničavih predjelih može upisati ponajviše toj okolnosti, što su šume mnogo manje prikladnije prebivalište za groznica, nego na pr. mokra&om gnojena zemlja oranica ili nečisto zemljište u gradovih toploga pojasa. Ako sve ovo promotrimo, onda ćemo doći do tog uvjerenja, da moramo šume iz zdravstvenih obzira čuvati kao oko u glavi. Christenova i Hubova mjerača za visine. Skoro sve dosada izumljene mjerače za visine temelje se na geometrijskih ih trigonometrijskih zasada. Rukovanje s njima je u jednom slučaju lakše i prikladnije, u drugom opet teže i neprikladnije već prama okolnostima. Neima dvojbe, da najviše neprilika zadaje mjerenje odaljenosti mjerioca od stabla, kojega mjeri. Kad je tlo ravno i bože pomozi, ali kad je obrašćeno dračem i korovljem i kad je jarugami izprepleteno, onda se treba boriti sa stotinu neprilika. Više puta je upravo to mjerenje uzrokom, da i najbolji mjerači strojevi nepovoljne rezultate daju. Iz toga slieđi, da je nastala potreba ta, da se tomu nedostatku doskoči i da se mjerenje visina u grmljem i dračem obraslih pređjelfh na koji drugi način izvede. Zemljomjeri su u svojoj znanosti slično pitanje riešili iznašašćem stroja „Distanzmesser" (mjerača za razmak). Kod njih se ne radi o mjerenju visine kojega predmeta, nego o mjerenju dužina na samomu tlu. Izumitelji toga stroja su Friedrich i Eeichenbach, a njihov izum temelji se opet na sasvim jednostavnih geometrijskih i fizikalnih zasada, koje dan panas svako đjače u srednjoj školi znade; ne mislim time vriednost. samoga izuma smanjiti, jer mnogo ljudi mnogo toga znade, ali ih malo ima, koji svoje znanje m korist čovječanstva Bpotriebiti umiju. Sjegurno je bilo i prije Frieđricha i Eeichenbacha Ijuđi koji Bu za te zasade znali, bilo je ljudi, koji su i mnogo toga na temelju drugih jednostavnih zasada izumili, a opet Eeichenbach i Frieđrich su ipak om sretnici, |
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
.„ 304 — ^ koji su prvi vriednost te jednostavne geometrijske nasade, na kojoj se „Distan?.-messer´^ temelji, uvidili I koristEO ju upotriebili. Ako promotrimo dva trokuta iste visine OAB i 0 ah (Iik:.L) onda ćemo viditij.da po geometriji postoji razmjer:´ AB:ab^ 00-, Oc ´ al) a iz toga 0 0^=^ A B , -— 0(7 t. j . odaljenost Bijerioea do letve AB moći je dakle pronaći računom, bez da se ista mjeri i to ovako: . L Pomislimo si^ da je a & štapić stanovite dužine, 0 da je toSka od koje se mjeri i, j , jedan kraj dužine 0 0, a ^ ^ da je 4 do 5 metara dugačka letva osovno postavljena. Evidentno je, da ćemo za razne dužine 0 G dobiti razne dužine zd. AB jer je ah konstantan (vidi lik 2.) U našoj formuli je i Oc konstantan, jer je štapić uviek u istoj ođaljenosti od 0. Pošto AB varira naći ćemo računom razne dužine za 0 0 tako, da sastavimo skrižaljke za razne vriednosti od ^ ^ i tima vriednostima odgovarajuće dužine za 0 0. To je princip, na kojemu je Iteichenbach svoj „Distanzmesser" osnovao. II. AB je konstantan, a ah promjenljiv. Riešenje je posve´slično prvašnjemu, a pronašao ga je šumarski nadsavjetnik Friedricli. Oba izumitelja su svoja izoašašća modificirali prama instrumenta i sastavili odnosne skrižaljke. D najnovije vrieme izumili su mjerače za visine T. Christen, nađšumar u Bielu u Švicarskoj i K. Ilub, upravitelj. ces. i kralj, dobara u Austriji. Dali sn oni svoje izume direktno izveli iz navedenih teorija Eeichenbacha i Friedricha ili su ih sami pronašli, to ne mogu pozitivno tvrditi. Fakat Je taj, da je to važno šumarsko pitanje na jednostavan, ali ujedno i dobar naćin riešeno. Spomenuti mi je samo to, da je Christenova´ metoda sližna Reichenbachovoj, a Hubova Friedrichovoj, A) Christenovamjerača ^a visine: AC neka je stablo, BG letva 4 metra dugačka´ okomito uz stablo postavljena; AQ neka je đašćica stanovite dužine´ recimo od od 0"3 met. . Iz razmjera: ´ BC AG:ac-=BC:bc slieđi da ie AG = -—.ae .