DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 803 — kosila, opazilo se je, da su oni bjegunci, koji sa u omorikove šume izpred kolere ,pobjeg!i I tamo kolibe od dasaka napravili, te u lijima prebivali, posve zdravi ostali. (Frankfurter Zeitung od 8. listopada 1888.) ´ Ako si sad ponnslimo, da kommabaeile, koje kolera prouzrokuju, zahtievaju jako hranivo tlo, te da spadaju medju najosjetljivije bakterije, koje do sad poznajemo i da su napram kiselinam vrlo osjetljive; nadalje da brzo poginu, ako se izsuše, te da već izpod 16 stupnjeva više nerastu i da najbolje uspjevaju u toploti od 30—40o, onda si možemo lako predstaviti, koliku nam odbranu daje šuma proti koleri. Pošto specifične bakterije, koje groznicu prouzrokuju, zabtievaju za svoj napredak još umjereniju, veću temperaturu, nego kolerabacile, te i mnogo raztopivih soli trebaju, to se gore spomenuto povoljno djelovanje šume u grozničavih predjelih može upisati ponajviše toj okolnosti, što su šume mnogo manje prikladnije prebivalište za groznica, nego na pr. mokra&om gnojena zemlja oranica ili nečisto zemljište u gradovih toploga pojasa. Ako sve ovo promotrimo, onda ćemo doći do tog uvjerenja, da moramo šume iz zdravstvenih obzira čuvati kao oko u glavi. Christenova i Hubova mjerača za visine. Skoro sve dosada izumljene mjerače za visine temelje se na geometrijskih ih trigonometrijskih zasada. Rukovanje s njima je u jednom slučaju lakše i prikladnije, u drugom opet teže i neprikladnije već prama okolnostima. Neima dvojbe, da najviše neprilika zadaje mjerenje odaljenosti mjerioca od stabla, kojega mjeri. Kad je tlo ravno i bože pomozi, ali kad je obrašćeno dračem i korovljem i kad je jarugami izprepleteno, onda se treba boriti sa stotinu neprilika. Više puta je upravo to mjerenje uzrokom, da i najbolji mjerači strojevi nepovoljne rezultate daju. Iz toga slieđi, da je nastala potreba ta, da se tomu nedostatku doskoči i da se mjerenje visina u grmljem i dračem obraslih pređjelfh na koji drugi način izvede. Zemljomjeri su u svojoj znanosti slično pitanje riešili iznašašćem stroja „Distanzmesser" (mjerača za razmak). Kod njih se ne radi o mjerenju visine kojega predmeta, nego o mjerenju dužina na samomu tlu. Izumitelji toga stroja su Friedrich i Eeichenbach, a njihov izum temelji se opet na sasvim jednostavnih geometrijskih i fizikalnih zasada, koje dan panas svako đjače u srednjoj školi znade; ne mislim time vriednost. samoga izuma smanjiti, jer mnogo ljudi mnogo toga znade, ali ih malo ima, koji svoje znanje m korist čovječanstva Bpotriebiti umiju. Sjegurno je bilo i prije Frieđricha i Eeichenbacha Ijuđi koji Bu za te zasade znali, bilo je ljudi, koji su i mnogo toga na temelju drugih jednostavnih zasada izumili, a opet Eeichenbach i Frieđrich su ipak om sretnici, |