- bc . , ´ ., BCAC ili pošto je BO=^/Lm,^ a ac=^0-S mt., to će biti AO^~y-~ . 0-3 -= —- 1 hc=.---^ .0-3 = -"^ be hc AG AC Pošto se .za razne visine ^ 0 za jednu te istu dašćicu dužina hc mienja (vifli lik 4) može se isti uvrštenjem raznih vriednosti za. AC u gornju formulu |
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 305 Lik 7. Ukfi. o 15 lik 5. ! t I ^g I ; i: i |
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 18 <-- 18 --> PDF |
za razne visine proračiiaati i Ba dašćici vidljivo zabilježitL Ako-imamo s toai (lašeieom koju visinu izmjeriti, osida visiramo preko krajeva iste na vršak i poiifložje stabla i u momentu, kad smo uvisirali, pogledamo na vršak letve BC i. ]. iia B i mjesto respect. brojka, gdje ova visura dašćicu ac pogodi, pokazati će ´imm visinu stabla. ´ _ ´ Proračunavanje dužine t>c: ," Za letvu B C -=- A m./i m daščicu ae ^ 0*3 m. biti će po formoli ^ h2 hc ^== — . ´ . ac V2 ´ ´ ^ 2a ac :=^ 4 m. 5c -=± -~- == 0*3 lii. t. i. ´duljina dašćlce 4 ´ " ´ 1*2 } razlika =^ 0°02 m. ´ mac= 12Hl. ž?e= —r = 0-1 ffi. 12 1*2 ´ > 2a a c´^^ 20 m. 5 c ^ —^ = 0*06 m. ^ .^ / razlika = 0´005 5 2aac = 22m,&c-=-—-0´0545m. .... J^ ^ - za a c =^ 24 m. 6 c -== ~-= 0´05 m. 24 , ) razlika ^ 0-002 za a c " 25 m, & c .^-—:: == 0´048 iD. 25 1´2 " zaac == 3O1B, ž><; = — = 0"04in-, 30 razlika ^ =^´ 0´0013 1"2 zaa{? = 31m. &c ===--T--= 0"387 , ol 1´ 2 ´ 2aac== 36 m. hc^ --= 0-0334 3b razlika == O´OOl 1°2 zaac =-. 37in.&c-=-~=-0´0324 1´2 za.ac = 38m3e ==- -~r -= 0-0316 38 razlika = 0016 ´ i t đ. 1°2 zaac=40m. 6c == — = 0´03 40 ,´ Ako prenesemo te vrieđnosti na liašu dašćicu, onda ćemo dobiti lik 5 = Za provizorno mjerenje može se uzeti mjesto ^e = 30 cm. takodjer. 24 etm,, te letva od 3´5 ili 2´b metara, a scala se može naSiBiti od 5 do 5 metara. Druge vrieđBosti pri mjerenju samo se po prilici ocioBe« , Za Jedan, te.isti instrument može se takodjer uzeti veća ili manja letva, samo se mora rezultat razmjerno pomnožiti ili podieliti. Cieua mjerači je 2 for.j a ima onakav oblik, kako nam ga lik 6. pokazBJe. |
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— B07 -U prvi mah će svatko pomisliti, da stroju jedva premca biti može, osobito kad pri mjereBJu dobre rezultate daje. Ali tomu ipak nije tako, akoprem se stroj svoje jednostavnosti i laganog rukovaBJa, te prilieBe tofmosti radi osobito z^ brdovite predjele najtoplije preporučiti može- Nedostatak leži u tom, što i´.arezi počam od 25 do 40 met, vrlo blizu jedan uz drugoga stoje, te se vrlo lako pogreška u odćitanju načiniti roože makar da je ruka i poduprta, n kojoj mjeraču pri mjerenju držimo. Dakle kod mjerenja velikih visina mora se upravo pogriešiti, jer je razlika izmedju 30 i 31 met. 1*3 mm. izraedju 38 i 40, dakle na dva metra visine stabla razlika je samo TG mm. Moglo bi se reći, da je tomu Iako pomoći tim, ako se uzme mjesto ae=^ SO cm., 60 cm., ali to neide, jer jer rukovanje sa dugačkim instrumentom težiko, ruka je prekratka; a oko ne vidi predaleko ni preblizu postavljeni instruoienat Nadalje se opaža^ da nije svejedno iz koje se daljine visina mjeri, nego da se moraju uzeti u obzir duljina rukuh i dalekovidnost mjeriocaj jer ako uzmemo, da zdravo oko vidi oc najbliže na 25 cm,, a najveće moguće ođaljenje točke c od oka da Je duljina ruke = 50 cm., onde imamo u prvom slučaju po formuli: . OcAG 25 , „ .^ ac 30 a u drugom slupaju dvostruko t. j . 1-6 visine stabla- Napokon se za pravovaljanost razmjera-: ao´bc = Ac:BG zahtjeva posve točno visiranje na dotične tocke^ što je takođjer skoro nemoguće. B) Upravitelj c. i kr. dobara Dragutin Hub u Flachan (Salcburgžka) pošao je, kako već spomenuto, drugim pravcem kod iznašašća svoje mjerače za visine, nego Christen. Njegova mjerača je puno jednostavnija i mnogo jeftinija, nego Christeoova, jer ju tako rekuć svaki šumar u džepu nosi, a ima istu ako ne možda još veću vriednost. Ta mjerača je metrička mjera. Ako obliepimo na običnoj metričkoj mjeri (lik 7.) četiri prva centimetra crnim papirom od & do <:, a u luknju I objesimo olovnicu onda ćemo imati već gotovu mjeraču. Visirarao li preko krajeva h i c na krajeve B i C 4. mei dugačke, uz stablo osovno postavljene letve i u momenta kad se visure slažu pogledamo prema vrhu´stabla, dobit ćemo na mjestu, gdje ta vršna visura našu mjeraču pogodi, visinu stabla u metrih, U momentu bo, kada se visure IJG i BC slažu, postoji razmjer:CB:CA ^ch:ca, a pošto je CB=^4: m., a c/; = 0-04-m. dobijemo za visinu 4 0-04 Ako odčitamo na pr. ccf^^Bb cm. nad c, onda ćemo dobiti za ^^0 ^^^^^g _ ^^ metara, — đakle vrlo jednostavDo. 0-04 . Rezultat ovakovog mjerenja biti će dakako samo onda toUn^ ako je drveće osovuo izraslo i ako se dolnji kraj letve dobro vidi. bto se poshedii]eg tice, |
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 808 ~ to se niora možebitni korov oko drveta odstraBiti, a na nagnutom tiu mora se´ kod mjereaa stajati u istoj visini sa G iii nješto višje. Ođaljenost iBjerioca od drveta, fe razmjera h G 1 oc:l>c^=^ oG: B G ža —"17 ==^ ^´ vidi se, da je i> 0 ^ — mtd. velikkao oc, Požto BG V je 2a´ držanje lojeraSe potrebita najmaBJa bliziBa od 25 cm-, a najveća moguća 1 ´ odaljeBost je 50 cm., to će za ?^-== --^T; biti potrebita miuimalĐa odaijenost od stabla 100 X 25 cm. ==-25 met., a masimalna 100 X 50 cm. == 50 met. Iz toga slieđij da smo prisiljem stajati barem 25 m. daleko od stabla, a đa dalje nesmijemo ići od 50 m. Medjutim to-Bas iie treba smetati, jer se i OBako iz tib daljina krajevi letve dobro vide. ^´ Ako promjeriffio 2? na ^=-= g^o ^-J-i ´^^^ 1 ^" visine odgovara 12´5 mm.´ tia mjerači, onda će se smaajit najmanja ođaljeaost od „stabla oG na 80 X 25 == 20 m„ S tom scalom možemo mjeriti samo; do 40 m, visine. Za visšae od 1 20 m. može se uzeti ^?==--, oO´ " , ^ ´Modifikacija Hubove mjerače sastoji se n tom, đa se, crni papir ne priliepi preko doliija četiri centimetra, nego đa se pomakne Dješto više (lik 8.). " 1 ´ 1 Za ?? == -r-f-pomaknut ćemo za 10 mm-, a 2a ^ ^^^ = ^r-i-za 12-5 mm. Razumije 100 80 . se samo po sebi, đa ćemo kod svake visine morati 1 m. maisje računati. Letva. "Letva se može sa sobom ponieti, ali to je u Bajviše slučajeva suvišno, pošto i onako sa sobom mjeru nosimo; mnogo, je jednostavnije usjeci dovoljno dugačko mlado stablo, odmjeriti na istomu 4 metra te na krajevih istoga pričvrstiti bieli papir. Za papir je dovoljna širina od 7 cntm., a duljina; od, 10 cntm. Glava´´ se mora kod,mjerenja tako držati, da jednim pogledom sve tri točke opaziti možemo, a to je moguće samo onda, ako ju malo nazad nagnemo. Mjerača se drži palcem i kažiprstom, ^ a kako smo već spomenuli, mora se na istu objesiti olovnica da,okomito stoji. Napokon se primjećuje, đa je i za mjerenje s ovom mjeračom potrebita njeka vještina, koja se jedino vježbom postići može. Učenik će . dakle morati najprije vježbati na već kojem drugom-stroju izmjerenih stabala, đa se tako osvjedoči 0 točnosti mjerenja. ´ . , K—ć.´ |